UPRAVLJANJE STRESOM

Alen Buljubašić

Sarajevo, 19.09.2016.
 Sadržaj i satnica

 Koncept i definicija osnovnih pojmova

 Upravljanje vremenom
 Mobing
 Stres menadžment
 Praktični primjeri i vježbe
10:00-11:30 dva časa obuke
11:30-12:15 pauza za ručak
12:15-13:45 dva časa obuke
13:45-14:00 pauza
14:00-15:30 dva časa obuke
2
 Svrha i ciljevi

 Jačanje znanja iz oblasti stres menadžmenta;

 Naučiti kako se nositi sa stresom u stresnim
okolnostima, te kako efikasno riješiti stresne
situacije;
 Razviti vještine upravljanje stresom radi što
djelotvornijeg rada;
 Kroz praktične primjere i simulacije primjeniti
stečena znanja.

3
 Razmišljajte!

“Sudbina nije stvar slučajnosti, već je stvar izbora; to

nije nešto što treba čekati, već nešto što treba
postići...” William Jennings Bryan

“Ne možemo uvijek direktno uticati na to šta se

događa oko nas, ali možemo uvijek uticati na to šta
se događa u nama.” Talidari
4
Ako nastavite raditi ono što ste uvijek radili, dobit ćete
ono što ste uvijek dobijali.

“Svi misle da je potrebno mijenjati svijet, ali niko

pritom ne misli da treba mijenjati sebe.”
5
 Šta je stres?
Riječ stres označava udarac, napor, nevolju ili ograničenje.
Svaka iznenadna situacija koja od pojedinca zahtijeva određenu psihičku
i/ili fizičku prilagodbu - izaziva u nama stanje koje zovemo stres.
Sam događaj – stresor

Stres se uglavnom smatra

kao sinonim za distres i
definisan je kao "fizičko,
mentalno, emocionalno
naprezanje ili napetost.
6
 Šta je stres?

Unutarnje stanje organizma (opterećenje)

+
Vanjski događaj (stresor)
+
Iskustvo nastalo transakcijom osobe i okoline

Pozitivni stres ili eustres Kada stres ima

sa sobom nosi pozitivna
STRES
negativne posljedice,
uzbuđenja te omogućuje govorimo o distresu.
rast i razvoj kroz
prilagodbu na nove
zahtjeve i uslove okoline.
7
 Psihosocijalne vještine

 Komunikacijske vještine
 Vještine donošenja odluka/rješavanja problema
 Vještine rješavanja konflikta
 Vještine saradnje i timskoga rada
 Vještine za povećanje unutarnjeg lokusa kontrole
 Vještine za upravljanje emocijama
 Vještine suočavanja i upravljanja stresom

8
 Stres/posao/radno mjesto

 Za poslovnog čovjeka stres je svakodnevan.

 Stres se ne može izbjeći, jer niko ne može živjeti pod
staklenim zvonom, ne sarađujući sa drugima i živeći samo
po svojim željama.
Posao= Stres na radnom mjestu

 Svaki čovjek u sebi samome nosi rješenje, samo što ga

često ne prepoznaje.
9
 Izvori stresa

Čimbenici okoline Organizacijski

čimbenici
 Ekonomska neizvjesnost
 Politička neizvjesnost  Zahtjevi zadataka
 Tehnološke promjene  Zahtjevi uloga
 Međuljudski zahtjevi

Osobni čimbenici

 Porodična problemi
 Ekonomski problemi
 Urođene crte ličnosti
10
 Najvažnije skupine stresora na radnom
mjestu

1. Organizacija posla
2. Napredovanje u karijeri
3. Uloga pojedinca
4. Radni zadaci
5. Radno okruženje i uslovi
6. Rad u smjenama

Mobing
Burn-out
11
 Svakodnevni stresssssssori

svađe
kvarovi
gužve
rokovi čekanja

problemi sa komšijama seksualni problemi

izgubljene stvari bolest

nedovoljno sna nerazumni roditelji

neplanirani poslovi brige oko novca

neostvarena
očekivanja
12
 Simptomi stresa
emocionalni u ponašanju kognitivni fiziološki
 nezadovoljstvo  sklonost  nesposobnost  visok pritisak
nesrećama donošenja  probavni problemi
 anksioznost
odluka
 alkohol, pušenje,  osip
 apatija
lijekovi  prebrzo
 razdražljivost donošenje odluka  napetost u stomaku
 promjena apetita
 umor  slaba  znojni dlanovi
 problemi sa
koncentracija  hladne ruke
 depresivnost spavanjem
 preosjetljivost na  plitko disanje
 usamljenost  ubrzan govor
kritiku
 svadljivost  lupanje srca
 mentalni blokovi
 glavobolja
 zaboravljivost

13
 Stres

Akutni Hronični

 Karakteriše prisustvo  Ne postoji osjećaj emocionalne

emocionalne patnje. patnje.
 Osoba je svjesna svoje  Osoba negira ili ignoriše
“nervoze”, tuge, bijesa, manifestaciju akutnog stresa
rastrešenosti, zabrinutosti što
 Hronični stres je opasniji za nas,
se odražava na cjelokupno
jer su manifestacije često
ponašanje pojedinca.
prikrivene.
“Dok završim još ovo...” 14
 U bolesti izazvane stresom ubrajamo:

 povišen krvni pritisak

 povišen kolesterol
 dijabetis
 ateroskleroza
 moždani udar
 srčani udar
 gastritis
 bolesti štitnjače
 psihičke poremećaje: - depresija
- anksioznost,...
15
 Osobe sklone stresu

 Ne razdvajaju bitno od nebitnog

 Pesimisti
 Perfekcionisti
 Niska tolerancija na frustraciju
 Negativan stav prema drugima
 Ne vide smisao u životu
 Krive sebe za stvari koje nisu pod
njihovom kontrolom
 Nemaju smisla za humor

16
 Upravljanje vremenom

 Pokazalo se da je najveći broj stresnih stanja izazvan

upravo lošom organizacijom poslova odnosno lošom
preraspodjelom raspoloživog vremena.
 Upravljanje vremenom je upravljanje životom i preuzimanje
kontrole odnosno odgovornosti u životu.

“Ako je vrijeme najskupocijenije od svega, onda je

traćenje vremena najveća od svih rasipništava”

Benjamin Franklin

17
 Upravljanje vremenom

Mi ne možemo upravljati vremenom!

Mi možemo samo upravljati samim sobom u odnosu na
vrijeme.
 Ne možemo kontrolisati koliko imamo vremena, već samo kako ćemo
ga iskoristiti
 Ne možemo birati hoćemo li ga potrošiti, nego samo kako ćemo ga
potrošiti
 Upravljanje vremenom je jedna od najvažnijih životnih vještina
 To je upravljanje događajima i samim sobom kako bi ostvarili željene
rezultate
 To je sposobnost određivanja radnih prioriteta, učinkovitog rada i
prikladnog delegiranja

18
 Planiranje

 Kamen temeljac svih uspješnih sistema

 Zahvaljujući planiranju vidimo veću sliku

Plan se uvijek može promijeniti, ali samo kada imamo plan.

 Postaviti ciljeve
 Odrediti dinamiku ostvarivanja ciljeva
 Koristiti planer (voditi pismenu evidenciju o planiranom i
urađenom)
 Dnevni, sedmični i semestralni planeri
19
 Uspješno upravljanje vremenom

 Osvijestite važnost vremena

 Koristite prednosti svog bioritma/vrijeme za pauze
 Izbjegavajte odgađanja
 Izbjegavajte “kradljivce” Vašeg vremena
 Naučite druge da poštuju Vaše vrijeme
 Koristite se modernom tehnologijom

20
 Samoorganizacija

1. ORGANIZUJTE SE
2. PLANIRAJTE VRIJEME
3. NE BUDITE PRETJERANI
PERFEKCIONIST
4. OKANITE SE SINDROMA
'SUPERMAN'
5. ZADRŽITE POZITIVAN
STAV

21
 Par sugestija:
 Planirajte rokove i odredite
prioritete
 Perfekcionizam nije moguć,
budite zadovoljni da stvari budu
dovoljno dobre
 Fokusirajte se na svoje snage, a
ne samo na svoje slabosti
 Poštujte svoj dnevni energetski
nivo
 Ne odlažite neprijatne, a važne
stvari
 Planirajte telefonske pozive i
odgovaranje na e-mail
 Završavajte poslove
 Planirajte u pisanoj formi
 Na kraju radnog dana odvojite 5
min za sredjivanje stola i računara
 Fokus bi trebalo da bude na
rezultatima, a ne na tome da
budete zauzeti
 Podijelite dan na 30 min intervale
 Vodite ažurnu evidenciju obaveza
 Dodajte još 10% vremena za
neplanirane stvari
 Živite u sadašnjosti, umjesto u
prošlosti i budućnosti.
22
Dva čovjeka sijeku drveće cijeli dan. Jedan je radio svo
vrijeme, bez odmora. Na kraju dana napravio je veliku
gomilu drveta.
Drugi je sjekao po 50 minuta i onda išao na desetominutne
pauze. Na kraju dana je imao mnogo veću gomilu.

„Kako si nasjekao više?“ pitao je čovjek koji je radio

neprestano.

Njegov prijatelj je odgovorio:

„Pa, stao sam da se odmorim i takođe sam oštrio sjekiru.“
23
 I najvažnije:

Ne zaboravite odvojiti
vrijeme za sebe!

„Svaki dan ima 1440 minuta, 29020 dana za 80 godina

života. Vodite računa o svemu jer život je kratak.“
24
 Pojam mobinga

Engl.  zastrašivanje
’’mob’’ – ološ, rulja  društvena degradacija
’’to mob’’ - nasrnuti u masi  uništavanje ličnog dostojanstva
 isključivanje iz socijalne sredine

DEFINICIJA:
 specifičan oblik ponašanja na radnom mjestu kojim jedna
ili više osoba sistematski psihički zlostavlja i ponižava
drugu osobu, ugrožava njen ugled, ljudsko dostojanstvo i
integritet, sa ciljem eliminacije sa radnog mjesta

25
 Obilježja mobinga

 Ispoljava se u vidu psihičkog zlostavljanja i ponižavanja

neke osobe na radnom mjestu, od strane jedne ili više
osoba
 Vrši se u kontinuitetu i u dužem vremenskom periodu
 Dovodi do povrede dostojanstva zaposlenog i stvaranja
neprijateljskog radnog okruženja
 Ima za cilj prestanak radnog odnosa (na inicijativu ili
krivicom zaposlenog)
26
 Manifestovanje mobinga

 Neprijateljska i neetička komunikacija (povišen ton i

galama, ogovaranje, ismijavanje, širenje tračeva, kleveta,
uvreda...)
 Ignorisanje (uskraćivanje prava na sopstveno mišljenje,
skrivanje važnih informacija...)
 Davanje ponižavajućih poslova i poslova koji su štetni po
zdravlje zaposlenog
 Neargumetovana kritika rada (optuživanje za propuste koji
se nisu dogodili ili koji su “namješteni’’)
 Neosnovana pojačana kontrola izvršavanja radnih
obaveza
 Uskraćivanje indivindualnih prava iz radnog odnosa
 Verbalni seksualni nasrtaji i uvrede
 Fizičke prijetnje
27
 VRSTE MOBINGA
VERTIKALNI mobing
1. Bossing:
 Mober – poslodavac (ili
predstavnici menađžmenta)
 Žrtva: zaposleni koji uočavaju
probleme i reaguju na njih
 Grupa za podršku: zaposleni -
’’strateški mobing’’
2. ’’Obrnuti mobing’’
 Moberi - zaposleni
 Žrtva - poslodavac
HORIZONTALNI mobing:
 Odsustvo subordinacije
između mobera i žrtve
 Mober(i) - jedan ili više
zaposlenih
 Žrtve: ambiciozni, kreativni
i sposobni radnici
 Uzrok: profesionalna
konkurencija koja je
praćena zavišću i
ljubomorom od strane
mobera
28
 POSLJEDICE mobinga

 Po zaposlenog:
 Uticaj na zdravlje (produženi stres – ubrzan rad srca, povišen
krvni pritisak, glavobolja, depresija, smanjen ili povećan apetit,
fizička napetost; bolesti srca i krvotoka; poremećaji metabolizma;
maligne bolesti;)
 Uticaj na psihičko stanje: osjećaj frustriranosti, nesposobnost
koncentracije, bespomoćnost, gubitak samopoštovanja...
 Uticaj na materijalni položaj i porodične odnose
 Uticaj na društveni položaj

 Po poslodavca: poremećeni međuljudski odnosi; burn-out

sindrom; pad produktivnosti,...
 Po društvo: pad sistema vrijednosti
 Po nacionalnu ekonomiju: dodatna izdvajanja iz fondova,
povećanje stope nezaposlenosti, rast broja korisnika prava po
osnovu invalidnosti
29
 ZAŠTITA od mobinga

Međunarodni propisi:
 ILO: “uvredljivo ponašanje koje se manifestuje kao
osvetoljubivi, surovi, zlonamjerni ili ponižavajući pokušaji
da se sabotira jedan ili grupa zaposlenih’’
 Rezolucija Evropskog parlamenta No 2001/2339
 Okvirni kolektivni ugovor EU, o zlostavljanju i nasilju na
radu (2006. god.)

Uporedno zakonodavstvo:
• Zaštita u okviru odredbi krivičnog i građanskog prava
30
 Mehanizmi zaštite

 Normiranje obaveza za  Postupak medijacije

poslodavace:  Zaštita od strane upravne
inspekcije
– sprovođenje ’’analize rizika’’  Zaštita pred sudom - teret
od mobinga na radu dokazivanja na
– donošenje plana prevencije poslodavcu
mobinga
– sprovođenje internog
disciplinskog postupka protiv
mobera;
– određivanje povjerenika za
zaštitu od mobinga 31
 PREVENCIJA mobinga
 Normativno regulisanje u
okviru posebnih zakona
 Normativno regulisanje u
okviru kolektivnih ugovora
 Programi za borbu protiv
mobinga
 Kodeksi ponašanja kod
poslodavca
 Saradnja poslodavaca i
predstavnika zaposlenih
(informisanje, konsultovanje)
 Edukovanje menadžmenta
po pitanju mobinga
 Određivanje kvalifikovanog
lica ili tijela za prevenciju
mobinga kod poslodavca
 Edukovanje sindikalnog
članstva
 Razvijanje mreže podrške
 Uvođenje SOS telefona za
prijavljivanje nezakonitosti u
radu i korupcije...
32
 Uticaj stresa na organizaciju:

 Povećanje odsustva s posla

 Smanjenje predanosti radu
 Povećanje fluktuacije radne snage
 Smanjenje učinka i produktivnosti
 Povećanje nesigurnih radnih praksi i stope povreda na
radu;
 Povećanje žalbi klijenata i potrošača;
 Povećanje broja žalbi radnika pod stresom (pravnih
postupaka)
 Narušavanje imidža organizacije
33
 Primjena tehnika

Najbolji zaposlenik: Onaj koji je zadovoljan na poslu.

 Prihvatanja pozitivnog načina mišljenja i shvatanja da se ne

treba previše brinuti, frustrirati i sekirati za mnoge pojave
koje ne možemo izmjeniti, a posebno ne o ''sitnicama'' koje
nas svakodnevno izazivaju i iritiraju.

“Pojedinac ne može da izmjeni svijet oko nas, ali

može da izmjeni svoje reagovanje na njega''.

34
 Uspješna komunikacija

Prije nego što otvorite usta, uključite mozak.

 Aktivno slušanje
 Decentracija - spremnost i sposobnost da „uđemo u svijet
druge osobe” i tako razumijemo njene probleme i postupke
 Postavljanje pitanja
 Empatija - razumijevanje osjećaja, potreba, misli i želja
druge strane, bez osuđivanja
 Poznavanje situacije
 Fleksibilnost ponašanja
35
Konflikt?

Najjednostavnije: neslaganje
dvije ili više osoba oko bilo
čega
36
 Upravljanje konfliktima

 Konflikt je sastavni dio života i posla

 Ne shavatati konflikt lično
 Nije nužno negativan
 Identifikacija, procjena, akcija i evaluacija
svakog konflikta
 Različite metode razrješenja konflikta
 Saradnja čini svaki posao lakšim
 Osjećaji vs. Razum
 Prestanite tražiti alibi i kriviti druge
 Prestanite kontrolisate sve i svakoga
 Probleme sagledajte u cjelosti
 Postoje konfliktne osobe – potrebno je
znati kako se radi s njima
37
Ostani «cool»

Duboko udahni!
Broji do 10 ili 20!

38
“U životu ne dobijate ono šta zaslužujete nego
ono što komunicirate“
Tad James

dobre komunikacijske vještine=

ključ uspjeha u životu

39
 Zaštita od stresa na poslu

 Saradnja i oslanjanje
 Razmjena informacija i razgovor
 Ne odgađajte
 Ne uzimajte svoje brige preozbiljno
 Tražite podršku i savjet
 Družite se

 Fizički i psihički fitnes

- ako se dobro osjećamo, zdravo hranimo i dovoljno krećemo,
možemo imati u teškim situacijama ”hladnu glavu”.

40
 Upravljanje sobom obuhvata

 vladanje sobom,  istinu i pravednost

 organizaciju sebe i prema sebi,
svoga života,  uređenje svog života,
 konstituiranje svoga  savladavanje
»ja«, svakidašnjice,
 pozornost prema sebi,  izbalansiranost
 razgovor sa sobom, materijalne, tjelesne i
 spoznaju sebe, duhovne brige za
 oblikovanje sebe, sebe
 prijateljstvo sa sobom,
 brigu za sebe,
41
 Pet osnovnih emocionalnih i društvenih
kompetencija:

1. SAMOSVIJEST 2. SAMOKONTROLA
3. MOTIVACIJA 4. EMPATIJA
5. DRUŠTVENE VJEŠTINE

 motiviranja samog sebe

 ustrajanja unatoč teškoćama i frustracijama
 obuzdavanja impulsivnosti
 reguliranja svojih raspoloženja
 sprečavanja uzrujanosti da zaguši sposobnost razmišljanja
 suosjećanje
42
 Razlika između emocionalne i
akademske inteligencije
EQ i IQ su međusobno nezavisne
ne može se na osnovu jedne predvidjeti druga

IQ je EQ je
sposobnost vještina

Visoki koeficijent akademske Utiče na donošenje

inteligencije ne može, sam
po sebi, garantirati uspjeh u
životu, sreću i ljubav.
odluka, motivaciju,
stabilnost i dosljednost,
upornost, snalažljivost i
prilagodljivost.
43
 Kako povećati emocionalnu
inteligenciju?

 Naučite prepoznati osjećaje

 Preuzmite odgovornost za svoje
osjećaje
 Predvidite svoje osjećaje
 Pitajte druge kako se osjećaju
 Budite manje osjetljivi (ne
reagujte ”na prvu”)
VJERUJ U SEBE
 Probleme sagledajte cjelovito

“Tok događaja u životu ne zavisi od nas, nikako ili vrlo

malo, ali način na koje ćemo te događaje podnijeti, u
dobroj mjeri zavisi od nas”
44
 Samomotivacija-jačanje samopouzdanja

 Ne sanjajte, započnite!
 Riješite se izgovora
 Koristite moć vizualizacije
 Ne bojite se neuspjeha
 Vjerujte u sebe
 Sastavite popis svoji prijašnjih uspjeha
 Dobre odluke zahtijevaju konkretne planove
 Mislite na budućnost, ali pozitivno
 Poštujte vlastite rokove

45
 Samorazvoj u sedam koraka

1. Navedite svoje ciljeve – šta želite postići u svojoj karijeri i

koje su vam vještine potrebne;
2. Definirajte svoj osnovni profil – kakva ste osoba, šta volite,
a šta ne volite u svom poslu, čemu težite;
3. Napravite popis svojih dobrih i loših strana
4. Napravite popis svojih dostignuća
5. Usmjerite svoju pažnju na sadašnjost – kakvi su: vaš
posao, vaše trenutne vještine, vaše kratkoročne potrebe
za razvojem;
6. Usmjerite svoju pažnju na budućnost – gdje želite biti u
skorije vrijeme i kako ćete tamo stići?
7. Planirajte strategiju samorazvoja - kako ćete realizirati
svoje ambicije.
46
 Sve se da naučiti!

 Vaš krajnji cilj mora biti postignuće da vaša cjelokupna

ličnost djeluje visoko i uspravno.
 Onda ćete posjedovati toliko unutarnjeg i vanjskog mira i
opuštenosti da ćete se uvjek osjećati doraslima bilo kojoj
situaciji.
 Samo ko je i iznutra velik i uspravan, može svoj život
uspješno oblikovati i biće priznat od drugih kao istaknuta
osoba.
Sve se da naučiti!
Krenite putem prema poslovnoj uspješnosti!
Put do uspjeha vodi kroz 99% neuspjeha.
47
 Emocionalna promjena

“Ne možeš promjeniti ranije odluke, ali možeš prestati da

ih se pridržavaš ” - Albert Ellis, Ph.D.
 Emocionalne posljedice ne izazivaju prošli ili sadašnji
aktivirajući događaji, već iracionalna uvjerenja u vezi sa
događajima
 Ljudi koji bez ovog uvida žele da riješe svoj emocionalni
problem, skloni su da pokušavaju da izmjene situaciju, a ne
svoja uvjerenja o njoj
“Stvari nisu ni dobre ni loše, samo ih mišljenje takvim
čini” - Šekspir
48
 ORAO

Kada napuni četrdeset godina, njegove duge i elastične kandže ne mogu više da love plijen
koji mu služi za hranu. Orao ima najduži životni vijek među pticama. Može živjeti čak do 70
godina. Međutim, kako bi doživio tu dob, orao mora donijeti tešku odluku. Poslije četrdesete
godine njegov dug i oštar nos postaje savijen. Njegova stara i teška krila, zbog zbijenih pera,
zapinju za grudi, što mu onemogućava let.
Tada orlu preostaju samo dvije opcije: umrijeti ili proći kroz bolan proces promjena koji
traje 150 dana. Taj proces od orla zahtjeva da odleti na vrh planine i sjedne u gnijezdo. Tu
orao kljuca svojim kljunom o kamen sve dok kljun ne otpadne. Nakon što kljun otpadne, orao
čeka da novi kljun naraste nakon čega novim kljunom iskljuca stare kandže. Kad narastu nove
kandže, orao počinje kljucati svoja otežala stara pera. I tako nakon pet mjeseci, orao polijeće
u let ponovnog rađanja i živi još 30 godina.

Mnogo puta, kako bismo ”preživjeli” moramo započeti proces promjena.

Ponekad se moramo riješiti starih sjećanja, navika i ostalih običaja iz prošlosti.

49
 Kako pronaći zadovoljstvo u radu?

 Samopouzdanje
 Izazov u radu
 Raznolikost u radu
 Problem= Izazov
 Slavite svoje uspjehe
 Poznavati svoje mogućnosti
 Obavezati se na profesionalni razvoj/učenje
 Prihvatite da su greške prilika za učenje

“Ako niste skoro napravili ni jednu grešku, ili ste mrtvi ili ne radite
ništa”. -Windy Dryden
50
 Prevencija

 NAMJEŠTAJTE SE
 KREĆITE SE
 OPUSTITE SE
 SLUŠAJTE SVOJE TIJELO
 REDOVITO OBAVLJAJTE VJEŽBE

51
 Suočavanje sa stresom

Tri glavne strategije suočavanja:

 PASIVNO- Ne rješavamo problem (ne suočavamo se sa

izvorom stresa). Umjesto toga, trpimo i ne poduzimamo
ništa.(BIJEG)
 AGRESIVNO-Naše reakcije i cjelokupno ponašanje
postaju agresivne (verbalna i fizička agresija).
 AKTIVNO- Pojedinac se “hvata u koštac” sa izvorom
stresa, ali i sa opterećujućim emocijama koje je ta situacija
kod njega proizvela.

52
 Suzbijanje negativnih emocija na poslu

 Mogućnost uspostavljanja RAVNOTEŽE između:

posao i privatni život, ulaganje i rezultat, rad i odmor
 Doživljaj SVRHE i SMISLA POSLA
 Postizanje AUTONOMIJE- donošenju odluka, organizacije posla i dr.
 Postojanje dobre KOMPETENCIJE, KAPACITETA ZA RAD,
ORGANIZOVANJA VREMENA i MOGUĆNOSTI KONTINUIRANE
EDUKACIJE.
 Prisustvo SOCIJALNE PODRŠKE kolega, rukovodilaca, radnog tima,
prijatelja i porodice

”Svi ljudi, uključujući i Vas, prave greške. Prema tome, zahtijevajući

savršenstvo, automatski doživljavaš neuspjeh.”
-Albert Ellis, Ph.D.

53
 Savladavanje stresa

Kratkoročno olakšanje podrazumijeva:

 Unutrašnje odvraćanje - mislimo na neki ugodan sadržaj
 Spoljno odvraćanje - bavljenje nekom aktivnošću
 Pozitivna instrukcija - autosugestija
 Smanjenje doze stresa (zatvoriti prozor)
 Opuštanje mišića
Dugoročno olakšanje podrazumjeva:
 Sistemsko rješavanje problema
 Kvalitetan i pravovremeni odmor
 Promjene stavova
 Razgovori sa prijateljima
 Stvarati pretpostavke za dobar život

54
 Individualni pristup prevenciji i
upravljanju stresom

Fizička aktivnost
Tehnike relaksacije
Tehnike meditacije
 Edukacija o boljoj prilagodbi na stresnu situaciju:
 Upravljanje vremenom
 Rješavanje konflikta
 Postavljanje prioriteta i ciljeva
 Vježbe međuljudskih odnosa

“Prava je tajna sreće u tome da mnogo zahtijevamo od

sebe, a malo od drugih”
55
 Tehnike savladavanja stresa

 Tehnike opuštanja:  Tehnike usmjerene na

psihičku stranu ličnosti:

 Vježbe disanja (udišite na  Odlazak u kino,

nos brojite do 3, zadržite pozorište, na koncert
dah brojite do 3 i izdišite na  Posvetiti se duhovnim
usta brojite do 3) vrijednostima
 Fizičke vježbe – aktivnost  Slušati opuštajuću
 Topla kupka, plivanje, muziku
masaža...  Druženje i razgovori sa
 Zdrava i redovna ishrana prijateljima
 Bavljenje hobijem
 Dovoljno sna
 Vodite dnevnik
 Trenutno opuštanje mišića
 Nabavite kućnog
ljubimca
56
57
58
 Kvalitetan san Zdrava ishrana

Određivanje liste prioriteta dnevnih

Redovne fizičke obaveza
aktivnosti

Razgovor sa kolegama
Pauza u toku rada 59
 -Ovaj projekt je iznimno važan. Ali… nema budžeta, nema
uputa, nema raspoloživih saradnika, a rok je sutra ujutro. U
svakom slučaju, imate šansu sve nas impresionirati!

60
 Emocije – osjećaji / Procjena događaja

 Način na koji procjenjujemo

događaja je centralni
Emocija je “samo naša” i ne
momenat.
možemo je promijeniti, ali
reakciju na određenu “Ne postoji ništa ni dobro, ni
emociju možemo. zlo, već ga mišljenje takvim
čini.”
 Logički analizirajte situaciju i
mentalno se pripremite.
 Realno procijenite
opasnost/prijetnju, ali i
sopstvene kapacitete za
rješavanje problema.
“Netačno je da miš ne može
pojesti slona.
Može, ali dio po dio.”
61
 Preporuke za efikasno
suočavanje sa stresom

 Jačati i razvijati vlastite psihosocijalne vještine

 Okružiti se ljudima koje volite i koji Vas vole
 Raditi posao koji Vas ispunjava i usrećuje
 Utvrdite jasno vlastite prioritete
 Uspostaviti balans između profesionalnog i privatnog života
– prava mjera
 Potražiti blagovremeno stručnu pomoć
“Čovjek često postaje ono što o sebi misli. Ako budem stalno
ponavljao kako neke stvari ne mogu napraviti, vjerovatno je da i
neću moći. Suprotno tome, ako vjerujem da mogu, sigurno ću steći
sposobnost da to i napravim” - Mahatma Gandi
62
 Preporuke
“Prije nego što krenete da tražite sreću, proverite – možda ste već
sretni. Sreća je mala, obična i neupadljiva i mnogi ne umiju da je vide”

 Razmišljajte pozitivno

 Osjetite zahvalnost

 Samo da imam više novca?

 Pomozite drugima

63
“...tvoje zdravlje je na prvom mjestu, bez toga nemaš
ništa. Porodica dolazi na drugo mjesto. Zatim slijedi
tvoj posao. Bolje je da prepoznaš i organizuješ
prve dvije stvari, da bi mogao da se posvetiš
trećoj.”

Charles Knight

64
 Smijeh je najbolji lijek za sve

 Zabavan, besplatan i jednostavan za korištenje.

 Smijeh je snažan protuotrov za stres, bolove i konflikte.
 Ništa ne radi brže i pouzdanije da bi se duh i tijelo vratili natrag u
ravnotežu.
 Humor olakšava posao, povezuje vas sa drugima i štiti od bolesti.
 Smijeh smanjuje hormone stresa, povećava imunološke stanice i
antitijela u borbi protiv infekcije, poboljšavajući tako otpornost na bolesti.
 Smijeh aktivira oslobađanje endorfina koji donosi ukupni osjećaj
blagostanja i može privremeno olakšati bol.
 Smijeh štiti srce.
 Smijeh poboljšava funkciju krvnih žila i povećava protok krvi, što može
pomoći u zaštiti od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih problema.
65
 Praćenje stresa

Odredite dva termina u danu i uz njih popunite ovu tabelu, sedam dana zaredom

Datum Vrijeme Sreća i Osjećaj Najskoriji Kako Osnovni Kako se

raspoloženje stresa stresni se uzrok nosite sa
(-10 to + 10) (0 to 10) događaj osjećate tim

 Ne postoji čarobni štapić ni recept za uklanjanje stresa.

 Posvetite vrijeme svom stresu, poslušajte ga, poradite na njemu,
jer će se uloženo vrijeme višestruko vratiti.
66
 Zaključak

 Zbog svega navedenog, odaberite vlastitu strategiju

(tehnike i postupke) koje ćete koristiti u svrhu prevencije
stresa, ali i u situacijama kada Vas stres nenajavljeno
obuzme.

 Ne postoje univerzalni recepti– ono što pomaže

Vama ne mora biti efikasno i za mene.

NE ZABORAVITE: Nakon svake stresne situacije,

postajete jači i sposobniji za susret sa novom!
67
68
Kad se jedna vrata sreće zatvore, druga se otvore.
Međutim, mi često puta tako dugo gledamo u ta
zatvorena vrata, da niti ne primijetimo ona koja su
nam se otvorila - Helen Keller

69
HVALA VAM NA PAŽNJI

70