Tlo

• tlo ili pedosfera je rastresiti sloj Zemlje,

• ukupna masa pedosfere iznosi 3,3 x 1012 t
• nalazi se između Zemljine kore ili litosfere i atmosfere,
• tlo je sastavljeno od krute, tekuće i plinovite faze.
 Tlo
• Tlo formira tanki sloj ili zonu-PEDOSFERU na površini
Zemlje sastavljenu od anorganskih i organskih čestica
koje pokrivaju površinski sloj - litosferu.
• Tlo sadrži hranjive tvari i vodu i pogodna je sredina za
život flore i faune.
• Nauka o tlu-PEDOLOGIJA.
 Nastanak tla
• Tlo nastaje iz matične stijene kao rezultat fizikalno-
hemijskih procesa erozije pod uticajem atmosferskih,
topografskih i bioloških agensa u dugom vremenskom
periodu.

Skica pokazuje ciklus stijene odn. kruženje stijenske mase i procese nastanka tla.
 Nastanak tla
• Tlo je pod stalnim djelovanjem procesa iz atmosfere,
biosfere i hidrosfere i procesa u samoj litosferi,
• tlo nastaje procesima koji traju dugi niz godina:
• černozemi– nekoliko desetaka hiljada godina
• crvenice –više od mil. godina

Černozem Crvenica
 Sastav tla
• Istraživanjem je utvrđeno da tlo sadži vodu, zrak,
mineralne i organske tvari.
 Sastav tla
• Svaki od ovih sastojaka je važan, međutim posebnu važnost ima
organska tvar ili HUMUS.
• Humus predstavlja izvor za rast biljaka i povećava sposobnost tla
da zadržava vodu.

Humus
humus
 Značaj tla
1. složeni prirodni sastav
• u Evropi je utvrđeno više od 320 različitih tipova tala.
2. veliki kapacitet čuvanja i vezanja
• vode, mineralnih tvari, plinova i različitih hemijskih tvari
• kapacitet tla ovisi o sadržaju organske tvari u njemu.
3. medij života
• velika biološka raznolikost je središte multifunkcionlnosti
tla
• biološka aktivnost u tlu omogućava strukturnost i plodnost
 Uloga tla

1. snabdijeva biljke
• vodom i hranjivim tvarima
2. uloga prijemnika, skupljača i izmjenjivača
3. pročistač vode
4. klimatsko-regulacijska uloga
 Uloga tla
5. nosioc infrastrukture
6. medij za odlaganje otpada
7. izvor sirovina
• materijali za građevinsku i metalnu
• industriju
• supstrat za uzgoj bilja u staklenicima i
• plastenicima
 Podjela tala i njihova geografska
rasprotstranjenost
1. Zonalna ili pojasna tla su ona koja se razvijaju u skladu sa
klimom i biološ¡kim faktorima određenog područja.
• U zonalna tla ubrajaju se:
podzoli,
(degradirana) crnica,
crvenica,
planinska crnica,
slana tla.
 Podjela tala i njihova geografska
rasprotstranjenost

• Intrazonalna tla se razvijaju u posebnim uslovima na

pjeskovitim, karbonatnim supstratima.
• Tu spadaju:
močvarna tla,
slana tla,
rendzine.
 Podjela tala i njihova geografska
rasprotstranjenost
• Azonalna tla su mlada naplavljena tla na
čijem se profilu ne vide horizonti ni zonalni
pedogenetski procesi.
• Nastaju erozijom i taloženjem, a unutraš¡nji su
procesi vrlo slabi.
• Ta su tla nerazvijena, a najzastupljenija su
podno padina, gora i planina, te u prostranim
riječnim dolinama.
 Podjela tala i njihova geografska
rasprotstranjenost
• Antropgena tla nastaju i razvijaju se pod
snažnim uticacjem čovjeka.
• Ubrajaju se u posebnu skupinu.
• Od ukupne površine pedosfere samo 10% čine
obradiva tla.
 Oštećenja tla
• Za oštećenja tla odgovorni su brojni faktori,
najčešće su to ljudske aktivnosti:
• poljoprivreda,
• razvoj privrede,
• upravljanje vodama
• upravljanje otpadom
 Oštećenje tla

• Procesi koji dovode do oštećenja tla

• erozija tla
• onečišćenje tla
• prenamjena/prekrivanje tla
• pad sadržaja organske tvari u tlu
• pad biološke raznolikosti
• salinizacija
 Erozija tla
• Površinsko odnošenje tla (čestica tla) djelovanjem
• vjetra i vode
• Nastaje prvenstveno zbog uništenja i sječe šuma
• Šume se krče za gradnju naselja, poljoprivredne i
druge potrebe
• Uništenjem šuma tlo se izlaže eroziji – postupno
ispiranje, odnošenje tla djelovanjem padavina
bujica i vjetrova.
 Degradacija tla – propadanje tla
• Lišeno zaštite (korjenje drveća koje povezuje
tlo, vegetacija koja ga pokriva) tlo brzo mijenja
strukturu
• Gubi sposobnost primanja i zadržavanja
dostatne količine vlage,
• gubi plodnost,
• rasipa se
 Dezertifikacija
• Proces nastanka novih pustinja
• Sve učestalija pojava u Evropi
• Jedan od razloga je i sječa šuma
 Dezertifikacija
• Iščezavanjem vegetacije nestaje regulacija kolebanja
vlažnosti i temperature
• Temperatura se mijenja
• Povećava se brzina vjetra
• Smanjuje se ukupna količina padavina
• Na takvom terenu nestati će većina biljaka koje žive u
šumi pa zatim i životinje koje su o njima ovisne
(potrošači).
Geografska karta regija pogođenih i ugroženih dezertifikacijom
Primjer snažne linijske erozije i dezertifikacije nakon uklanjanja šume (deforestacije) na
Madagaskaru
Uzroci i posljedice dezertifikacije
Migracije vegetacije, ljudi i stoke izazvane izmjenama kišnih i sušnih razdoblja
Jedna od brojnih pješčanih oluja kao posljedica dezertifikacije na
sjevernoameričkom Srednjem zapadu 30-ih godina 20. stoljeća
Uništavanje prirodne vegetacije na farmama u zapadnoj Australiji dovelo je do promjena
razine podzemne vode koja je zaslanila tlo i izazvala velike posljedice u ekosistemu (izvor:
UNEP, Peter Garside, Topham Picturepoint)
Napušteni ribarski brodovi na nekadašnjem dnu
Aralskog jezera
Satelitski snimak rubnog dijela Aralskog jezera s napuštenim
brodovima i još vidljivom nekadašnjom linijom obale.
 Suzbijanje dezertifikacije
• Aridni predjeli – sušni predjeli
• Čine 1/3 ukupne površine kopna
• Problem oštećenja tla i zemljišta u
aridnim, semiaridnim i suhim subhumidnim
područjima
• Konvencija Ujedinjenih naroda o suzbijanju
dezertifikacije.
Terasasta obrada tla na nekadašnjem šumskom području dobro je rješenje za
zaštitu od erozije i dezertifikacije
Postavljanje prepreka radi sprječavanja širenja pijeska na vrijedne obradive
površine