Katedra za Otorinolaringologiju

Docent dr Šekib Umihanić

sekib.umihanic@gmail.com
 Lateral view of the articulated temporal bone
P Parietal bone, LPP Lateral pterygoid process, MP mastoid process, O Occipital bone, S Greater
wing of the sphenoid, SB Squamous bone, SS Spine of the sphenoid, V Vaginal process of the
tympanic bone, Z Zygomatic bone, ZP Zygomatic process
 A view of the posterior surface of an articulated temoral bone

ACF Anterior condylar foramen, CL Clivus, ELD Endolymphatic duct foramen, FM Foramen magnum, FO Foramen ovale,
FR Foramen rotundum, FS Foramen spinosum, IAC Internal auditory canal, JF Jugular foramen, JT Jugular tubercle, OB
Occipital bone, OC Occipital condyle, PB Parietal bone, PCF Posterior condylar foramen, PR Petrous ridge, SB Squamous
bone, SS Sigmoid sinus groove
Lateral view of a right temporal bone with mastoidectomy and resection of the tympanic bone, tympanic membrane,
and glenoid process.
1, Sigmoid sinus; 2, superior petrous sinus; 3, superior semicircular canal; 4, posterior semicircular canal; 5, lateral
semicircular canal; 6, ossicular chain; 7, facial nerve; 8, chorda tympani nerve; 9, Trautmann's triangle—posterior
fossa dura; 10, jugular foramen bulb; 11, jugular vein; 12, internal carotid artery: ascending portion and anterior
turn or knee (arrow); 13, CN IX.
 Auris externa

Podjela:

-Ušna školjka (Auricula)-koža i hrskavica

-Vanjski slušni hodnik (Meatus acusticus externus)

-hrskavica (1/3) i kost (2/3)

Uloga:

Lokalizacija izvora zvuka

Kolekcija zvuka

Ampiflikacija zvuka 5-6 dB

Protekcija
1. Helix; 2 . Scapha; 3. Antihelix; 4 . Concha; 5. Crus of
helix; 6 . MAE; 7. Tragus; 8 . Antitragus; 9 . Lobule.
 Darwinova kvržica
(podsjećanje na zajedničko porijeklo primata).

Atavizmi (lat. atavus = predak) su pojave ponavljanja

anatomskih obilježja većine vrsta, (osobenosti u dalekoj
evolucijskoj prošlosti njihovih predaka).

Opisuju se i kao poremećaji (malformacije) i rudimenti,

dokumentirani klasični dokazi evolucije.
 Ligamenta auricularis

1.Lig. auriculare anterius: ide od tragusa na arcus

zygomaticus,

2.Lig. auriculare posterius: ide sa “eminencije konhe” i

“pontikulusa” na processus mastoideus;

3.Lig. auriculare superius koji ide od konhe na arcus

zygomaticus.
 Vaskularizacija uške

Arterije
-lateralna strana uške- a. temporalis superficialis,
- medijalna strana- a. auricularis posterior.

Venska krv
ide u venu temporalis superficialis i venu auricularis
posterior.

Limfa
sa lateralne strane odlazi u parotidne, a sa medijalne
strane u retroaurikularne limfne čvorove.
 Inervacija uške

Senzibilna inervacija:

- n. auriculotemporalis (za lateralnu stranu)

-n. auricularis magnus (za medijalnu stranu).

Motorna inervacija:

-n. facialis
Početak II mjeseca fetalnog života, na proksimalnom
dijelu prve škržne brazde coliculi anteriores.
-tri su na na mandibularnom luku
-tri su na hiodnom luku.

Rastu različitom brzinom.

Kvržice iz kojih se razvija tragus, antitragus i
lobulus ostaju nepromijenjene,
a druge rastu u dužinu i širinu, te stvaraju nabore
uške.
Udubina koja ostaje između šest krvržica pretvori
se u konhu uške, a na nju se nastavlja hrskavični
dio zvukovoda.
 Uška

-potpuni razvitak i oblik u 7. godini

- ovalna kod bjelaca
-okrugla ili četverougaona kod crnaca
-10% nedostaje lobulus kod Japanaca i
istočnih Azijaca (Šercer, 1966)
 Meatus acuticus externus

-fibrokartilaginozni i koštani kanal

-zavijen u horizontalnoj i frontalnoj ravni.

-dijeli se na tri dijela: lateralni, srednji i medijalni.

Anteriorno: art. temporomandibularis,

Posteriorno: mastoidne ćelije,

Superiorno: baza lubanje,

Inferiorno: glandula parotis.

Zvukovod je obložen kožom koja se prema membrani timpani

stanjuje. Koža posjeduje dosta ceruminoznih žlijezda koje luče

žućkastu ušnu mast koja se zove cerumen.

Tipovi cerumena su genetski određeni.

-Mokri tip (dominantni) Bjelci i Afrikanci

-Suhi tip (recesivni) Azijci i Indijanci

 Cerumen

Proizvod lučenja ceruminalnih žlijezda u MAE.

Gorki okus.

Žvakanje: prirodna eliminacija cerumena.

Uloga

-Čišćenje (skuplja mrtve stanice kože MAE i evakuiše ih).

-Podmazivanje (hidratizira vanjski sloj kože, protiv iritacije).

-Zaštita (hvata strana tijela- npr prašinu) i odstranjuje ih.

Benigni tumori ceruminalnih žlijezda:
adenoma, adenoma pleomorphae, syringocystadenoma papilliferum.

Maligni tumori ceruminalnih žlijezda:

adenocarcinoma, adenoid cystic carcinoma,

mucoepidermoid carcinoma.
U ceruminalnim žlijezdama su prisutni:
beta-defensin-1, beta-defensin-2, cathelicidin, lysozyme,
lactoferrin, sekrecijski dio IgA (antimikrobni proteini i peptidi).

Dokaz za ključnu ulogu u urođenom obliku odbrane

protiv raznih patogena.
Klasični cerumen (q - tip)
Cerumen boje katrana
"Grumen zlata "
Pahuljica
„Kukuruzna pahuljica "
Tretman cerumena

Prirodna eliminacija
Ispiranje uha
Otomikrotoaleta
Sol. 3% H2O2
Uljni preparati
 Srednja uho- Auris media (AM)

-Oblik pješčanog sata:

Epytympanon (6mm); Mesotympanon (2mm); Hypotympanon (4mm)

Sastav:
tuba auditiva,

cavum tympani (membrana timpani, slušne kosti)

Nalazi se između bubnjića i unutarnjeg uha

Dimenzije: 15 x 15 x 2-6 mm
 Membrana tympani

ili bubna opna: kutaneofibromukozna membrana koja se nalazi između

MAE i cavuma tympani,

-odjeljuje vanjsko od srednjeg uha.

-Pars tensa: nategnut i razapet je u sulcus timpanicus

-Pars flaccida: uložen u incisuri timpanici, labavi dio.

Lateralna strana je udubljena na mjestu
gdje se iznutra veže manubrium malei.
To je pupak ili umbo membrane
tympani.

Manubrium se svana vidi kao pruga

stria malearis. Na vrhu te strije nalazi
se malo izbočenje, prominencija
malearis koju uzrokuje procesus
lateralis malei.
Na granici između pars tense i pars
flaccide nalazi se nabor, plica chorde
timpani, kroz koju prolazi istoimeni
živac, horda timpani, grana n. facialisa
1. Pars flaccida; 2. Shor t
process of the malleus; 3.
Handle (manubrium) of the
malleus; 4. Umbo; 5.
Supratubal recess; 6. Eust
achian tube orifice (just to the
right of the light refle x); 7.
Hypotympanic air cells; 8. Sta
pedius tendon; c. Chorda
tympani; I. Incus; P. Promontor
y; o. Oval window; R. Round
window; T. Tensor tympani; A .
Annulus.
Podjela bubnjića na kvadrante
Bezold-ov trias na bubnjiću: Prominentia +Stria+Svjetlosni refleks

Deklinacija (nagib) bubnjića: 50° sagitalno

Inklinacija bubnjića: 45°transverzalno

 Slušne kosti - Ossicula auditus

Maleus-čekić,

Incus-nakovanj

Stapes-uzengija.
Malleus (Čekić)
Incus (nakovanj)
Stapes (uzengija)
Slušne koščice su povezane: art. inkudomalearis i art.
inkudostapedialis.

Maleus je manubriumom i lateralnim procesusom uložen u

membranu timpani, dok je stapes povezan sa fenestra ovalis

pomoću sindesmosis timpanostapedialis.

 Musculi ossiculorum auditus

Dva mala poprečno prugasta mišića: m. tensor

tympani i m. stapedius.
 Mus. tensor tympani
Polazište: sa periosta velikog krila sfenoidalne kosti i sa
hrskavičnog dijela tube auditive.

Hvatište: hvata se na medijalni dio koluma i manubriuma maleusa.

Inerviracija: n. tensoris timpani, grana n. pterigoideus medialisa

od n. mandibularisa.

Funkcija: vuče maleus prema medijalno i nateže membranu

timpani (membrana timpani spremna za jake zvučne podražaje).
 Mus. stapedius

najmanji poprečno-prugasti mišić ljudskog tijela, 8 mm.

Nalazi se u koštanoj supstanci eminencije piramidalis na čijom vrhu

izlazi i hvata se na stražnjoj strani koluma stapesa.

Inervacija: n. stapedius, grana n. facialisa.

Funkcija: izvlači stapes iz fenestre ovalis i pomjera čitav sistem

slušnih koščica prema lateralno, čime se membrana timpani olabavi i
tada prima slabije zvučne podražaje.
 Tuba auditiva

koštani, a dijelom i fibrokartilaginozni kanal koji spaja srednje uho

i epifarinks.

Počinje na lateralnom zidu faringsa, ide gore, natrag i lateralno, te

ulazi u semicanalis tubae auditive u piramidi temporalne kosti.
Uloga tube auditive:

1) izjednačavanje tlaka ispred i iza MT;

2) istjecanje sekreta iz srednjeg uha u ždrijelo

Cavum mastoideum

-aditus ad antrum mastoideum

-cellulae mastoideae (potpuni razvitak u 6.g.)

Tip ćelija:

Pneumatične, Diploične, Sklerotične

Akustika- dio fizike koji se bavi zvukom.

Definicija zvuka
Zvuk predstavlja sva zbivanja koja se mogu zapaziti
pomoću čula sluha i predstavlja njegov specifični podražaj.
Zvuk je vibriranje, a ujedno i rezultat vibriranja plinovitih,
tečnih i čvrstih tijela.
Zvuk koji naše uho čuje nastaje ako je broj oscilacija u
sekundi od 20 do 20 000.

Akustika se (uopšte) bavi proučavanjem pojava u

čujnom opsegu (20 – 20 000 Hz).

Frekvencija je učestalost broja titraja u sekundi,

izražava se u hercima (Hz).
 Primarna svrha srednjeg uha
transformator prilagodbe impedancije

omogućava da se akustična energija efikasno prenese iz zraka

(kojim je ispunjeno vanjsko uho) do tekućine (kojom je ispunjena
pužnica).

Srednje uho, treba da svojim mehanizmom nadoknadi gubitak ove

jačine zvuka.
 Akustička impedancija (Z)

omjer je zvučnog tlaka (p) i brzine čestica (v) u mediju ili akustičkom

elementu u kojem se rasprostire zvučni val.

Ovisna je o materijalu i može se odrediti iz umnoška njegove gustoće (ρ) i

brzine zvuka (c), tj. brzine kojom se zvučni val u tom materijalu širi.

Z0=ρ⋅c
Ako se zna omjer impedancije (r), omjer tekućine pužnice prema
zraku 4000:1, koeficijent transmisije (T), bez uloge srednjeg uha:

T= 4r / (4+1)2

što daje prijenos od 0.001 ili 0.1%.

Ova vrijednost odgovara padu nivoa jačine zvuka od 40dB.

Da bi se prevazišao ovaj problem u neslaganju, uloga srednjeg uha

je da korigira ovaj pad u nivou jačine zvuka.
 Hidraulični sistem (poluga)

Srednja površina membrane timpani je 55mm2 (66),

srednja površina stapesa 3.2 mm2.
1. Omjer ove dvije površine je 55 (66):3.2=17 (20):1.

S obzirom da je efektivna površina membrane timpani samo

65%,
to znači da je 55 (66)mm2 x0. 65= 35.75 mm2 (ili 42.9).

2. Omjer efektivne površine membrane i stapesa je

35.75 (ili42.9):3.2= 11.17(ili 13.4):1

 Uloga zakrivljenosti membrane timpani u uvećanju zvučnog
pritiska

Sila na umbo membrane timpani (manubrium) je veća nego na ostale

dijelove membrane (jačina dolazećeg signala uvećava se za 2x).
Uključujući ove efekte, ukupno uvećanje, koje dolazi zbog omjera
efektivne površine MT (65%) i i stapesa sa uvećanjem za 2 je:
2x13.4=26.8
-uvećanje zvučnog pritiska (Gain) u decibelima dB
= 20 log (26.8/1)=28.6 dB.
 Koštani sistem (poluga)

Manubrium malleus je 1.3 puta duži nego Incus.

Razlika u dužinama odgovara promjeni u nivou jačine
zvuka.

Promjena u nivou jačine zvuka (sound pressure):

dB (uvećanje)=20 log(1.3)=2.3dB
Hidraulični sistem-Hydraulic lever 17

Osikularni sistem-Ossicular lever 1.3

Sistem zakrivljenosti (ugla)-Catenary lever 2

Transformer ratio
17x1.3x2= 44.2 x

U idealnom slučaju, koristeći uvećanje sve tri vrste poluga ukupno

uvećanje zvuka (dB) u srednjem uhu:

= 26 dB+2.3 dB+28.6 dB=56.9 dB.

Ovo je idealna predikcija.

 Auris interna
Labirintus oseus i labirintus membranaceus.

Sa funkcionalnog aspekta:
-akustički i statički dio.

Akustički dio: Cochlea

- smješten ductus cochlearis.

Statički dio: Vestibulum

-smješteni: saculus, utriculus, canales semicirculares
(u kojima su smješteni semicirkularni duktusi).
 Labyrinthus osseus

Koštani labirint je smješten u

piramidi sljepoočne kosti.

1.kohlea koja se nalazi najviše

prema naprijed i medijalno,

2.vestibulum koji leži u sredini

3. tri semicirkularna kanala

koji se nalaze najviše straga i

lateralno.
Unutar koštanog labirinta nalazi se membranozni
labirint kojeg čine

1. ductus cochlearis koji je smješten u kohlei,

2. saculus i utriculus koji su smješteni u vestibulumu,

3. tri semicirkularna ductusa koji se nalaze u odgovarajućim

semicirkularnim kanalima.

Između koštanog i membranoznog labirinta je tzv. perilimfatički

prostor kojeg ispunjava perilimfa.
 Cochlea
Kohlea je spiralni kanal, kanalis spiralis kohlee koji
zavija slično puževoj školjci.

Polazi sa prednje-donjeg zida vestibuluma, te ide prema dolje

i naprijed, a zatim zavija prema gore i natrag dva i po puta pri
čemu se svaki zavoj sužava i odmakne u lateralnu stranu.
Canalis spiralis je koštanom pločom koja se
zove lamina spiralis ossea nepotpuno
podijeljen na dva dijela i to skala vestibuli i
skala timpani.

Potpunu podijelu vrši duktus kohlearis koji leži

u skala media.

Lamina spiralis osea u području kupule

završava sa hamulus lamine spiralis.

Između ovog hamulusa i lamine modioli nalazi

se tzv helikotrema preko koje komuniciraju
skala timpani i skala vestibuli.
Organon Corti
 Vestibulum

Vestibulum je ovoidalna šupljina smještena između kohlee i

semicirkularnih kanala.

1. Lateralni zid je kos od gore prema dolje i do vani prema

unutra.
Na njemu se projicira fenestra vestibuli u koju je uložena baza stapesa.

2. Medijalni zid odgovara stražnjem dijelu fundus meatus

acusticus internusa.
Na njemu nalazimo tri udubine. Gornja se zove recesus eliptikus i njoj je smješten
utrikulus. Sprijeda i dolje u odnosu na recesus eliptikus, nalazi se druga udubina,
recesus sferikus u koji je uložen sakulus.
 Canales semicirculares

-Canalis sem. anterior (paralelan sa

osovinom piramide),

-Canalis sem. posterior (Vertikalno)

-Canalis sem. lateralis (Horizontalno).

Svaki kanal ima: jedan ampularni-krus

ampulare i neampularni krak-crus simpleks.

Neampularni krakovi prednjeg i stražnjeg

kanalića se spajaju i čine crus comune.
 Labyrinthus membranaceus
-leži u koštanom labirintu od kojega ga odvaja
perilimfatički prostor ispunjen perilimfom.

-ductus cohlearis koji je smješten u kohlei,

-saculus i utriculus koji su smješteni u vestibulumu,

-tri semicirkularna duktusa koji se nalaze u odgovarajućim

koštanim semicirkularnim kanalima.
Membranozni labirint ispunjava endolimfa.

Funkcionalno se dijeli:

-akustički dio kojeg čini duktus cochlearis

-statički dio kojem pripadaju saculus, utriculus i duct.

semicircularis.
 Vasa sanquinea auris internae

A. Labirinti, grana a. basilaris.

Prati n. statoakustikus i u meatusu internusu dijeli se na rami

vestibulares i rami cochleares.

Vene se skupljaju u venu spiralis modioli koja je u vezi sa vas

spirale.
Iz jednog dijela kohlee idu dvije vene spiralis modioli koje se spoje u

venu canaliculi cochleae koja se uljeva u v. jugularis internu.

Od drugog dijela kohlee odlazi tractus venosus spiralis koji čini venu
labirinti.
 Meatus acusticus internus

Meatus acusticus internus je koštani kanal koji počinje na

stražnjoj strani piramide sljepoočne kosti sa otvorom
porus acusticus internus. Ide prema lateralno i natrag i
završava slijepim dnom, fundus meatus acustici interni.
Fundus je sa dva grebena krista vertikalis i krista transversa
podijeljen na 4 polja.

Prednje gornje se zove area n. facialis i kroz njega prolaze n. facialis

i n. intermedius.

Prednje-donje ima na sebi spiralni niz rupica, traktus spiralis

foraminosus kroz koje prolaze niti n. kohlearisa.

Zato se ovo polje zove area cochleae.

1. Helmohlzova teorija rezonancije

Prva teorija

Korijev organ predstavlja čitav niz rezonatora.

Druga teorija

Bazilarna membrana se sastoji od velikog broja

zategnutih vlakana, slišno žicama na klaviru, koje ima
ulogu rezonatora.
2. Teorija rezonantne membrane, Hensen, 1867

Tektorijalna membrana ima ulogu u procesu slušanja.

3. Telefonska teorija

Nekoliko varijanti, koje su anatomskim otkrićima bile

odbačene.

-"telefonska teorija" govori da se u kohleji zvučna

vibracija samo pretvara u električni potencijal, dok se
analiza zvuka vrši u mozgu.
4. Teorija putujućih izobličenja, Hurst i Emile ter
Kuile

-zvučni valovi provociraju valove u tekućini kohleje.

Valovi se kreću po bazilarnoj membrani do vrha, a nakon

toga se vraćaju ili prema drugom autoru nestaju.
1. Teorija mjesta rezonancije

Helmholzova teorija

Prva teorija
Korijev organ predstavlja čitav niz rezonatora.

Druga teorija
Bazilarna membrana se sastoji od velikog broja zategnutih
vlakana, slišno žicama an klaviru, koje ima ulogu
rezonatora.

Opovrgnuta je radovima Bekesia, koji je dokazao da

bazilarna membrana nije zategnuta
2. Teorija mjesta nerezonancije

Visina tona nije strogo određena aktivnošću određenih vlakana

na bazilarnoj membrani, već i drugi mehanizmima, kao
npr.hidrauličkim.

Rezonancija nije strogo prostorno određena na kohleji.

3. Bekesy-eva teorija sluha

Teorija putujućih valova

Zvučna vibracija sa stapesa proizvodi val u kohleji, koji
putuje čitavom dužinom bazilarne mambrane, od baze prema
vrhu kohleje. Ovaj val raste po veličini, dostiže na izvjesnom
rastojanju svoj maksimum i onda nestaje. Mjesto gdje
zvučni val dostiže svoj maksimum, uvijek zavisi od
frekvancije zvuka.

Zvučni valovi visokih frekvencija se brzo gube na početku

bazilarne membrane, a valovi sa niskim fekvencijama se
gube pri vrhu kohleje.
Kanalis semicirkularis anterior smješten je u frontalnoj ravni, a na prednjoj
strani piramide izrokuje lučno izbočenje nazvano eminencija arkuata.

Kanalis semicirkularis posterior smješten je u sagitalnoj ravni.

Kanalis semicirkularis lateralis smješten je pod uglom od 30 stepeni u

odnosu na horizontalnu ravan, a na medijalnom zidu kav. timpani ovaj
kanal pravi izbočenje koje je nazvano prominencija kanalis semicirkularis
lateralis. Otvori semicirkularnih kanala nalaze se u vestibulumu i to na
njegovom gornjem i stražnjem zidu.
Prednji lateralni je ampularni otvor od kanalis semicirkularis
anterior, a prednji medijalni je otvor za krus komune
prednjeg i stražnjeg semicirkularnog kanala. Stražnji
lateralni je ampularni otvor lateralnog semicirkularnog
kanala, a stražnji medijalni je neampularni otvor istog.

Na stražnjem zidu nalazimo ampularni otvor stražnjeg

semicirkularnog kanala.
 Ligamenta ossiculorum auditus

Slušne koščice povezane su sa zidovima kav. timpani odgovarajućim

ligamentima.

Maleus povezuju tri ligamenta.

Lig. malei anterius ide sa procesus anterior i hvata se u području fissure

petrotimpanike.

Lig. malei superius povezuje caput malei sa gornjim zidom recesus

epitimpanikusa.

Lig malei laterale ide sa koluma maleusa na incisuru timpaniku.

 Ligamenta inkusa

1. Lig. incudis superius koji ide sa korpus inkudis na gornji zid

recesus epitimpanikusa

2. Lig. inkudis posterius koji povezuje crus breve sa fossom inkudis

na stražnjem zidu kavitasa timpani.
 Histološka građa bubne opne

Koža -stratum cutaneum: predstavlja nastavak kože iz meatus ac. externi

Fibrozni sloj-stratum proprium kojeg izgrađuju cirkularne i radijalne niti.

Cirkularne niti idu kružno obuhvativši manubrijum. Radijalne niti idu zrakasto
od periferije membrane ka njenom centru. Radijalne niti nedostaju u području
pars flakcide i to je polje označeno kao trigonum interadiale. Cirkularne i
radijalne niti se isprepliću u području limbusa te se formira tzv. anulus
fibrokartilagineus.

Mukozni sloj-stratum mukozum čini zapravo sluznica bubnjišta.