SAO B RAĆAJ N I FAK U LT E T

DOBOJ

SEMINARSKI RAD
IZ PREDEMETA FIZIKA

JEDNAKO UBRZANO KRETANJE

Dejan Sjencic
1273/17
 UBRZANJE
 Ubrzanje je količnik promjene brzine i vremena za
koje to ubrzanje traje.

 To znači da ubrzanje dobijemo kada oduzmemo

početnu brzinu tj. brzinu kojom se tijelo kretalo prije
nego što je počelo ubrzavati, od brzine koju je tijelo
dostiglo nakon ubrzanja i to podijelimo sa vremenom
koje je trebalo tijelu da postigne drugu brzinu tj. koliko
je trajalo ubrzanje.
 Najjednostavnije objašnjenje ubrzanja je
da je ubrzanje postepeno povečavanje brzine i
ubrzanje predstavlja za koliko se brzina tijela
povečava svake sekunde. Ono je konstantno i
nikad se ne mijenja.

 Pod pojmom ubrzanje se podrazumijeva

ravnomjerno ubrzanje tj. da se svake sekunde za
određen broj poveća brzina.
 JEDNAKO UBRZANO KRETANJE

 Jednako ubrzano kretanje po pravcu ili jednako

ubrzano pravolinijsko kretanje je kretanje po
pravcu kod kojega se ubrzanje (akceleracija) ne
mijenja, tj. to je kretanje stalnim (konstantnim)
ubrzanjem.

 To znači da je pravo ubrzanje jednako srednjem

(prosječnom) u bilo kojem vremenskom intervalu.
U toku kretanja brzina tijela se mijenja.

 Brzina tijela u određenom trenutku naziva se

trenutna brzina.

 Kod jednakog ubrzanog kretanja brzina i

ubrzanje imaju isti smjer. U toku kretanja brzina se
povećava.
10m = 1s 20m = 2s 30m = 3s 40m = 4s
 Posve isto značenje ima definicija da se kod
jednakog ubrzanog kretanja po pravcu brzina
promijeni za jednake iznose u jednakim vremenskim
razmacima.

 Uobičajeno je da se naziv "jednako ubrzano

kretanje" odnosi i na slučaj kada tijelo doista ubrzava
(povećava brzinu), kao i na slučaj kada tijelo
usporava (smanjuje brzinu); no, kad se želi naglasiti
 Uobičajeno je (i korisno) uzimati iste formule
(jednacine) u oba slučaja, s tim da se kod
usporenoga za ubrzanje uvrštava negativan broj.

 Zbog takve upotrebe, neki autori koriste naziv

jednako promjenjljivo kretanje umjesto opšteg
naziva jednako ubrzano kretanje.
 Kad se jednako ubrzano kretanje po pravcu
tumači bez korištenja vektorskih veličina, kaže se
da je ubrzanje promjena brzine u jedinici
vremena, te da je pozitivno kada brzina raste, a
negativno kad se brzina umanjuje.

 Takve su definicije "operativno korektne" jer

omogućuju tačan izračun brzine i pređenog puta
(za kretanje tijela na istu stranu).
 Veličine koje opisuju kretanje su ubrzanje,
brzina i preijđeni put, te se kao funkcije
vremena opisuju sljedećim formulama:
𝒂 𝟐
𝒂 = 𝒌𝒐𝒏𝒔𝒕. 𝒗 = 𝒂𝒕 + 𝒗𝟎 𝒔 = 𝒕 + 𝒗𝟎 𝒕
𝒕
𝒗𝟎 brzina u "početnom" trenutku

U najjednostavnijem slučaju ona je jednaka nuli

 Slobodnim padom nazivamo jednako ubrzano
kretanje bez pocetne brzine, koje vrsi tijelo u
praznom prostoru samo usljed privlačenja zemlje.

 Putanje slobodnog padanja su pravolinijske.

 Ubrzanje tijela koje slobodno pada naziva se

ubrzanje slobodnog padanja i zavisi od udaljenosti
zemljine teže.
 Slobodni pad je kretanje tijela isključivo pod
utjecajem sile teže.

 Zakonitosti slobodnoga pada prvi je proučavao

Galileo Galilei, te ustanovio da je prijeđeni put s
proporcionalan kvadratu protekloga vremena t,
a brzina v jednako raste s proteklim vremenom,
te da kretanje ne zavisi o masi tijela koje pada.
 Na temelju Newtonovih jedačina kretanja i
teorije gravitacije te se proporcionalnosti
izražavaju jednačinama:

𝑔 2
𝑠 = ∙𝑡 𝑣 =𝑔∙𝑡
2
 Gdje je: g - ubrzanje sile teže koje na Zemlji iznosi
prosječno 9,8066 m/s² i mijenja se ovisno o položaju
na površini Zemlje zbog njezina oblika.

 Iz navedenih jednačina moguće je uklanjanjem

veličine t dobiti treću jednačinu za slobodni pad:

𝑣= 2∙𝑔∙𝑠
Pogledajmo video
HVALA NA PAŽNJI!