GLOBALNA EKONOMIJA I

POSLOVNA DIPLOMATIJA

Dr Ladin Gostimirović
 BUDUĆNOST CIVILIZACIJE???

• STANOVNIŠTVO
• HRANA
• ENERGIJA
• INDUSTRIJSKE SIROVINE
• EKOLOGIJA
• TEHNOLOGIJA
 STANOVNIŠTVO
• Trenutna svjetska populacija7.185.854.563

• Rođenih ove godine 109.429.159

• Rođenih danas 128.337

• Umrlih ove godine 45.151.784

• Umrlih danas 52.953

• Rast populacije ove godine 64.277.375

 HRANA

• 897.018.613 Pothranjenih osoba na svijetu

• 1.581.378.220 Pretilih osoba na svijetu

• 527.126.074 Debelih osoba na svijetu

• 10.906 Osoba umrlih od gladi danas

• $ 169.717.606 Novca potrošeno na liječenje bolesti vezanih

uz pretilost u SAD-u danas

• $ 67.419.535 Novca potrošeno na programe mršavljenja u

SAD-u danas
 EKOLOGIJA

• 4.093.445 Šume izgubljeno ove godine (u hektarima)

• 5.510.884 Tla izgubljeno uslijed erozije ove godine
(hektar)
• 27.020.763.634 Emisija ugljičnog dioksida ove
godine (u tonama)
• 9.445.457 Opustinjavanje ove godine (u hektarima)
• 7.707.791 Otrovnih kemikalija ispuštenih iz
industrija u naš zrak, zemlju i vodu ove godine (u
tonama)
KLASIČNE TEORIJE MEĐUNARODNE
EKONOMIJE

• Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha

• Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda

8
 Merkantilizam (1400.-1800.)
spoljnotrgovinski suficit = prosperitet

• Zemlja će se obogatiti ako ima veći

izvoz od uvoza
• Višak izvoza nad uvozom dovodi do
priliva zlata
• Bogatstvo nacije se mjeri zalihama zlata
• Nacija ostvaruje korist na teret ostalih (ekonomski
nacionalizam)

9
Teorija apsolutnih prednosti Adama
Smitha
• Adam Smith:” Bogatstvo naroda”,
1776.
• Kritika merkantilističkog pogleda:
ograničavanje uvoza i poticanje
izvoza
• Prednosti međunarodne podjele rada i
specijalizacije.
• Apsolutne prednosti (prirodne ili
stečene) Adam Smith (1723.-1790.)

10
 Postavke A.Smitha

• Domaća proizvodnja je izvor bogatstva, a ne akumuliranje

zlata
• Troškovi zavise od količine rada potrebne za proizvodnju
robe
• Rad je perfektno mobilan unutar zemlje, ali je imobilan
između zemalja
• Koristi od trgovine proističu iz korištenja apsolutnih
prednosti

11
 Definicija apsolutnih prednosti

• Ako jedna zemlja može proizvesti neku robu efikasnije

nego neka druga, kaže se da ona ima APSOLUTNU
PREDNOST u proizvodnji te robe
• Efikasnost proizvodnje mjeri se utroškom rada u proizvodnji
jedinice proizvoda
• Zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji nekog dobra ako
za njegovu proizvodnju troši manje rada

12
 Produktivnost rada Q/L

• Produktivnost (proizvodnost) rada Q/L

• Definicija pojma Q/L - pokazuje koliko se jedinica nekog
dobra može proizvesti korištenjem jedne jedinice rada (L)
u proizvodnji dobra

13
 Teorija komparativnih prednosti Davida
Ricarda

• David Ricardo: Načela političke

ekonomije i oporezivanja, 1817.
• Zemlja će se specijalizirati u proizvodnji i
izvozu onog dobra u kojem je relativna
produktivnost rada (Q/L) veća
• Apsolutna manjkavost - situacija u kojoj
zemlja nema apsolutnu prednost ni u David Ricardo (1772.-1823.)

jednom dobru

14
 Primjer advokata i daktilografa
• Advokat ima apsolutnu prednost i u pravu i u
kucanju. Daktilograf ima komparativnu prednost u
kucanju, a advokat u pravu
• Advokatu se, unatoč apsolutnoj manjkavosti
daktilografa, isplati angažovati ju u kucanju kako bi
se mogao posvetiti advokatskim poslovima
*Pretpostavka: sat rada advokata je skuplji od sata
rada daktilografa

15
 Pretpostavke Ricardove teorije
komparativnih prednosti

• 2 zemlje i 2 dobra, jedan proizvodni faktor rad

• Slobodna trgovina među zemljama
• Savršena mobilnost rada unutar zemlje; imobilnost rada
među zemljama
• Konstantni troškovi proizvodnje
• Nepostojanje transportnih troškova
• Nepostojanje tehnoloških promjena
• Radna teorija vrijednosti

16
Ograničenja Smithove i Ricardove teorije

• Zajednička slabost – određivanje cijena i razmjena

među zemljama promatraju se isključivo s aspekta
ponude
• U analizi razmjene i u proizvodnji koristi se samo jedan
proizvodni faktor – rad (L)

17
STATISTIČKI PODACI SPOLJNO
TRGOVINSKE RAZMJENE
BDP po stanovniku u tekućim dolarima

2010 2011 2012 2013 2014 2015

Albanija 3616 3730 3932 4165 4437 4764
BIH 4158 4275 4585 4929 5263 5623
Hrvatska 13528 13872 14572 15381 16238 1714
Makedonija 4635 4868 5204 5532 5885 6242
Crna Gora 6117 6197 6530 6883 7163 7443
Srbija 5262 5574 6421 7007 7655 8257

IMF World Economic Outlook database October 2010

GDP PPP (po kupovnoj moći) zemalja Zapadnog Balkana, u milijardama dolara

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Albanija 21,9 22,8 23,6 24,7 25,9 27,4 29,2 31,2

BIH 30,5 29,8 30,2 31,5 33,5 35,8 38,1 40,5

Hrvatska 82,5 78,4 78,0 80,3 83,4 87,2 91,3 95,7

Makedonija 18,9 18,9 19,3 20,2 21,4 22,5 23,8 25,2

Crna Gora 6,9 6,6 6,5 6,9 7,4 7,9 8,3 8,8

Srbija 79,8 78,1 79,9 83,3 88,7 95,0 101,9 109,0

Ukupni izvoz zemalja Zapadnog Balkana
u milionima evra

2005 2006 2007 2008 2009 2010

Crna Gora 369,000 441,000 455,000 416,000 276,982 330,300

Hrvatska 7,044,027 8,260,448 9,017,165 9,599,212 7,510,067 8,902,000

Srbija 3,750,958 5,307,893 6,660,427 7,637,751 6,172,201 7,632,200

Makedonija 1,639,058 1,911,058 2,448,487 2,714,435 1,929,923 2,426,000

Albanija 528,536 630,963 786,208 920,878 780,074 1,252,000

BiH 1,917,861 2,728,641 3,028,987 3,412,599 2,817,392 3,629,000

zbirni robni 15,298,379 19,390,777 22,561,386 24, 899,338 19,651,967 24,450,839

izvoz ZB
Ukupni uvoz zemalja Zapadnog Balkana
u milionima evra

2005 2006 2007 2008 2009 2010

Crna Gora 1,043.000 1,457.000 2,073.000 2,530.000 1,654.044 1,654.600

Hrvatska 14,903.270 17,116.782 18,843.392 20,883.720 15,203.053 15,127,000

Srbija 8,400.014 10,485.662 13,535.431 16,478.100 11,504.700 12,621,900

Makedonija 2,591.960 2,995.261 3,813679 4,681.581 3,472.000 4,333,000

Albanija 2,099.221 2,433.810 3,064.661 3,568.517 3,261.286 3,616,700

BiH 5,663.910 6,017.448 7,091.082 8,284.037 6,290796 6,965,000

zbirni robni 35,881,397 41,811,842 49,997,431 58,354,191 43,465,515 46,288,500

izvoz ZB
Geografska distribucija robne razmene BIH 2005-10.
u hiljadama evra
izvozna tržišta BIH 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Svet 1,917,861 2,728,641 3,028,987 3,412,599 2,817,392 3,597,810

Hrvatska 393,080 510,010 556,176 588,067 480,892 527,539

Srbija 234,000 360,221 415,909 515,580 374,838 468,548
Crna Gora 64,080 / 79,446 117,560 116,822 157,476
Makedonija 17,990 21,675 24,842 33,499 31,280 34,470
Albanija 4,099 5,680 7,639 8,222 6,219 25,684
ukupno CEFTA 713,229 897,585 1,084,012 1,262,929 1,010,051 1,213,71
u % ukupnog izvoza 37.2 32.9 35.8 37.0 35.9 33.7

uvoz u BIH 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Svet 5,663,910 6,017,448 7,091,082 8,284,037 6,290,796 6,831,804

Hrvatska 955,607 1,028,684 1,249,576 1,413,132 944,161 1,013,085

Srbija 530,000 589,840 722,116 880,597 652,744 715,407
Crna Gora / / 14,466 20,130 19,753 24,691
Makedonija 46,731 59,401 70,678 76,768 65,696 68,323
Albanija 1340 4232 3527 1783 847 2,973
ukupno CEFTA 1,579,711 1,682,156 2,060,364 2,392,410 1,683,200 1,834,457

u % ukupnog izvoza 27.9 28.0 29.1 28.9 26.8 26.8