Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Odjel za informacijsko-komunikacijske tehnologije

Sveučilišni diplomski studij informatike - nastavni smjer

Poznavanje drugih i poštovanje različitosti; Socijalna pravda

Odgoj za razvoj, str 49.-90.

Mirko Bursać
Uvod
 stereotipi i predrasude
 istraživanja
 stavovi djece
 ljudska prava
 dječja prava
 stavovi djece

2
Vježba
 Svatko neka napiše po jednu pozitivnu i negativnu
karakteristiku koja vam je bila dodijeljena od strane
nekoga tko vas nije upoznao ili je imao nedovoljno
informacija o vama te je stvorio neki sud.

3
stereotipi
 promatranja kroz samo jednu izraženu osobinu: dob,
spol, rasu, nacionalnost, stručnu spremu, akademski
uspjeh, socijalni ili ekonomski status.
 rigidna i pristrana mišljenja, stavovi i vjerovanja o
nekim situacijama, osobama, grupama ljudi i idejama.
 Crnogorci su lijeni,
 Azijatima ide dobro matematika,
 Škoti su škrti.

4
predrasude
 neopravdani negativni stavovi.
 diskriminacija: predrasude koje se odražavaju u
ponašanju.

5
6
rasna diskriminacija
 mnogi bijelci u razl. socijalnim situacijama manje
razgovaraju s crncima nego s bijelcima,
 bijelci manje šansi za zapošljavanje daju crncima pri
intervjuima za posao,
 bijelci će neko ponašanje prije proglasiti agresivnim
ako je riječ o crncu, za isto ponašanje će biti skloniji
kazniti crnca,
 na TV-u nebijelci se prikazuju manje i u podređenom
položaju,
 bijelci više pokazuju predrasuda prema crncima nego
što ga izražavaju.
7
“Je li bolje biti crnac ili bijelac?”
•objasniti zašto to misli!
•OŠ “Ivan Mažuranić”, IV. razred.

8
“Je li bolje biti crnac ili bijelac?”
 “Ja mislim da je bolje biti bijelac, zato što se mnogo
crnaca drogira i radi u mafiji. Crnci su zločestiji.”
 “Bolje je biti bijelac zato što je više bijelaca na svijetu
nego crnaca. Pa bi bilo dobro da svi budu bijeli.”
 “U nekim stvarima je bolje biti bijelac, a u nekima
crnac.”
 “Mislim da je dobro biti oboje.”
 “Najbolje je biti ono što jesi, zato jer smo jednaki.”

9
spolna diskriminacija
 trudne žene se ne zapošljava,
 češća depresija kod žena koje su rodile kćerke,
 Indija: češće umiru djevojčice,
 Meksiko: babice naplaćuju više za muško dijete,
 muškarci češće prekidaju žene u razgovoru,
 kada se traži pogađanje vođe studenata češće se
odabire student nego studentica.

10
spolna diskriminacija
 muškarci manje podržavaju ženska prava nego što
inače to izražavaju,
 kada osoba učini nešto loše oba spola su strožiji i
oštriji prema suprotnom spolu,
 žene se rjeđe prikazuju na TV-u i vrlo rijetko u
pozicijama moći,
 većina muškaraca i žena željeli bi da je njihovo prvo
i/ili jedino dijete dječak.

11
spolne predrasude u školi
 razlike u komunikaciji od strane nastavnika/ice: više s
dječacima postavljaju više pitanja, pitanja su složenija i
apstraktnija,
 više se pohvaljuje dečke za izvršeni zadatak, a
djevojčice za uzorno ponašanje,
 potiče se tako da djevojčice budu poslušne i
odgovorne, a dječaci kompetentni i kreativni,
 usvajanje predrasuda: obitelj, ostale odrasle osobe,
knjige, mediji.

12
spolne predrasude u školi
(preporuke)
 izbjegavati komentare:”Dječaci nikada ne plaču” ili
“Djevojčice nikada ne viču”,
 podjednako koristiti i muške i ženske zamjenice kada
govorimo o ljudskom rodu,
 u pričama naglasite i one dijelove u kojima su djevojčice
jake, a dječaci nježni,
 svaka osoba ima različite strane ličnosti,
 koristiti literaturu lišenu stereotipa,
 podjednaka zastupljenost dječaka i djevojčica u
aktivnostima voditelja,
 pohvaliti djetetovu aktivnost koja nije tipična za
njegov/njezin spol.

13
“Je li bolje biti dječak ili
djevojčica?”
•objasniti zašto to misli!
•OŠ “Ivan Mažuranić”, IV. razred.

14
“Je li bolje biti dječak ili djevojčica”
 “Bolje je biti dječak jer kad odrastem neću morati prati
suđe, neću morati, čistiti prašinu.”
 “Bolje je biti djevojčica zato jer prema njoj trebaš biti
dobar, jer uvijek treba biti po njezinom. Nju treba
uvijek puštati ispred sebe. Ako je ona kriva, rodbina
kaže da sam ja kriv.”
 “Ja mislim da je bolje biti djevojčica, zato što djevojčice
mnogo toga znaju bolje nego dječaci – rade i misle
bolje nego dječaci, pametnije su od dječaka.”

15
“Je li bolje biti dječak ili djevojčica”
 “Ja mislim da je bolje biti djevojčica zato što su
djevojčice poslušnije.”
 “Bolje je biti djevojčica zato što se ljepše oblači i zato
što se više druži s mamom. Djevojčice imaju više
prijatelja i kad im se neki dečko ne svidi odbijaju ga.”
 “Bolje je biti dječak zato što dječaci ne moraju brinuti
kako će napraviti frizuru, kad postanu veliki ne moraju
brinuti što će skuhati.”

16
multikulturalni razred
 briga za jednakost i pravednost prema grupama koje su
tradicijski bile diskriminirane.
 upoznavanje drugih kultura:
 osobni i prof. razvoj->poznavanje vl. kulture,
 nastavnik kao primjer->sprječavanje loše
komunikacije i konflikata.
 osvjestiti:
 mišljenja i stavovi proizlaze iz naše kulture,
 obje strane pridonose konfliktu.

17
različit odnos prema stvarnosti
 odnos prema radu: Amerikanci koji pripadaju srednjoj
klasi izrazito su usmjereni na posao, dok su neki drugi
narodi više usmjereni na socijalne odnose.
 odnos prema vremenu: zap. Europa i SAD smatraju
točnost vrlinom, dok istok Europe kašnjenje ne smatra
pogreškom.
 individualizam vs grupa: zap. Europa i SAD više cijene
individualizam, dok Japanci i am. Indijanci naglasak
na grupu.
 procjene ponašanja: npr. prepisivanje->pomaganje vs
varanje.
18
očekivanja učitelja
 dojam o učeniku: kako je odjeven, kako govori, izgleda,
ponašanje, inf. o obitelji i sl.
 nesvjesna diskriminacija: stvaranje i poz. i neg.
diskriminacije.

19
socijalna pravda: ljudska prava
 temeljni standardi koje država treba jamčiti svakom
pojedincu,
 određuju što vlade moraju i ne smiju činiti za svoje
građane,
 posjedovanje ljudskih prava podrazumijeva i
poštivanje tuđih,
 u povijesnom kontekstu->borba za slobodu i
jednakost,
 neotuđiva,
 proizlaze iz bioloških, socijalnih, kulturalnih potreba.

20
socijalna pravda: ljudska prava
1. građanska i politička prava: usmjerena na slobodu,
pravo na život i sigurnost pojedinca,
2. ekonomska i socijalna prava: odnose se na pravo na
rad, obrazovanje, hranu, stanovanje i zdravstvenu
zaštitu,
3. pravo na zdrav okoliš, kulturalna prava i prava na
razvoj.

21
socijalna pravda: ljudska prava
 sva su podjednako važna: ako je jedno pravo ugroženo,
sva ostala su ugrožena.
 gl. dokument: Povelja UN-a.
 popis temeljnih ljudskih prava: 1948. Opća deklaracija o
ljudskim pravima.
 1968.: odrastanje mladih u duhu poštovanja ljudskog
dostojanstva i jednakih prava za sve ljude,
 temelj: objektivno informiranje i slobodna rasprava,
poticanje učenika na razmišljanje o problemima u
suvremenom svijetu, te priprema za uključivanje u
društveni život.
22
socijalna pravda: ljudska prava
 nastavnik:
 učeniku treba ugraditi osjećaj vl. vrijednosti i
vrijednost drugih ljudi,
 razvoj samopouzdanja i tolerancije,
 treba biti primjer.

23
Konvencija o pravima djeteta
 1989., generalna skupština UN-a
 1990., Hrvatska preuzela iz SFRJ
 složen dokument koji navodi cijelu lepezu prava
djeteta:
 neka od njih: nediskriminacija, najbolji interes djeteta,
obiteljski kontekst, sloboda govora i izražavanja, pravo
na zaštitu identiteta, od nasilja, zlostavljanja i
zanemarivanja, zaštita djece bez obitelji, djeca
izbjeglice, djeca s posebnim potrebama, manjinska
djeca, prava vezana uz kršenje zakona, kriminal,
droga, maloljetnička delikvencija.
24
“Moja su prava”,1994. (Žižak)
 vrtić i OŠ
 “...da imam mamu”
 “...da volim mamu i tatu”
 “...da slavim rođendan i doma i u vrtiću”
 “...da sve ne jedem”
 “...da piškim u krevet”
 “...da udarim nekoga kad me ljuti”
 “...da imam svoj strah”
 “...da imam lijep vrtić”
25
Zaključak
 stereotipi i predrasude,
 ljudska prava,
 povezani,
 potreba za slobodom, jednakosti, jednakopravnosti,
prihvaćanjem,
 učenje samoprihvaćanju, prihvaćanju drugih i
različitosti.

26
Literatura
 Odgoj za razvoj, R. Miljević-Riđički, M. Maleš, M.
Rijavec; Alineja, Zagreb, 2001., str 49.-90.

27