Građevinski fakultet Faculty of Civil Engineering

Univerzitet u Sarajevu University of Sarajevo

MEHANIKA TLA I STIJENA

-dodiplomski studij-
Dio 3 (poglavlje 10)

Autor: Adis Skejić (preuzeto i modifikovano of prof. dr Nenad Grubić, dig)

 ČVRSTOĆA TLA
Praktični problemi stabilnosti i granične nosivosti
rješavaju se pomoću analize graničnih stanja, a
teorija elastičnosti nije mjerodavna za ovakva stanja

Potrebno je poznavati otpor tla koji se suprostavlja

napadnim silama i poznavati zakone sloma tla
 SMIČUĆA ČVRSTOĆA TLA
• MOHR – COULOMB-OV kriterij sloma

Mohr (1900)

“ Materijal će se slomiti pri kritičnoj kombinaciji normalnog i

smičućeg napona, a ne uslijed nezavisne akcije bilo
smičućeg ili normalnog napona.”

Odavde slijedi da odnos između smičućeg i normalnog

napona na ravnini sloma možemo zapisati u obliku:

 f  f  
Anvelopa (ovojnica) sloma stvarnog materijala tla
je zakrivljena linija, što je prikazano na slici.

τ
Točka C
Mohr-ova
anvelopa Tačka B

Tačka A

Φ’ Mohr-Coulomb-
ov kriterij
c’

σ’
Coulomb-ovo vs. unutrašnje trenje
c’ i f’ su mjera čvrstoće tla na smicanje. Što su njihove vrijednosti
veće, veća je i smičuća čvrstoća.
COULOMB-OVO
T=N·m

UNUTRAŠNJE
T = N·tan (f’)
TLO

f’ = ugao unutrašnjeg trenja Video!

 Mohr ‘ Coulombov zakon ili kriterij.
τ f = c’ +σ’ tan Φ’
gdje je : c’ = efektivna kohezija,
Φ’ = efektivni ugao unutrašnjeg trenja.

• Tačka A – Normalni i posmični napon na razmatranoj ravnini

definirani su pozicijom točke A u dijagramu. Posmični slom neće nastupiti, jer se
točka nalazi ispod anvelope sloma.

• Tačka B - Normalni i posmični napon na razmatranoj ravnini

definirani su pozicijom točke B u dijagramu. Posmični slom će nastupiti, jer se
točka nalazi na anvelopi sloma.

 Tačka C – Stanje napona predstavljeno točkom C nije moguće, jer

se nalazi iznad anvelope sloma. Dakle slom je
nastupio prije
 Nagib ravnine sloma
Slika A

anvelopa sloma

Površina
Slika B
dA = dxdy

Materijal će se slomiti pri kritičnoj

kombinaciji normalnog i
smičućeg napona
Slika C
Napomena: Jedna tačka na Mohr-ovom krugu predstavlja stanje napona u
jednoj tački za jednu presječnu ravan. Jedan Mohr-ov krug prikazuje napon u
jednoj tački, jedna tačka kruga = naponi u toj tački za jednu presječnu ravan

Ravan sloma je prikazana pravcem EF, i pod

nagibom je θ. Ovaj ugao može se definisati u odnosu
na ravni glavnih napona (σ1 i σ3)

Linija ab na slici B je glavna ravan u kojoj djeluje

maksimalni glavni napon (σ1) a odgovara joj ravan
CD na slici A. Linija ad predstavlja slomnu ravan (EF
na slici A, odnosno linija sloma realnog uzorka na
slici C). Sa slike B, može se zaključiti da je:

2Θ = 90+Φ
Θ = 45+Φ’/2
 Zakon sloma u saturiranom tlu

  c    u  tan   c   tan 
/
 PARAMETRI ČVRSTOĆE NA SMICANJE

Φ’ c‘ i cu
+

LABORATORIJA “IN SITU”

1)TEST DIREKTONOG (DIRECT) SMICANJA 1)SPT
2)TEST JEDNOSTAVNOG (SIMPLE) SMICANJA 2)CPT
3)TRIAKSIJALNI TEST (CD, CU, UU) => IZBOR 3)KRILNA SONDA
BR. 1 ZA LAB. (VANE SHEAR)
4)TEST SA NESPRIJEČENOM BOČNOM
DEFORMACIJOM – jednoaksijalno opt.
Test direktnog smicanja na uzorcima tla
KRUŽNI POPREČNI PRESJEK UZORAK TLA NAKON TESTA DIREKTNOG SMICANJA

- PRIMJETI DA JE SLOMNA PLOHA NAMETNUTA

(LOŠA STRANA TESTA DIREKTNOG SMICANJA)
 Horizontalni pomak, x

KVADRATNI POPREČNI PRESJEK UZORAK TLA (TEST DIREKTNOG

SMICANJA)
 30,0 cm
60,0 cm
30,0 cm

Specijalni uređaj za smicanje krupnozrnih materijala

i stijena
 Rahli pijesak (puna linija) Smičući
napon otpora raste sa porastom
smičuće deformacije (γ) dok ne bude
dostignut slomni smičući napon (τf).
Nakon toga smičući otpor ostaje
smičući napon, τ

praktično konstantan za bilo koji porast

kritična smičuće deformacije
čvrstoća

Zbijeni pijesak (crtkana linija)

Smičući napon otpora (τ) raste sa
porastom smičuće deformacije (γ)
dok ne bude dostignut slomni
napon smicanja (τf). Taj τf naziva
zapreminska deformacija

smičuća deformacija
(horizontalni pomak, x) se vršna smičuća čvrstoća .
Nakon toga otpor na smicanje
opada pri porastu smičuće
smičuća deformacija deformacije sve dok ne dostigne
(horizontalni pomak, x) konstantnu vrijednost koju
nazivamo kritična čvrstoća
(smicanje bez promjene
volumena).
Smicanje zbijenog pijeska
Video!

 = tan-1(dy/dx)
n

 e = 0,35
Y – ugao dilatacije

Smicanje rahlog pijeska

n

 e = 0.80


Prikaz rezultata direktnog smicanja za dva različita
normalna napona i tri zbijenosti pijeska (D= zbijen,
M= srednje zbijen, L = rahli)

smičući napon, τ smičući napon, τ

smičuća deformacija smičuća deformacija

(horizontalni pomak, x) (horizontalni pomak, x)
ZA 3 TESTA SA RAZLIČITIM VRIJEDNOSTIMA SILE F
KOJA JE ZA SVAKI OD 3 TESTA KONSTANTNA, DOBIJE
SE DIJAGRAM ZAVISNOSTI SILE F I SILE T
( TJ. ZAVISNOST NORMALNOG I SMIČUĆEG NAPONA)

 [kN/m 2= kPa] uzorak 3

uzorak 2 Φ’ - ugao
uzorak 1
unutrašnjeg trenja
– nagib pravca

c‘ – kohezija – odsječak na  osi

 [kN/m 2= kPa]
 Drenirano direktno smicanje
Uzorci se ispituju u zasićenom stanju i potopljeni su pod
vodom tokom cijelog testa.

Brzina smicanja treba biti usklađena sa vodopropusnošću

materijala koji se ispituje. Što je materijal manje propustan,
brzina treba biti sporija.

Kao ilustracija, za glinovite materijale sa granicom tečenja (WL)

između 40% i 60% trajanje smicanja treba iznositi između 0,25
do 4,0 sata.
 (a) prekonsolidirana glina
(b) normalno konsolidirana glina i pijesak (c’ ≈ 0)
smičući napon

Normalni napon – efektivni

 Komentar testa direktnog smicanja

• Direktno smicanje je popularno zbog svoje jednostavnosti, ali ima

značajne nedostatke,
• Vjerodostojnost rezultata je upitna, zbog činjenice da tlu nije
dopušteno da se slomi na “najslabijoj plohi”, već je prisiljeno na slom
smicanjem u plohi izmedju gornjeg i donjeg dijela “kutije”,
• Raspodjela smičućeg napona na ravnini smicanja nije jednolika,
• Površina plohe smicanja se mijenja tokom pokusa.
• Naročito je nepovoljno ako se uzorci gline smiču većom brzinom, tj.
ne omogućeva se disipacija pornih nadpritisaka pa dobivamo
rezultate koji odgovaraju “polu-dreniranom” stanju. Stoga dobiveni
parametri nisu niti drenirani ni nedrenirani, pa je primjena takvih
parametara problematična.
• Test je vrlo primjenjiv za slučajeve kada poznajemo nametnute
plohe sloma.
• Triaksialni test na
uzorcima tla
Video!
• (a) uzorak tla u gumenoj membrani,
• (b) voda u ćeliji,
• (c) postolje,
• (d) fleksibilna cijev,
• (e) kapa,
• (f) nanošenje opterećenja,
• (g) gumeni prsten kojim se fiksira membrana na
postolje i kapu,
• (h) ventil za ispuštanje zraka,
• (i) prema kontroli pritiska,
• (j) priključci za drenažu ili mjerenje pornog
pritiska
Konsolidirani – drenirani (CD) triaksialni
test
Faza 1.
Kod CD testa saturirani uzorak je prvo izložen
ćelijskom pritisku σ3 to jest pritisku koji je jednak
u svim smjerovima. Ukoliko je dreniranje uzorka
spriječeno (ventili na drenažnim cjevčicama su
zatvoreni) porni nadpritisak u uzorku će porasti
na uc. Takav porast pornog pritiska možemo
izraziti bezdimenzionalnim parametrom:
uc
B 
3
Faza 2.
Otvara se sistem drenaže, dozvoljava potpuna
konsolidacija uzorka tj. dok ne postignemo da je
uc = 0. Pošto se radi o potpuno saturiranom
uzorku, promjenu volumena uzorka (ΔVc), koja
nastaje tokom konsolidacije možemo izmjeriti na
osnovu volumena izdrenirane porne vode.
• Faza 3.
• Počinjemo nanositi devijatorski napon Δσd.
Napon se nanosi vrlo polagano. Drenažni
kanali (cjevčice) su otvoreni. Kako se
devijatorski napon nanosi vrlo sporo
moguća je kompletna disipacija pornog
nadpritiska (Δud= 0).
• Stoga tokom cijelog testa totalni i efektivni
napon su jednaki, odnosno:
Bočni napon: σ3 = σ3’,
• Aksialni (vertikalni) napon pri slomu:

 1     3   d
'
1 f
 Rezultati testa (iz faze 3 triax. testa)
(aksijalno opterećenje)

(aksijalno opterećenje)
Devijatorski napon

Devijatorski napon
aksijalna deformacija aksijalna deformacija

zapreminska deformacija
zapreminska deformacija

aksijalna deformacija aksijalna deformacija

Rahli pijesak (i normalno konsolidovana glina) Zbijeni pijesak (i prekonsolidovana glina)

Kako bi mogli odrediti Mohr-Coulombov pravac provodimo
nekoliko testova na uzorcima istog materjala, varirajući
ćelijski pritisak. Uobičajna je primjena ćelijskih pritisaka
100, 200 i 300 kPa.
smičući napon

Normalni napon
Drenirani ugao unutrašnjeg trenja
Ugao unutrašnjeg trenja Φ’, koji dobivamo iz CD triaksijalnog testa
nazivamo drenirani (ili efektivni) ugao unutrašnjeg trenja, jer se test
provodi tako da su cijelo vrijeme porni nadpritisci jednaki nuli. Stoga
su tokom testa totalni i efektivni naponi jednaki.

Utjecaj plastičnosti gline na ugao unutrašnjeg trenja

normalno konsolidiranih glina
sinΦ’

Indeks plastičnosti, Ip
 Konsolidirani –nedrenirani test (CU)
• Faza 1. i 2.
Isto kao za CD pokus.
• Faza 3.
Drenažne cjevčice su zatvorene tokom nanošenja
devijatorskog napona. Uslijed porasta devijatorskog
napona Δσd.dolazi do porasta pornog nadpritiska Δud.
Porast pornog nadpritiska može biti izražen u
bezdimenzionalnoj formi (Skempton-ov parametar
pornog nadpritiska):

ud
A 
 d
 Rezultati testa (iz faze 3)
Rezultati testa (iz faze 2) rahli pijesak i normalno
konsolidovana glina
Faza 2: izotropni
ćelijski pritisak

aksijalna deformacija

Zbijeni pijesak i
prekonsolidovana glina
Faza 3: aksijlano
opterećenje
aksijalna deformacija

Promjena pornog
rahli pijesak i normalno
konsolidovana glina

nadpritiska
zapreminska deformacija

aksijalna deformacija

vrijeme
Zbijeni pijesak i

Promjena pornog
prekonsolidovana glina

nadpritiska
Uzorak smanjuje zapreminu u vremenu zbog
aksijalna deformacija
disipacije pornog nadpritiska (konsolidacija uzorka)
Anvelope sloma za totalne i efektivne napone, iz rezultata CU
testa; puna linija totalni naponi, crtkana linija efektivni naponi

Anvelopa za
smičući napon

efektivne napone

Anvelopa za
totalne napone

Normalni napon – totalni i efektivni

Nekonsolidirani – nedrenirani triaksialni
test (UU)
• dreniranje nije omogućeno tokom
nanošenja ćelijskog pritiska, σ3,
• uzorak se smiče do sloma nanošenjem
devijatorskog napona Δσd, bez da je
dreniranje omogućeno,
• zbog činjenice da dreniranje nije
omogućeno u nijednoj fazi pokusa, test je
vrlo brz, a time i jeftin.
• Tokom nanošenja ćelijskog pritiska porni nadpritisci rastu
na vrijednost uc. Daljnji porast pornog nadpritiska Δud
nastaje zbog nanošenja devijatorskog napona.
• Stoga je ukupni (totalni) porni nadpritisak u bili kojoj fazi
testa jednak:

u  uc  ud

• Odnosno ako iskoristimo izraze za Skemptonove

parametre A i B :
Ukoliko je zadovoljeno, da je uzorak potpuno saturiran,
devijatorski napon pri slomu je praktično konstantan bez
obzira na intenzitet ćelijskog pritiska.
smičući napon

Anvelopa sloma je horizontalna

Φ=0
kohezija, cu [kPa]
Nedrenirana

Totalni normalni napon

• vidimo da je anvelopa sloma (Mohrovi
krugovi su za totalni napon) horizontalna
linja. Ovo stanje se naziva Φ=0 stanje.
Odnosno:
τf = cu

cu je nedrenirana smičuća čvrstoća

 Jedno-osna čvrstoća ili test sa
nespriječenom bočnom deformacijom

Uređaj za ispitivanje
Rezultat i interpretacija testa
Trag napona u triaksijalnom testu
gdje je J2 – druga invarijanta devijatorskog tenzora
naprezanja, F – aksijlna sila, a A površina poprečnog
presjeka uzorka.

Faza 3

Faza 2

CD triaksialni test na normalno konsolidiranoj glini

Pošto je radijalni napon konstantan za jedan test, a totalni
naponi su jednaka efektivnim, veza između prirasta smičućeg
napona (δq) i srednjeg normalnog napona (δp), za triaksijalni
drenirani test se može prikazati vezom :
q  3p '
CU triaksijalni test na normalno konsolidiranoj glini

Trag efektivnih
Trag totalnih
napona
napona
Faza 3 Δud

Faza 2
p, p’
 Generalni komentari o triaksijalnom
testu
• U traksialnom testu ravni smicanja nisu prisilno nametnute kao u
testu direktnog smicanja,
• Iz prethodnih izlaganja jasno slijedi da smičića čvrstoća tla ovisi o
pornim pritiscima koji se razvijaju tokom opterećenja uzorka. Dakle,
primjenjivost tipa testa ovisi o brzini nanošenja opterećenja i
mogućnosti tj. brzini dreniranja pornih nadpritisaka.
• U slučaju granularnih tala (napr. pijesak) potpuno dreniranje će
nastupiti ako je prirast opterećenja umjerene brzine. Dakle
drenirana čvrstoća materijala je relevantna.
• Nasuprot tome u slučaju malo propusnog tla, vrijeme potrebno za
disipiranje pornih nadpritisaka je vrlo dugo, pa su nedrenirani uslovi
u tlu relevantni za ponašanje tla neposredno nakon punog
nanošenja opterećenja. Stoga je φ=0 stanje najadekvatnije pri
analizi napr. nosivosti temelja u takvom slučaju.
 Video!
Krilna sonda
 T
cu 
d 2 h d3 
   
 2 4 

• T, d, h definisani na slici, dok

je β koeficijent kojim se
definiše oblik dijagrama
otpora po bazama cilindra.
Za slučaj jednolikog
aktiviranja posmične čvrstoće
po bazama β = 0,67.
 Mobilizacija otpora u testu s krilnom sondom
Površina plašta pomnožena sa poluprečnikom sonde i
nedrenirane kohezije predstavlja otpor plašta, dok se otpor
baza (vrh i dno sonde) računa integracijom otpora čija se
raspodjela pretpostavlja.

Za pretpostavku da je granični otpor na vrhu i dnu sonde

konstantan (β = 0,67) i jednak nedreniranoj čvrstoće (cu) slijedi
prikaz izvođenja izraza za nedreniranu čvrstoću:

Iz uslova ravnoteže da aplicirani momenat torzije (T) mora biti jednak otporu koje pruža tlo sa
strana (plašt) i po bazama (gornja i donja), dobije se izraz za nedreniranu koheziju :
D/2
D/2
 r3  D 3
Otpor baza = 2  c u  2  rdr  r  2 c u  2   cu
0  3 0 6
D D 2 H
Otpor plašta = u c   DH   c u 
2 2
D 2 H  D 
Pa je uslov ravnoteže : T  cu  1  
2  3H 
T
Najčešće vrijedi da je prečnika duplo manji od visine krilne sonde (H = 2D), pa vrijedi: cu  0,273
D3

Ovaj izraz za nedreniranu čvrstoću vrijedi samo ako je nedrenirana čvrstoća izotropna, tj.
jednaka po vertikalnim i po horizontalnim ravnima.
Video!
Korelacije prema SPT
Vršni ugao unutrašnjeg trenja (φp) za pijesak (prema
Kulhawy i Mayne, 1990)

Vršni ugao unutrašnjeg trenja pijeska (iz triaksijalnog testa)

može se dovesti u korelaciju sa izmjerenim brojem udaraca
standardne penetracije u istom materijalu izrazom:
0.34
 
 
 N 
' p  acrtg  
 12.2  20.3 ' v 0 

  p 
  a 
N – SPT broj
pa – atmosferski pritisak = 100 kPa
σ’v0 – vertikalni efektivni napon na dubini testiranja
CPT test ( penetracija konusnim
šiljkom) i korelacije
Razne vrste penetrometara

Video!
 Tipičan CPT zapis otpora prodiranju šiljka u
poređenju sa rezultatima SPT testa
Otpor konusa, qc

Bušotina 1

Bušotina 2
Dubina [m]

Dubina [m]

Kontinurano mjerenje otpora po dubini Mjerenje obično na svakih 1 do 2 m dubine

Pojednostavljena klasifikacija tala prema
rezultatima CPT testa (DIN 4022)

gdje je fc –otpor plašta iz CPT testa, a qc –otpor konusa iz CPT testa

 Korelacija između efektivnog ugala unutrašnjeg
trenja (φ') i otpora prodiranju šiljka CPT uređaja
((Smoltczyk, 2003)

Za otpore konusa u granicama 6.9 < qc < 42.5 efektivni ugao

unutrašnjeg trenja može se izračunati prema izazu:

'  26.8  4.5 ln q c  1 

qc – otpor konusa u MPa

 ZAKLJUČAK: Parametri čvrstoće
(Mohr-Coulomb-ov model)
Drenirano ponašanje: Nedrenirano ponašanje:

c‘ - kohezija [kPa] cu – nedrenirana čvrstoća [kPa]

Φ’ – ugao unutrašnjeg trenja[⁰] ϕu = 0
 - ugao dilatacije [⁰] =0

- Test za određivanje parametara tla mora biti prilagođen vrsti tla koja se
ispituje

- Testove za ispitivanje treba provoditi po standardima, jer postoji mnogo

detalja koji utječu na konačan rezultat testa

- Prije konačnog usvajanja karakterističnih parametara tla, potrebno je

analizirati sve dostupne rezultate i podatke o tlu

- Određivanje parametara tla jedan je najbitnijih koraka u rješavanju praktičnih

geotehničkih problema