Univerzitet u Sarajevu

Centar za interdisciplinarne studije

Zaštita od prirodnih katastrofa
PROSTORNO PLANIRANJE U FUNKCIJI SMANJENJA
RIZIKA OD KATASTROFA

URBANIZACIJA KAO JEDAN OD

OSNOVNIH UZROKA POPLAVA

Selma Čolo Sarajevo, 12.12.2018.


Uvod
 sve češće pojave prirodnih katastrofa 
otkrivanje uzroka i njihovo uklanjanje
 ključne riječi: poplave, prostorno planiranje,
uzroci poplava, urbanizacija
 Poplave
- ekstremne hidrološke pojave koje
utječu na stanovništvo, društvene i
ekološke sisteme
- prirodne pojave koje označavaju
neuobičajeno visok vodostaj, zbog koga
se voda iz korita prelijeva preko obale te
plavi okolicu
 Prostorno planiranje - procesi
raspodjele, oblikovanja,
dimenzioniranja i usklađivanja
prostora za višenamjensku upotrebu
 glavni cilj PP-a - odlučivanje o
budućem korištenju prostora
 Planeri se suočavaju sa tri izazova i to:
1. rastuća populacija,
2. nedostatak prikladnog prostora i
3. rizici od prirodnih katastrofa.
Uzroci nastanka poplava

 brojni
 generalno - prirodnim pojavama i vještačkim utjecajima
 najjače poplave  klimatološke prirodne pojave (padavine – kiše, topljenje snijega i
leda ili njihovo kombinovano djelovanje

 klimatološki uzroci pojave poplava:

- količina vode
- prostorna raspodjela
- intenzitet
- trajanje padavina
  Vještački utjecaji:
- isticanje vode iz akumulacije i retencije izazvano lomovima brane ili hidrotehničkih građevina
ili njihovim neadekvatnim radom i rukovanjem, zatim
- promjenama u slivu, koritima rijeka i inundacionim područjima i dr.

KRČENJE ŠUME
NEADEKVATNO
UPRAVLJANJE
URBANIZACIJA U VODAMA
PODRUČJIMA
VISOKIH RIZIKA OD
POPLAVA LOŠA POLJOPRIVREDNA PRAKSA
PRITISCI KOJI IZAZIVA STANOVNIŠTVO SVOJIM AKTIVNOSTIMA
 Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica, regulacija rijeka u nizinama
 prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili
urbanizuju
 rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulisano korito ne može primiti ogromne količine vode
i samo je pitanje gdje će se razliti.
Urbanizacija

 najznačajniji antropogeni uzrok poplava u posljednjim desetljećima

 različita urbanistička pravila različito utječu na djelovanje lokalnih ekosistema pa tako
najčešće imamo slučaj guste naseljenosti koja dovodi do povećanja količine betona i
asfalta, smanjujući tako sposobnost otjecanja vode iz tog područja
 Uzimajući u obzir veliki i uvijek rastući procenat populacije koja živi u gradovima, kao i
disproporcijalni udio u korištenju resursa koji koriste ovi urbani naseljenici, posebno na
sjevernoj hemisferi, gradovi i njihovi stanovnici imaju ključnu ulogu u promjenama
globalnog okruženja.
 Zbog porasta stanovništva, posebno u gradskim područjima, stambeni i industrijski objekti
nerijetko se grade u inundacionim područjima, čime se povećava rizik da ovi objekti budu
poplavljeni čak i u slučajevima velikih voda manjeg povratnog perioda (10 ili 20 godina).
 Neplanska i ilegalna gradnja dodatno povećava rizik od poplava, posebno kada se
objekti grade gotovo u samim koritima, čime se smanjuje propusna moć i kapacitet
vodotoka.
 Izgradnju stambenih i industrijskih objekata prati i neophodna cestovna infrastruktura pa
površine pod krovovima i cestama izložene oborinama nisu u mogućnosti da apsorbuju
vodu, koja otječe u kišne kanale (kanalizaciju) i biva evakuirana u vodotoke.
Prostorno planiranje u funkciji
smanjenja rizika od poplava

 primijeniti najbolji spoj tehničke odbrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz

saobraćajnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj
ekstenzivnoj poljoprivredi) mjere

 dinamičan sistem inžinjeringa baziran na integrisanom sistemu mnogih struka i korisnika

 promjena shvatanja rijeka i njihovih poplavnih područja
 optimizacija korištenja prostora kao što je to npr. povratak poplavnih pašnjaka.

Jedno od glavnih rješenja odbrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno
revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, a sve to unutar kvalitetnih nasipa.
 osnovna rješenja smanjenja rizika ili potpunog sprječavanja pojave poplava su:
 očuvati riječne koridore – rezervisati ili osloboditi već zaposjednute riječne koridore u
gradovima, uzvodno od gradova planirati retenzione prostore;
 rezervisati prostor za vodni talas – višenamjenske akumulacije sa višegodišnjim
izravnanjem, formiranje rekreacionih zona ili parkova uz vodotok tako da ne u slučaju
plavljenja ne dođe do velikih šteta te formiranje izgrađenih površina u urbanim sredinama
kao mogućih retencija;
 očuvati koeficijent
otjecanja – veće površine
rezervisati za zelene
površine (parkove, šume),
tj. ostaviti ih u originalnom
obliku što je više moguće,
koristiti što „zelenije“
materijale (materijali koji
imaju veću propusnu
moć) i što manje površina
u potpunosti zatvarati
(betonirati ili asfaltirati).
Zaključak

 Ključ rješenja problema poplava sa aspekta prostornog planiranje bi bilo očuvanje

riječnih koridora kao takvih, što manje narušavanje prirodnog oblika rijeke i njenog
korita zajedno sa inundacijama.
 u izgrađenim okolinama kao rješenje se nameće adekvatno regulisanje toka rijeke.
Ovim se podrazumijeva odvajanje nasipa od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi
unutar njih, a ne da plavi gradove i sela, produbljivanje korita ili korištenje retenzionih
prostora uzvodno.
 neophodno da se zaštiti od voda, kao segmentu upravljanja vodama, pristupa
INTEGRALNO polazeći prije svega od uzroka poplava.
 

HVALA NA PAŽNJI!