Odnos kulture, politike i ekonomije kao totalizovanih
za vreme socijalizma uz relativno dobru kulturnu politiku I velika izdvajanja za kulturu Sa smrću Josipa Broza Tita, umire i politika izdvajanja za kulturu, ali ne i mešanje politike u samu muziku (forsiranje podobnih izvođača). Bili su potrebni novi idoli, kako politički tako i muzički. Okolnosti – izolacionistička politika, nacionalizam, rat, ekonomska kriza, dve Srbije – jedna koja umire od gladi i nemaštine, druga koja pravi pesme i koja druguje sa kriminalcima Rok, novi talas, folk, neofolk (turbofolk) Rok grupe 70ih i 80ih: Smak, Ju grupa, Korni grupa, Riblja čorba, Bajaga i Instruktori i, nešto kasnije, Van Gog. Novi talas – Idoli, Šarlo akrobata, EKV, Električni orgazam, Disciplina Kitschme, Partibrejkersi (pomalo i rok) Novokomponovana narodna muzika i turbo folk – Lepa Brena prva “mega-zvezda”, a za njom Ceca Ražnatović, Vesna Zmijanac i Dragana Mirković Hip hop/rep – Sanšajn, Vudu Popaj, Gru, 187 i Đus – “Stara škola” Druga polovina devedesetih – alternativne grupe stvaraju alternativnu – “indi” scenu – Darkvud Dab, Kanda, Kodža i Nebojša, Rambo Amadeus, Jarboli, Veliki Prezir, Eva Braun... Nešto kasnije “nova indi scena” – SARS, Repetitor, Goribor, Petrol, Nežni Dalibor, Stray dog... Stvara se i tehno, elektro, haus scena Novi rep sastavi – BS, Škabo, Prti Bee Gee, Ajs Nigrutin i Bed Kopi, Marčelo Narasta folk scena, u sebe uvlači i rep, i denshol i Trap – velika adaptibilnost turbofolka, tražnje i tržišta. (JK, Sandra Afrika, Nataša Bekvalac, Indira Radić, Mile Kitić, Saša Kovačević, Seka Aleksić, Neda Ukraden, Ksenija Pajčin, Viki Miljković, Ivana Selakov...) Muzika danas Kontekst, raznovrsnost, pitanje izbora, nosioci kulture, odgovornost za takvo stanje? Politika i kultura Ideologija nacionalizma i muzika Kriminal i muzika – veza i posledice Objašnjenje “turbofolka” od različitih aktera – rokeri, izvođači te muzike, producenti, fotografi, tekstopisci Pitanje “turbofolk” industrije – njen ekonomski interes, politički interes, veze? Novi uzori