DUKLJA (DOCLEA)

Duklja je sinonim za arheološku prošlost Crne Gore i jedno od najinteresantnijih

antičkih nalazišta u ovom dijelu Evrope. O rimskom municipijumu Doklei (Duklji)
pisali su stručnjaci raznih profila, ali i pored toga ostaje nedorečena vrijednost ove
naseobine.
• Za razliku od mnogih osvajača ovih prostora Rimljani su izgradili urbani duh I
smisao za život u gradskoj sredini.
• Neko je rekao da je sudbina gradova i ljudi slična. Ako ostavljaju tragove i korijene
onda su postojali, ako ih nema onda nijesu ni živjeli. U tom kontekstu Duklja je
ostvarila ogromno kulturno I duhovno bogatstvo I to je danas dio istorije Crne
Gore.
• Krajem XIX vijeka knjaz Nikola je imao dovoljno senzibiliteta da zatraži da se
Duklja temeljno istraži. On je taj važan posao povjerio najboljim mogućim
stručnjacima toga doba. Magija tog mjesta podstakla je njegovo zanimanje uz sve
__________ koje je vodio u državi. Valjda je predosjećao da će briga o Duklji biti
važna karika u lancu istorije Crne Gore.
• Dakle, po nalogu knjaza Nikole, Duklju je od 1890. istraživao Rovinski. Ipak
najtemeljnija istraživanja obavio je italijanski arheolog Piero Stikoti (Piero Sticotti)
čiji su rezultati objavljeni u mitologiji “Rimski grad Doclea u CG” objavljen u Beču
1913. godine na njemačkom jeziku. Do danas to je najkompleksnija studija o
Duklji. Sticotti je dobro proučio arheološki fond Duklje, pisane izvore, jezik,
običaje, topologiju, urbanizam i uz to ispravljao greške Rovinskog čiji je način
istraživanja bio bez plana i u čemu je, kako kaže Sticotti odstupio od zahtjeva
nauke.
• Ipak ono što je važna inicijativa za ozbiljnije angažovanje na tlu antičke Duklje
potekla je od gospodara Crne Gore koji se nadao da će istraživanje doprinjeti ne
samo našim saznanjima, već će _____ kraljevini u u procvatu obezbijediti častan
dokaz o slavnoj prošlosti.
• Prava osvajanja Balkanskog poluostrva nakon drugog Ilirsko-rimskog rata izvršile
su legije rimske imperije koje su u ove krajeve galijama doplovile Jadranom I
rijekom Bojanom do Skadarskog jezera. Od tada pored ostalih, I crnogorskim
prostorima iz Rima suvereno vlada rimska administracija.
• Oko 200 godina nakon ovog događaja iznad ušća rijeke Zete u rijeku Moraču iznad
Ilirske gradine na brdu Trijebač u vrijeme dinastije rimskih careva Flavijevaca
(najvjerovatnije Vespazijana) početkom nove ere počela je gradnja grada Doklee
nazvan tako po plemenu Dokleati u čijem je središtu sagrađen.
• Ovaj grad mperijalnih dimenzija bio je drugi po veličini na istočnoj obali Jadrana.
Moćni odbrambeni bedemi do danas sačuvani svjedoče o neprijateljskom odnosu
naših predaka prema rimskoj imperijalnoj vlasti, bar prvih vjekova okupacije.
• Grad je imao kanalizaciju ispod rimskog puta koji je vodio u Duklju. Izlivala se u
potok Širaliju. Imali su I vodovod dug 13km od rijeke Cijevne do grada.
• U središtu grada na trgu (forumu) uzdržala se monumentalna bazalika u kojoj su u
sjevernom dijelu zasjedali opštinski povjerenici (dekarijanci) i sudsko vijeće. Tu su
čuvane I katalonske knjige I arhiva kurije.
• U središnjim prostorijama se trgovalo i vršene su novčane transakcije. Sa
__________ stepeništa su objavljivane naredbe I obavještenja građanima. A u
vrijeme političkih izbora za dekuriju su sa stepeništa kandidati vršili izbornu
propagandu. Obodom foruma su bile prodavnica i zanatska radionica, dok je
popločano središte povremeno služilo za gladijatorske borbe i zabave. Sa južne
strane trga nalazila se terma (javno kupatilo) gdje se poslije podne provodili
vrijeme bogati građani, uživajući u toplim i hladnim kupkama i masažama i mogli
su još koristiti knjige iz javne biblioteke.
• Grad je imao 3 prelijepa hrama, kapije, slavoluke palate sa atrijumom.
• Duklja je, za to doba bila izuzetno urbano središte. Bio je to antički Rim u
provinciji i zvuči gotovo nevjerovatno da je u sred Podgorice početkom 1.
milenijuma bio izgrađen jedan, gotovo savršen _________ grad. Bilo je to mjesto
po mjeri čovjeka. Pitanje je samo koliko stanovnika današnjica grada je
_________ Duklju 2000 godina poslije uživa u blagodetima koje je ona pružala
stanovništvu toga doba (bogato stanovništvo koje je njegovalo i duh i tijelo)
• Kako je velika rimska civilizacija pobijeđena iznutra tako se i dogodilo sa njenim
tragovima na našem prostoru.
• Istorija nekog društva je u stvari istorija njene kulture. Gledajući kako danas
izgleda Duklja, mi ni ne možemo sasvim razumjeti njen značaj.
• Obnovljena pruga Podgorica-Nikšić prolazi kroz Duklju, izgradnjom trafo-stanica,
asfaltnog puta, razaranjem zidova i bedema.
• Zbog brojnih oštećenja Duklja je danas jedan od najugroženijih arheoloških
lokaliteta na području CG. Unutar gradskih zidina ti slojevi svakim danom sve su
tanji. Spomenici su sve bleđi. Postoji opasnost da se jedan veliki dio potpuno
uništi.
• Zato svi ljubitelji arheologije imaju obavezu da obrate pažnju na način čuvanja i
prezentaciju Duklje.
• Dakle, Duklja ima ogroman značaj u kontekstu razvoja Crne Gore i ovog dijela
Balkana jer je Rim jedna od najznačajnijih antičkih civilizacija, kojaa baštini sve
___________- (Egipat, Grčku...) tako da se način života koji su oni uveli odomaćio,
možda mi i danas vučeno dobar dio korijena iz tog perioda, jer je upravo taj rimski
period na tom prostoru trajao oko 400 godina.
• Iako zaštićena zakonom i uvrštena u spomenike kulture prve kategorije, Duklja je
ipakk dosta devastiranaa. Iako se nalazi na širem području Podgorice (uz Medun i
Staru Varoš) _______________________ vrijednosti koje nijesu baš iskorišćene
• Ti potencijali nijesuu ni turistički valorizovani iako bi to biloo neophodnoo zbogg
civilizacijskog odnosa prema tim cjelinama, spomenicima, __________________
vrijednostima kojii bi mogli bitii atraktivni i ekonomski isplativi.
• Duklja zaslužuje da postane stvarni dio kulturnog života Crne Gore.
• Ovi prostori od mnoštva osvajača, koji su uglavnom rušitelji, stare Rimljane pamte
kao one kojii su najviše gradili. Zato bi Duklja trrebala da ima počasno mjesto u
kolektivnom pamćenju Crnogoraca. Ona je dokaz naših evropskih i civilizacijskih
korijena.