Barok u Francuskoj i Engleskoj

Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za povijest umjetnosti
Kolegij: Osnove vizualnih umjetnosti
Nositelj: prof. dr. sc. Nina Kudiš
Mentor: Mateja Jerman
Studentice: Antonia Benčić, Nina Barić
Akademska godina 2015./2016.
Društvene i političke okolnosti

• 17. stoljećeFrancuska(apsolutist),
Engleska(kralj+paralament)
• Tridesetogodišnji rat(1618.-1648.)
• 1642. građanski rat u Engleskoj, pogubljen Karlo I.Karlo
II.Jakov II.Vilim III.
• Francuski vladar Luj XIV. apsolutista
• Razvitak trgovine, glavnih gradova(Pariz, London)
• Umjetnost propaganda apsolutizma(glorie)
• Klasicizam kao odgovor na atički svijet
• Francuski(1660-1685.), Engleski(nakon Velikog požara)
FRANCUSKA: STIL LUJA XIV.
• Razdoblje između 1660.-1685. godine
• Izraz apsolutizma
• Umjetnost i književnost toga razdoblja nazivaju se „klasičnima”:
• Sinonim za „vrhunski domet” – odgovara renesansi ili Periklovu
dobu
• Preuzimanje tema i oblika klasične umjetnosti antike
• Uravnoteženost i suzdržanost
Slikarstvo i grafika u Francuskoj
• Nadahnuće zbog stilova i tradicija
• Francuski umjetnici (slikari Nicolas Poussin i Simon Vouet te grafičar
Jacques Callot) odlaze u Italiju i Nizozemsku
• Vraćaju se na poziv Luja XIII.
JACQUES CALLOT
• Bakropisac i bakrorezac
• Radio grafike s kazališnim temama u Firenci
• Nadahnuo Georgesa de La Toura i Rembrandta
• Izradio 6 ploča koje prikazuju njegov doživljaj Tridesetogodišnjeg rata
• Mali format (9 x 23 cm), pedesetak likova, neobična perspektiva
Jacques Callot, Krvnikovo drvo, iz niza Velike nevolje
rata, 1633.god., British Museum, London
Georges de La Tour
• Dvorski slikar Luja XIII.
• Životopisni genre likovi
• Vjerske teme
• Svjetlo i sjena
profil, svijeća, vjerski zanos,
Zaustavljeni pokret

G. De La Tour, Dječak Isus u Josipovoj radionici, oko

1642., Musee du Louvre, Pariz
Simon Vouet
• Nadahnut venecijanskim
majstorima(put u Rim)
• Prvi kraljevski slikar
• Bogat kolorit, svjetlost
vrtložni pokret, nagost,
blistavost tkanine, blistave boje

Simon Vouet, Ukrašavanje Venere, oko

1640., The Carnegie Museum of Art
NICOLAS POUSSIN
• Najviše pridonio usponu klasicizma
• Gotovo cijeli radni vijek provodi u Rimu
• Podučavao francuske umjetnike
• Njegov klasični stil postaje uzor francuskim umjetnicima
• Nadmetanje s Vouetom
Poussin i historijsko slikarstvo
• Proučavao perspektivu i anatomiju antičkog kiparstva
• „Germanikova smrt” to uvelike odražava
• Teme smrti, lojalnosti i osvete
• Likovi kretnjama izražavaju žalost, lojalnost i patnju
• Dramski naboj, ambijent dobiva na prisnosti (ograničen prostor –
zastori u pozadini)
Nicolas Poussin, Germanikova smrt, , 1627.-1628. god.,, Minneapolis Institute of Art, Minneapolis, Minnesota
 Otmica sabinjanki
• Sabinjankeposrednice mira,
mlade žene koje su Rimljani
otimali i ženili se njima
• Likovi postavljeni ispred
rekonstrukcije rimske
arhitekture
• Skica-predložak za drugačiju
verziju
• Kompozicija teatralna

Nicolas Poussin, Otmica Sabinjanki, Oko 1630., Galeria degli

Uffizi, Firenca
Nicolass Poussini,
Otmica Sabinjanki,
oko 1633., The
Metropolian
Museum, New
York
Poussin i idealan krajolik
• Univerzalno često i prelijepo mjesto
• Likovi imaju sporednu ulogu
• Kompozicija dočarava fizički, racionalni razmještaj u duhovnom svijetu
• Mitološki pejzaži prikazuju sintezu fizičkog, racionalnog i mitskog
Nicolas Poussin,
Krajolik sa sv.
Ivanom na
Patmosu, 1640.
god., Art Institute
of Chicago
Charles Le Brun i utemeljenje Kraljevske
akademije
• 1648. u ParizuKraljevska akademija
• 12 utemeljitelja-Charles Le Brun
• Cilj: umjetnosti morale veličati kralja
• Metoda numeričkog vrednovanja umjetnika iz prošlosti
najviše ocjene antički umjetnici, Rafael i Poussin
najnižu venecijanski umjetnici(prenaglašavanje boje)
Charles Le Brun, Studije ljudskih očiju, 1619., Muse du Louvre, Pariz
KRIVOTVORINE I KNJIGA ISTINE
• Krivotvorenje je namjerno kopiranje ili stvaranje umjetničkog djela
bez dopuštenja autora.
• Zakidaju umjetnike za novčanu naknadu i ugrožavaju njihov ugled.
• Claude oko 1635. god. Sastavlja Liber Veritatis (Knjigu istine) – zaštita
od nečasnih metoda.
• Danas se prodavači i kolekcionari oslanjaju na sličnu vrstu knjige –
catalogue raisonné.
• Sadrži opise i ilustracije svih poznatih i provjerenih djela kao i
informacije o dimenzijama, stanju i podrijetlu.
 Hyacinthe Rigaud
i sjaj Luja XIV.
• moć, dramatiku i raskoš
apsolutističke vladavine
• Prirodna veličina
krunidbeni plašt obrubljen
hermelinom, zlatni ljiljani, dojam
• Kraljeve noge koje ističu cipele s
potpeticom

Hyacinthe Rigaud, Portret Luja XIV.,

1701., Muse du Louvre, Pariz 
CLAUDE LORRAINE
• Temeljno istraživao talijanski krajolik capagnu
• Često rabi povijesne ili pastoralne teme
• Na njegovim slikama sunčeva svjetlost u središtu
• Kasnije obogaćuje svoje krajolike povijesnim, biblijskim i mitološkim
temama
Claude Lorraine, Pastirski krajolik, 1648.god, Yale
University Gallery, New Haven, Connecticut
Francuski klasicistički stil
• Klasični stil izražavao sjaj i autoritet vladavine
• 1655. Luj XIV. ‘’Država, to sam ja’’ krila estetske i umjetničke
namjere
• Palače i dvorovi monumentalni, predstavljali Francusku u cijelosti
• Kraljevski dvor želio preseliti na izolirano mjesto izgradnja u
Versaillesu
barokni klasicizam
Francois Mansart
• Položio temelje baroknog klasicizma u arhitekturi
• Vrh stila vladavina Henrika II.
• Upoznat s talijanskim stilom
• Najvažnije građevine dvorci
• Dvorac Maisons
Francois Mansart, dvorac Maisons^
LOUVRE
• Rad na palači trajao je, s prekidima, više od 100 godina.
• Zaslužni su mnogi arhitekti i slikari.
• Po uzoru na rimski hram.
• Označitelj pobjede francuskog klasicizma nad talijanskim barokom.
Istočno pročelje Louvrea, Pariz, 1667.-1670.
Palača u Versaillesu
• Najveći pothvat Luja XIV.
• kraljevska rezidencija
francuskih kraljeva i plemstva
• 1669. Le VauZapadno
pročelje
• Gradnju nastavio Jules
Hardouin-Mansart
• Raskošna unutrašnjost, slikar
Le Brun
Salon de
la Guerre,
1678.

Galerie
des Glaces,
palača u
Versaillesu,
1678.
Perivoji u Versaillesu
• Pruža se na nekoliko kilometara.
• Projektirao ga je Andre Le Notre.
• Simbolizira kraljevu prevlast nad prirodom.
• Mnoštvo staza, terasa, bazena, labirinata i partera.
• Geometrijski precizan.
• Postavljeni kipovi Apolona – simbol Luja XIV.
 Stil Julesa
Hardouin-Mansarta
• Tlocrt grčkog križa
• 4 kapele
• kupola3 ljuske, vitka i
visoka

Jules
Hardouin-Mansart,
Crkva Les Invalides,
Pariz, 1677.-1691.
Antoine Coysevox
• Poprsje od terakote
• Blago razdvojena usta, glava na
stranu
• Draperija
• Realističnost i finoća

Antoine Coysevox, Charles Le Brun,

1676., The Wallace Collection,
London
Pierre-Paul Puget
• Najljepši kip
‘’Millon iz
Krotona’’ po
uzoru na
Berninijevog
‘’Davida’’
• Unutarnja
napetost
• Mramor
Barokna arhitektura u Engleskoj
• vodeću ulogu na dvoru imali umjetnici nizozemstva
• Van Dyek dvorski slikar Karla I.
• 1666. arhitektura postigla prednost
nastaju najvažnija djela Engleske
 Inigo Jones
• Veliki dvorci okružene
perivojima
• Nadzornik kraljevskih
radionica
• Banqueting House
• masquese
• Jonski, kompozitni redovi
pilastra
• Segmnetni, trokutasti
zabati
Inigo Jones, Zapadno pročelje Banqueing Housea, 1619.-1622.^
• Vijenac po dužini krovova
SIR CHRISTOPHER WREN
• Najznačajniji engleski arhitekt s kraja 17.st.
• Radio nacrte za obnovu katedrale sv. Pavla.
• Tlocrt u obliku latinskoga križa (iako je protestantska crkva)
• Trodjelna struktura kupole
• Potporni stupovi skriveni iza zaštitnog zida
• Ima promjer ukupne širine glavnog i pobočnih brodova
Katedrala sv. Pavla, London, 1675.-1710.god. Tlocrt katedrale sv. Pavla u Londonu
• Projektirao i toranj na
crkvi St. Mary-Le-Bow
• Višekatni toranj, visok oko
70 m
• Podnožje s dva kata
• Na donjem dijelu okruglog
hrama projektirao 12
„lukova” – obrnutih voluta
 John Vanbrugh i Nicholas Hawksmoor

• Spoj ladanjske kuće

i francuskog dvorca
• Korintski stupovi
• Dorski stupovi
• Pokazivanje i zabava

Sir John Vanbrugh i Nicholas Hawksmoor, Palača Blenheim, Woodstock, Engleska,započeto 1705.