SEKSUALNOST, BRAK, OBITELJ

Željka Jelavić
Odjel za sociologiju
Sveučilišta u Zadru
2006/07
SEKSUALNOST

 postoje brojne različite definicije

 ne radi samo o nagonskom, fiziološkom i
fizičkom fenomenu
 sveobuhvatnost ideja o spolnosti,
vrijednosti i značenja vezanih uz taj pojam
(simbolička značenja vezana uz iskustva)
 doživljava se i iskazuje kroz misli, fantazije,
želje, vjerovanja, stavove, vrijednosti,
aktivnosti, praksu, uloge, kao i odnose s
drugima
Seksualnost
se odnosi na samu jezgru ljudskog
bića koja uključuje spol, rod spolni i
rodni identitet, seksualnu
orijentaciju, eroticizam,
emocionalnu privrženost i ljubav te
reprodukciju
SZO, 2001
BRAK

 Način na koji društvo propisuje

kako će se regulirati spolni odnosi i
reprodukcija.
 Najčešće služi kao osnova
obiteljske zajednice
BRAK - definicija

 Veza jednog ili više muževa

(muškog ili ženskog spola) i jedne
ili više žena (ženskog ili muškog
spola) koju društvo shvaća kao
trajno dodijeljeno pravo na
uzajamni seksualni pristup.
(Haviland)
Seksualnost - FOUCAULT

 Zapadna društva:
 princip ispovijedi + znanja o seksu
SEKSOLOGIJA
 Erotski užitak = seksualnost
 Istraživanja i znanja o normalnom i patološkom
 19 st. Ovladavanje znanjem,
kontrola =moć
 Ženska seksualnost – izvor histerije
 Seksualnost djece suprotna prirodi
 Kontrola seksualnosti u braku
Giddens:

 Rasprave o seksualnosti u uskim

medicinskim krugovima,
 Medicinski časopisi nedostupni širim (čak i
obrazovanim) slojevima
 To je vid cenzure, više pogađa žene
 Foucaoult ne raspravlja o pojmu romantične
ljubavi
ROMANTIČNA LJUBAV:

 Ukorijenjen u građanskim slojevima

 Udaljavanje od rodbinskih veza
 Muž i žena kao suradnici
 DOM postaje mjesto odvojeno od rada
 Dom = emocionalna podrška
 Smanjivanje veličine obitelji
Za žene:

 Seksualnost:
– seks ≠ reprodukcija
 Oslobađanje seksualnosti:
umjetno začeće + kontracepcija
Predmoderna Evropa:

 Brakovi na ekonomskim osnovama

– Povećavanje posjeda – plemeći
– Organizacija polj. poslova – seljaštvo,
 17. st. Ljubljenje,tjelesni dodiri, milovanje –
rijetkost
 Seksualne slobode vezane uz društ. položaj
– muškarci više u izvanbračnim vezama
– Aristokratkinje – traganje za spolnim užitkom
 Ideal ljubavi povezan sa moralnim
vrijednostima kršćanstva
 Čovjek se mora posvetiti bogu da bi ga
upoznao, samospoznaja
 Trajna povezanost sa predmetom ljubavi
povezuje se sa privremenim idealiziranjem
drugoga što je karakteristika romantične
ljubavi
ROMANTIČNA LJUBAV

 Od kasnog 18. stoljeća

 Individualizirano pričanje priča
 Roman kao književna forma
 Uzvišena ljubav nad spolnom ljubavi
 Vrilina = odabir posebne osobe
 Romantična tjelesna privlačnost ≠ strasni
erotski porivi
UTJECAJI NA ROMANTIČNU LJUBAV:

 Stvaranje doma
 Promijenjeni odnosi roditelja i djece
 Izum materinstva
 Sve veći naglasak na emocionalnoj toplini
doma
 Žene sve više kontroliraju odgoj djece
 Pomak od patrijarhalnog autoriteta prema
materinskoj ljubavi
NOVI ELEMENTI:

 Povezivanje materinstva sa ženskom

prirodom kao odlikom osobnosti
 Romantična ljubav je feminizirana ljubav
 MUŠKARCI: razdvajanje romantične i
strasne (tjelesne) ljubavi dom od bordela
 ŽENE: romantična ljubav razvija nova
područja prisnosti,nespojiva s pohotom
 Romantična ljubav u dva smjera
1. Idealiziranje drugoga
2. Projekcija budućeg razvitka
 Srednjovjekovne žene pasivne
 Romantične su produhovljene i aktivno
proizvode ljubav
ROMANTIČNA LJUBAV I BRAK:

 Strukturalno podudaranje romant. ljubavi i

spolnog partnerstva u braku
 Ograničavanje ženske seksualnosti na brak,
znak je ugledne žene
 Za muškarce: zadržavanje distance od
prisnosti
 Brak kao cilj i ideal žene
Hayes, 1869.
Bračni priručnik

«Kao opće pravilo, smjerna žena rijetko želi za sebe bilo

kakav oblik seksualnog zadovoljstva. Ona se
podređuje svom suprugu, ali samo zato da bi ga
zadovoljila i zbog svoje želje za majčinstvom. Inače bi
taj oblik pažnje voljela zaobići. Udana žena nema želju
da ju se tretira kao ljubavnicu!»
Gray, 1920.

 Nema sumnje da se žene znatno razlikuju,

ali u svakoj ženi koja duboko voli tiho
spava kapacitet kako bi postala živo
treperava u odgovoru svom ljubavniku i
kako bi ga susrela kao aktivna i željna
sudionica u svetom sakramentu braka
Dr Hranilović, 1920.

“... Prva bračna noć je delikatna... Mladenac mora prema

mladenci da bude osobito obziran. Valja da ima na umu
prirođenu žensku stidljivost i bojažljivost... Dešavaju se
slučajevi, da je mladenka čak toliko osjetljivom, te prolije
čabar suza prije, nego što je sklonemo na svrhu bračne noći
i braka uopće. To su teške stvari, koje iziskuju i tada
strpljivost sa strane mladenca, koji ne smije nikada letiti na
žrtvu kao kakova životinja, već uvijek kao čovjek, koji
svakoj posljedici nalazi uzrok.
Međutim, kako je kod većine žena duboko i spontano
ucijepljena želja za potomstvom, sve se postigne obično
lijepo i lasno. Muški treba da naprosto udovolji svim
željicama...”
Dr. Sučić, 1930.
«... Pojam djevičanstva spajaju mnogi sa specifičnom seksualnom časti
žene... Današnji nazori mnogih djevojaka postali su u smislu
djevičanske časti slični običajima onih plemena, gdje se djevičanstvo
pri stupanju u brak smatra ritualno nepotrebnim. To je savremeni
minus u području spolne stidljivosti....
... Probiti nekoj djevojci protiv njene volje spolni zalistak ili ga
nasilno poderati – znači povredu osjećaja stida. Himen je, dakle, vrlo
važan čimbenik osjećaja stida.....
... Međutim valja da razlikujemo tjelesno i duševno djevičnastvo.
Oboje zajedno uključuje pravi pojam «v i r g i n i t a s». Virgo ili
djeva simbol je obožavanja sviju vremena i religija. Djevi su
posvećene piramide stihova, pjesama, proze, uzdaha i milijarde
najraznovrsnijih nota.... Najtrajnije i najdublje sredstvo osvajanja
jest i ostaje – djevičanstvo.
 ODNOS PREMA SEKSUALNOSTI DJECE I
PREDBRAČNOM SEKSU
- KULTURNE RAZLIKE

 Chewa iz centralne Afrike smatraju da je rani seksualni

život kod mladih esencijalan za kasniju plodnost;
 pripadnici plemena Lepcha smatraju da djevojka mora što
ranije biti seksualno aktivna ne bi li izrasla u normalnu i
plodnu ženu (11 - 12 godina);
 plemena s otoka Trobriand (blizu Nove Gvineje) -
djevojčice sa šest godina i dječaci s deset godina imaju
prvo koitalno iskustvo sa svojim vršnjacima, pod budnim
nadzorom i vođenjem odraslih;
ČESTINA SPOLNIH ODNOSA –
KULTURNE RAZLIKE

 Gebhart (1971.) navodi da je u zapadnim društvima to dva

do pet tjedno;
 pleme Lepcha (jugoistočni dio Himalaja) – uobičajeno je
pet do deset puta - dnevno;
 pleme Dani s Nove Gvineje imaju spolne odnose jednom u
dvije godine;
 Inis Beag (mali, izolirani otok Irske) - muškarci misle da
spolni odnosi utječu na gubitak zdravlja i snage;
Frekvencija spolnih odnosa - USA