SREDNJE

VRIJEDNOSTI
( mjere centralne tendencije )
• Srednja vrijednost je konstanta kojom se predstavlja niz
varijabilnih podataka

• Srednje vrijednosti se dijele na:

POTPUNE (koriste se svi podaci):

aritmetička sredina, geometrijska sredina i harmonijska sredina

POLOŽAJNE (vrijednost je određena položajem u nizu):

mod i medijan

• Primjena određene srednje vrijednosti uvjetovana je vrstom

statističke varijable i raspoloživih podataka

• Računaju se samo za varijabilne podatke iste vrste

1. ARITMETIČKA SREDINA (AS)
• Najvažnija, najpoznatija i najviše upotrebljavana srednja
vrijednost
• AS je omjer zbroja vrijednosti i broja vrijednosti numeričke
varijable

• JEDNOSTAVNA AS
– Primjenjuje se kod negrupiranih podataka
– Ako numerička varijabla X poprima vrijednosti
x1, x2, …, xi, …, xn aritmetička sredina x je dana izrazom:
N

x i veličina u brojniku se naziva total

x i 1
N
 PRIMJER. Za 20 zaposlenih poduzeća “A” prikupljeni su
podaci o godinama starosti i uređeni po veličini. Oni su iznosili:

19 19 20 20 20 21 22 24 24 25
25 25 28 30 36 36 41 45 53 60

Total iznosi:
19 + 19 + 20 + 20 + 20 + ... + 60 = 593 godina
(ukupni broj navršenih godina starosti svih 20 radnika)

593
AS, tj. prosječna starost radnika iznosi x   29.65 godina
20
• VAGANA (PONDERIRANA) AS

– Primjenjuje se kod grupiranih podataka

– Ako se svaka vrijednost numeričke varijable pojavljuje s

nekom frekvencijom primjenjuje se izraz:

k frekvencije fi čine pondere kojima se mjeri

fx i i “važnost” svake pojedine vrijednosti
x i 1
k
varijable X,

f
i 1
i
pojedinačni produkti xi fi koji se zbrajaju u
brojniku nazivaju se podtotali

– Koristi se i za računanje AS distribucije frekvencija za

kontinuirana numerička obilježja u kojoj su dani razredi –
vrijednost varijable X u razredu predstavlja razredna sredina
• Do istog rezultata možemo doći i korištenjem:

– relativnih frekvencija kao pondera:

k
x   xi pi
i 1

– postotnih relativnih frekvencija kao pondera:

k

xP i i
x i 1

100
PRIMJER. Promatrano je 100 vozača koji su vozili
automobil 5 godina. Proučavanjem učestalosti prometnih
nezgoda tih vozača dobivena je sljedeća tabela:

Broj prometnih Broj

Izračunajmo prosječan
nezgoda vozača
broj prometnih nezgoda
0 20 po jednom vozaču.
1 40
2 25
3 9
4 – (7) 6
 Broj Razredne
Broj prometnih vozača sredine fi · xi
nezgoda
fi xi
0 20 0 0
1 40 1 40
2 25 2 50
3 9 3 27
4 – (7) 6 5.5 33
 100 150

fx i i
150 Prosječan broj prometnih
x i 1
5
  1.5 nezgoda po jednom
f
100
i vozaču iznosi 1.5
i 1
• Ponekad je moguće i ekonomično izvorne vrijednosti
numeričke varijable pojednostavniti smanjivanjem brojčanih
vrijednosti

• TRANSFORMACIJA (KODIRANJE) polazi od izraza:

xi  a
di  , b  0 , i  1, 2,..., N
b

gdje a obično predstavlja vrijednost varijable (razredne

sredine) u okolini najvećih frekvencija, a kada su razredi
jednakih veličina, za b je prikladna veličina razreda

k k
b
x a
N
fd
i 1
i i ili x  a  b pi d i
i 1
PRIMJER.
Trgovačke radnje poduzeća “X” prema ostvarenom mjesečnom prometu,
u 000 kn
Broj Razredne
Promet u 000 kn radnji sredine di fi · di
fi xi a = 65
30 – 40 2 35 -3 -6 b = 10
40 – 50 5 45 -2 - 10
50 – 60 10 55 -1 - 10
60 – 70 12 65 0 0
70 – 90 10 80 1. 5 15
90 – 110 9 100 3. 5 31. 5
110 – 150 2 130 6. 5 13
 50 33. 5

k
b 10
x a
N
i 1
fi di  65   33.5  71.7 tisuća kuna
50
• Raširenost primjene AS potiče iz njezinih svojstava:

(1) zbroj odstupanja vrijednosti varijable X od njezine AS je

jednak nuli

  x  x  0 ,  f  x  x  0
N k

i i i
i 1 i 1

(2) zbroj kvadrata odstupanja vrijednosti varijable X od AS

je minimalan
2 2

 x  x  x  x 
N N

i i 0 , x0  x
i 1 i 1

   
k k
fi  xi  x0  , x0  x
2
fi xi  x
2

i 1 i 1
(3) AS uvijek se nalazi između najmanje i najveće vrijednosti
varijable
xmin  x  xmax

(4) Ako su vrijednosti numeričke varijable jednake konstanti C,

AS te varijable jednaka je toj konstanti

x1  x2  ...  xN  C , x  C
• Ako se raspolaže s aritmetičkim sredinama k podskupova u
koje je raspoređeno N elemenata i ako se podskupovi
međusobno ne preklapaju, zajednička sredina za skup, tj.
aritmetička sredina aritmetičkih sredina izračunava se
pomoću izraza:

N x i i

x i 1
k

N
i 1
i
PRIMJER. Prosječna visina 50 studentica iznosi 172 cm, a
prosječna visina 80 studenata iznosi 178 cm.

• Prosječna visina svih 130 studenata:

N1  x1  N 2  x2 50 172  80 178
x   175.7
N 130
• Relativni brojevi koordinacije su omjerni brojevi, koji nastaju
diobom dviju koordinirajućih veličina (veličine koje se
uspoređuju), pr. dohodak po stanovniku, gustoća
stanovništva,...

• Općenito se označavaju izrazom:

Vi = veličina pojave koja se
Vi uspoređuje,
Ri  , i  1, 2,..., k
Bi Bi = vrijednosti pojave s kojom se
uspoređuje pojava u brojniku

• Njihova se AS izračunava izrazom: k

RB i i
R i 1
k

B
i 1
i
 PRIMJER. Uvoz u RH 1999. prema području podrijetla robe i
koeficijenti pokrivenosti uvoza izvozom (omjer izvoza i uvoza)

Uvoz u Pokrivenost
Područje podrijetla milijunima uvoza RiBi
USD (Bi) izvozom (Ri)
Zemlje EU 4392 47.54 208795.68
Zemlje EFTA-e 200 74.00 14800.00
Ostale razvijene zemlje 583 32.42 18900.86
Zemlje u razvoju CEFTA-e 1080 53.80 58104.00
Ostale europske zemlje u razvoju 952 87.50 83300.00
Ostale zemlje u razvoju 569 77.33 44000.77
 7776 - 427901.31

R B i i
427901.31
Na svakih 100 dolara uvoza
R i 1
k
  55.03 u prosjeku je 1999. dolazilo

B
7776 55 dolara izvoza
i
i 1
2. GEOMETRIJSKA SREDINA
(GS)
• Primjenjuje se u analizi vremenskih nizova
• GS  AS

• GS (jednostavna) vrijednosti x1, x2, …, xi, …, xn numeričke

varijable X dana je izrazom

G  N x1  x2   xi   xN , xi 0 , za svaki i

• GS (vagana) grupiranih podataka u distribuciju frekvencija

dana je izrazom
k
G  N x1  x2 
f1 f2
 xk fk
, N   fi
i 1
3. HARMONIJSKA SREDINA (HS)
• Primjena u izračunavanju produktivnosti rada mjerene
utroškom vremena po jedinici
• HS < GS  AS

HARMONIJSKA SREDINA
Za niz od N pojedinačnih
Za distribuciju frekvencija
vrijednosti numeričke varijable X
k

H
N
, xi  0 f i
N
1 H i 1


i 1 xi 
k
fi
i 1 xi
4. MOD
• Određen je položajem u nizu pa na njega ne djeluju izrazito
male ili velike vrijednosti numeričkog niza (za razliku od AS)

• Ako su dane pojedinačne vrijednosti numeričke varijable X,

modalna je vrijednost Mo najčešća vrijednost X-a
– ne može se odrediti ako ne postoje bar dvije jednake
vrijednosti varijable

PRIMJER. Mod niza 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 3 3 3: Mo = 2

• Kod distribucije frekvencija diskretne numeričke varijable Mo
je vrijednost numeričke varijable s najvećom frekvencijom

• Mod se može odrediti i za kvalitativna obilježja

PRIMJER. Zaposleni u trgovini i ugostiteljstvu u RH 1996.

Vrsta djelatnosti Broj zaposlenih

Trgovina na malo 58361

Trgovina na veliko 22934
Ugostiteljska poduzeća 38279
Ugostitelji-obrtnici 16545

 136119

Maksimalna frekvencija je 58361, pa je u ovom slučaju mod trgovina na malo

Kod distribucije frekvencija s razredima modalna se vrijednost
aproksimira:
– Prvo treba pronaći modalni razred (razred s najvećom frekvencijom)

– Ako su razredi nejednakih veličina modalni razred je razred s

najvećom korigiranom frekvencijom

– Oznake:
b = najveća (korigirana) frekvencija
a = korigirana frekvencija ispred b
c = korigirana frekvencija iza b
L1 = donja granica modalnog razreda

– Izraz za aproksimaciju moda:

ba
M 0  L1  i
(b  a)  (b  c)
PRIMJER.
Veličina
Razredi Frekvencije
razreda
ba
20 – 30
M 0  L1  i
2 10 (b  a )  (b  c)
30 – 40 4 10
40 – 50 8 a 10
14  8
50 – 60 14 b 10 M 0  50  10
(14  8)  (14  9)
60 – 70 9 c 10
70 – 80 7 10
80 – 90 5 10 M 0  55.45
90 - 100 1 10

 50 -
5. MEDIJAN
• Određen je položajem u nizu

• Medijan je vrijednost numeričke varijable X koja niz uređen

po veličini dijeli na dva jednakobrojna dijela

– prva polovica članova niza ima vrijednost varijable jednaku

ili manju od medijana, a druga polovica članova niza ima
vrijednost varijable veću od medijana
• Medijan Me pojedinačnih N numeričkih vrijednosti varijable X
određuje se tako da se one prvo urede po veličini, od najmanje
prema najvećoj. Ako je:
N neparan broj – Me je vrijednost varijable središnjeg
člana uređenog niza
N paran broj – Me je poluzbroj vrijednosti varijable
središnjih dvaju članova uređenog niza

Medijan niza 4, 5, 6, 7, 8 : Me = 6
Medijan niza 4, 5, 6, 7 : Me = 5.5

• za distribuciju frekvencija diskretnog numeričkog obilježja koristi

se kumulativni niz “manje od” – obično se za Me uzima vrijednost
varijable obilježja koje se nalazi na rednom broju N/2
PRIMJER.
Broj pogrešnih odgovora 80 studenata na testu iz statistike
Broj pogrešnih Kumulativni niz
Broj studenata
odgovora “manje od”
0 5 5
1 7 12
2 15 27
3 19 46
4 20 66
5 10 76
6 4 80
 80 -

N = 80, pa je medijan obilježje elemenata s rednim brojevima 40 i 41.

Prva kumulativna frekvencija, jednaka ili veća od 40, jest četvrta po
redu (46). Toj grupi pripadaju i 40. i 41. student s istim brojem
pogrešnim odgovora, tj. Me = 3
• Da bi se odredila vrijednost Me u distribuciji s razredima
pretpostavit će se da su članovi niza u medijalnom razredu
(razred koji sadrži član niza koji zadovoljava definiciju
medijana) jednako udaljeni
N m
  fi
2 i 1
M e  L1  i
f med

L1 = donja granica medijalnog razreda

N/2 = polovina članova niza
m

f
i 1
i = zbroj svih frekvencija do medijalnog razreda
f med = frekvencija medijalnog razreda
i = veličina medijalnog razreda
PRIMJER. Osobe prijavljene u Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, stanje potkraj 1999.

N m
Godine Broj
Kumulativni
Veličina   fi
niz 2 i 1
života osoba razreda M e  L1  i
“manje od” f med

15 – 20 67170 67170 5
341730
20 – 25 48482 115652 5  115652
M e  25  2 5
25 – 30 119819 235471 5
119819
30 – 40 82263 317734 10
40 – 50 10604 328338 10
M e  27.3  27
50 – (65) 13392 341730 (15)

 341730 -
 LITERATURA
• Šošić, I., PRIMIJENJENA STATISTIKA, Školska knjiga,
Zagreb, 2006.

• Šošić, I., Serdar, V., UVOD U STATISTIKU, Školska knjiga,

Zagreb, 2002.

• Rozga, A., STATISTIKA ZA EKONOMISTE, Ekonomski

fakultet Split, 1997.

• Gogala, Z., OSNOVE STATISTIKE, Sinergija, Zagreb, 2001.