ORGANIZOVANJE U NEPROFITNIM

ORGANIZACIJAMA SA
MOGUĆNOSTI UNAPRIJEĐENJA
(DRŽAVNE SLUŽBE, SPORTSKE,
KULTURNE, OBRAZOVNE I DRUGE
ORGANIZACIJE)

Kandidat: Mentor:
Đana Čengić Fuad Bajraktarević
UVOD
 Slično neprofitnom sektoru,veoma je teško definisati i
preciznije odrediti i neprofitne organizacije koje čine njegove
sastavne elemente. U teoriji i praksi često se sreću razni
termini,kao i različiti aspekti s kojih se vrši posmatranje i
struktuiranje ovog sektora i njemu pripadajućih subjekata.
 Glavnu opasnost po svrhu postojanja neprofitnih organizacija
predstavljalo je shvatanje da se pod menadžmentom,kao
savremenim vidom upravljanja, podrazumijeva isključivo
biznis čiji je osnovni cilj ostvarenje profita.
 Ovakav pristup menadžmentu u neprofitnim
organizacijama,koji je bio konzervativan,elimisisan je znatno
širim shvatanjem tzv.”neprofitnog”menadžera kao stručnog
čovjeka koji se,zajedno sa menadžerima srednjeg i nižeg
nivoa,bavi upravljanjem poslovima organizacije na
tzv.integralan način,odnosno upravljanje svim osnovnim i
poslovnim funkcijama organizacije,a po sistemu koji
omogućava delegiranje-prijenos obaveza i odgovornosti na
druge i niže nivoe menadžerske hijerarhije
POJAM I KARAKTERISTIKE
NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
 Slično neprofitnom sektoru veoma je teško definisati i
preciznije odrediti i neprofitne organizacije koje čine
njegove sastavne elemente.
 Osnovni problem koji se pri tome javlja sadržan je u
činjenici da se u teoriji i praksi često sreću razni
termini, kao i različiti aspekti s kojih se vrši
posmatranje i stuktuiranje ovog sektora i njemu
pripadajućih subjekata.
 Neprofitna organizacija je organizacija čiji je primarni
cilj pružanje usluga društvu na neprofitnoj osnovi
(koja se ne osniva radi ostvarivanja profita, nego ima
neku drugu svrhu odnosno misiju).
 Neprofitne organizacije su “agenti humanitarnih
promjena”, postoje kako bi poboljšale ljudske živote,
važne su za kvalitetu života u nekom društvu, na
usluzi su društvu.
MISIJA I CILJEVI NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA
 Misija predstavlja smjer a ne neko krajnje odredište. Zbog toga
menadžment mora uvijek pred sobom imati jasnu predstavu o tome šata je
temeljna djelatnost njegove organizacije i kome je namijenjena. Prilikom
definisanja misije organizacije posebno je važno imati u vidu potrebe i
želje korisnika usluga koje ona treba da zadovolji.
 To znači da svaka iskazana misija mora u sebi da sadrži i odgovarajuće
operativne pokazatelje, odnosno načine na koje će biti ostvarena. Da bi se
neprofitne organizacije mogle potpuno posvetiti svojoj misiji i uspješno ju
ostvarivati, njihov menadžment se mora ponašati odgovorno i dosljedno,
naročito kada se radi o pitanju pridržavanja propisanih pravila
„neprofitabilnog“ poslovanja. Na ostarivanje misije neprofitnih
organizacija utiče unutarnja (interna) okolina:
• Veličina organizacije
 • Financijsko stanje organizacije
 • Broj, sposobnost i znanja ljudskih potencijala potrebna za upravljanje
projektima
 • Postojeća oprema, tehnologija i sl.
 • Posvećenost i usmjerenost uprave i ulagača
 • Organizacijska kultura
 • Postojeći program, misija, strategijski ciljevi te pravila i procedure koje
određuju kako upravljati organizacijom
ORGANIZOVANJE U NEPROFITNIM
ORGANIZACIJAMA SA MOGUĆNOSTI
UNAPRIJEĐENJA
 Neprofitne organizacije osnivaju se prvenstveno u svrhu
ostvarivanja viših društvenih ciljeva, odnosno zadovoljavanja
opštih i zajedničkih potreba građana. Osnivaju ih država, građani
koji su se s tim ciljem udružili, pojedinci, fondovi i dr. Odnosno
razna pravna i fizička lica koja im obezbjeđuju osnivački kapital.
Neprofitne organizacije posjeduju ukupnost prava i obaveza
kapiatala s kojim raspolažu.
 Pravo kapitala odnosi se na novac, nepokretnu, pokretnu imovinu,
kao i određena druga prava koja su predviđena odgovarajućim
zakonom.Obaveze kapitala odnose se na dugovanja koja ove
organizacije mogu ostvariti svoji radom. Neprofitne organizacije
čine pravna lica sa ograničenim jemstvom njihovih osnivača.
Osnivači ovih organizacija, njihovi članovi i korisnici usluga mogu
da budu fizička i pravna lica. Određenu neprofitnu organizaciju
mogu formirati jedan ili više osnivača, dok je za njeno osnivanje
potrebno obezbjediti određene osnove- preduslove:
 Osnivački kapital za rad i poslovanje
 Akt o osnivanju
 Prostorne, kadrovske i materijalne resurse za uspješan i održiv
rad i poslovanje
 Neprofitne organizacije samostalno vrše svoju djelatnost raspolažući
dobijenim kapitalom, ostvruju prihode i realizuju rashode.
 One rade i posluju na osnovu postavljenih ciljeva koji sudefinisani u
osnivačkom aktu, a koji su potpuno saglasni poslovnoj i razvojnoj
politici, odnosno misiji koju utvrđuju njihovi osnivači i koji
neposredno učestvuju u radu organa upravljanja.
 Neprofitne organizacije se u pravnom prometu ponašaju prema
trećim licima u skladu sa svim podatcima koji su upisani u registar, s
tim da one nesmiju mijenjati i proširivati djelatnost i misiju bez
prethodno pribavljene sagalasnosti osnivača. Nad radom neprofitnih
organizacija, naročito onih koji se dominantno finansiraju iz
državnog budžeta, sprovodi se kontrola, stručna revizija i
odgovarajući nadzor poslovanja.
 U slučajevima iskrsavanja ozbiljnih poteškoća u poslovnju ove
organizacije, isto kao i profitne, mogu biti podvrgnute odgovarjućoj
sankciji.
 Odluku o tome donose sami osnivači, ili se status gubi u postupku
stečaja i prestanka rada organizacije.
 Kroz dosadašnjiu praksu razvoja i funkcionisanja
neprofitnog sektora u različitim pravnim društvenim i
statusnim okvirima iskristalisali su se razni vidovi/izvori
finansiranja neprofitnih organizacija koji se mogu svrstati
u tri grupe:
 • Budžetski
 • Tržišni
 • Kombinovani-mješoviti
 Dva osnovna oblika finansiranja neprofitnih organizacija:
 • Eksterno finansiranje
 Budžet, fondacije, korporacije, pojedinci i porodice kao
davaoci sredstava i godišnja prikupljanja sredstava,
prikupljnaje velikih priloga, sponzorstvo i donarstvo.
 • Interno finansiranje
 Isključivo potpuno finansiranje, pretežno finansiranje,
djelimično-dopunsko finansiranje.
 Može se reći da se nastanak i razvoj neprofitnih
organizacija može povezati sa koncepcijom društvene
odgovornosti, kao pripadnošću zajednici ili grupi ljudi koji
su povezani društvenim i drugim vezama i zavise jedni od
drugih. Organizacije ispoljavaju društvenu odgovornost na
različite načine.
 Prije svega, radi se o uključivanju u programe od opšteg
interesa, pomoći u otklanjanju problema životne sredine,
pružanju pomoći u društvenom okruženju, saradnji sa
zainteresovanim stranama kako bi se zajednički riješavali
problemi. Za neprofitni sektor možemo slobodno da kažemo
da je savjest društva, prostor za kreativna rješenja, brza
prilagođavanja, sektor koji koristi zapostavljene snage.
 U razvijenijim demokratskim zemljama postaje sektor koji
u velikoj mjeri doprinosi smanjenju nezaposlenosti, nudi
rješenja za razvoj zajednice, njeguje građanski aktivizam i
odgovornost. U istim tim zemljama se neprofitni sektor
prepoznaje kao partner vlasti i profitnog sektora.
 Sam termin neprofitne organizacije obuhvata sve
organizacije koje su poznate kao dobrotvorna i
humanitarna društva, nevladine organizacije, privatne
volonterske organizacije, građanske društvene organizacije,
udruženja građana, itd.
 S obzirom da su različite neprofitne organizacije vrlo raznoliko
organizovane i da se bave nebrojeno različitim aktivnostima i
problemima, veoma je teško precizno razgraničiti organizacije koje
prave profit i one koje su u potpunosti neprofitne. Ipak, razlika
postoji, a ogleda se u tome što aktivnosti za pravljenje profita, u
slučaju neprofitnih organizacija, ne predstavljaju primarni cilj, već
je osnovna svrha sprovođenje njihove realne misije.
 Profit se pojavljuje kao sekundaran cilj, jer je primaran cilj
potpuno drugačiji, predstavlja prvenstveno društvenu korist.
Takve organizacije u javnom sektoru kontroliše država i u tom
smislu su odgovorne njoj, ali se ipak oslanjaju na sufinansiranje
više subjekata: vlade, donatora i sponzora, korisnika ili imaju
određen nivo samostalnosti a samim tim su odgovorne i za svoj
budžet. Na primjer kina prodaju gledaocima ulaznice i programe,
univerziteti prodaju studentima znanje i knjige, muzeji prodaju
posjetiocima kataloge i suvenire, umjetničke galerije prodaju slike
i slično.
 To ipak ne znači da sve ove organizacije nisu neprofitne. U
neprofitne organizacije ih svrstava njihova osnovna misija, kao što
je kultura, obrazovanje i slično, odnosno činjenica da se uspješnost
njihovog rada ne mjeri visinom ostvarenog profita. Nerijetko su
neprofitne organizacije angažovane u aktivnostima koje
definitivno obezbjeđuju zaradu, kao što je organizovanje kurseva i
seminara, naplata nadoknade za učestvovanje i sl.
 Budući da u većini subjekata u kojima je moguća
implementacija neprofitnog marketinga postoji mogućnost
stvaranja profita, pojam „neprofitni“ ne govori da profit ne
postoji ili se ne ostvaruje, već da nije osnovni cilj poslovanja
ili obavljanja djelatnosti. Profit se pojavljuje kao
sekundaran cilj, jer je primaran cilj potpuno drugačiji,
prvenstveno društvena korist.
 U profitnom su sektoru rezultati djelovanja relativno
transparentni, jer se prije svega odnose na ostvarivanje
profita kao glavnog pokazatelja uspješnosti poslovanja
nekog privrednog subjekta. S druge strane, u neprofitnom
sektoru je ostvarivanje pozitivnih (zadovoljavajućih)
rezultata djelovanja gotovo isključivo povezano s
ostvarivanjem misije i konkretnih ciljeva kod ciljnih grupa
kojima organizacija usmjerava svoje djelovanje.
 Neprofitni marketing od subjekata u kojima se primjenjuje
zahtjeva i odgovarajući stepen društvene odgovornosti.
Društvena odgovornost predstavlja zapravo obavezu da se
uvećaju pozitivni učinci, a umanje negativni učinci na
društvo kao cjelinu.
UTICAJ NEPROFITNIH
ORGANIZACIJA NA JAVNI SEKTOR
 Brojni su ciljevi kojima teže sve neprofitne organizacije u svom
poslovanju i vršenju misije.Oni se mogu podijeliti u dvije
grupe:opšti i posebni ciljevi. Iz prve grupacije,saglasno njihovoj
srodnosti,važnosti i zastupljenosti,posebno se ističu
sljedeći:solidarnost i humanist,kvantite,kontinuitet i kvalitet
usluga.Ovim ciljevima pridaje se približan značaj ostvarenju
misije svake neprofitne organizacije.
 Solidarnot i humanist kao cilj djelovanja temelji se i on proizilazi
iz osnovnog povoda zbog koga se osnivaju i funkcionišu brojne
neprofitne organizacije.Povod je najčešće sadržan u potrebi
stalnog zadovoljenja elementarnih,prvenstveno egzistencijalnih
potreba građana određenog društva.
 Kvantitet i kontinuitet kao cilj djelovanja jedna je od najbitnijih
karakteristika neprofitnog sektora sadržana u tome što su njegovi
konstitutivni elementi obavezni da zadovoljavaju potrebe već
formirane tražnje,kako u pogledu potrebnog obima tako i
vremenskog kontinuiteta.
 Kvalitet kao cilj djelovanja se odnosi na to da svaka neprofitna
organizacija,bez obzira na njenu misiju,mora da ima u granicama
svojih mogućnosti kao jedan od najvažnijih ciljeva
poslovanja,ostvarenje što višeg nivoa kvaliteta pružanja usluga.
ZAKLJUČAK
 Iz svega navedenog možemo zaključiti da su neprofitne
organizacije od izuzetnog ekonomskog, društvenog i
značaja; zbog čega je potrebno da imaju efikasan i
efektivan menadžment. Neprofitne organizacije djeluju na
području obrazovanja, kulture, religije, politike, zdravstva,
zaštite i sl. Ovim organizacijama je primarni cilj opće dobro
društva. One moraju definisati misiju, viziju, strategiju i
ciljeve; bez obzira na djelatnost kojom se bave.
 Njih finansira država, fondacije, sponzori, preduzeća i sl.
Također se mogu finansirati putem članarina, ulaznica i sl.
Sve je više neprofitnih organizacija koje se bore za sredstva
na tržišu; kako bi opstale i razvijale se. Iz primjera smo
vidjeli kako neprofitne organizacije mogu spasiti milione
ljudi i promijeniti historiju,a sve zahvaljujući
menadžmentu neprofitnih organizacija. Prilikom
definisanja misije organizacije posebno je važno imati u
vidu potrebe i želje korisnika usluga koje ona treba da
zadovolji.
 To znači da svaka iskazana misija mora u sebi da sadrži i
odgovarajuće operativne pokazatelje, odnosno načine na
koje će biti ostvarena.
 Da bi se neprofitne organizacije mogle potpuno
posvetiti svojoj misiji i uspješno ju ostvarivati, njihov
menadžment se mora ponašati odgovorno i dosljedno,
naročito kada se radi o pitanju pridržavanja
propisanih pravila „neprofitabilnog“ poslovanja.
 Brojni su ciljevi kojima teže sve neprofitne
organizacije u svom poslovanju i vršenju misije. Oni
se mogu podijeliti u dvije grupe:
 • Opšti
 • Posebni ciljevi
 Esencijalana razlika između profitnih i neprofitnih
organizacija fokusirana je na koncept misije.
Ultimativan zadatak profitnog entiteta je da donese
novac svojim vlasnicima.
 Kod neprofitnih organizacija nemože postojati
vlasnik, jer ovaj entitet treba služiti javnosti i zakon
je jasno specificira da vlasništvo nije kompatibilno sa
javnom svrhom.
HVALA NA PAŽNJI!