Professional Documents
Culture Documents
Pravomocnost
Pravomocnost
UPRAVNOG AKTA
Prof. dr. sc. Damir Aviani
1
Pojam pravomoćnosti (1)
Procesnopravni institut putem kojega se
onemogućuje ponovno odlučivanje o stvari o
kojoj je u redovnom postupku konačno
odlučeno (Ne bis in idem – ne dvaput o
istome)
2
Pojam pravomoćnosti (2)
Svodi se na:
nedopustivost odlučivanja o jednoj stvari
koja je već riješena
neizmjenjivost akta kojim je o toj stvari
odlučeno.
Identitet pravnih stvari postoji ako postoji
identitet stvari (eadem res)
3
Pojam pravomoćnosti (3)
Time se okončava vođenje postupka i
spriječava njegovo ponavljanje
Koncepcija pravomoćnosti nužno vezana za
vođenje određenog postupka
gdje nema pravila postupka nema ni
pravomoćnosti
Proizlazi iz načela zakonitosti
4
Važnost pravomoćnosti
učvršćuje načelo zakonitosti
povećava pravnu sigurnost
učvršćuje zaštitu prava stranaka
5
Razvoj pravomoćnosti (1)
6
Razvoj pravomoćnosti (2)
7
Razvoj pravomoćnosti (3)
Bernatzik (1886.) prvi postavlja tezu o
pravomoćnosti upravnog akta, ograničavajući
je na deklaratorne upravne akte jer su
najsličniji sudskim aktima.
8
Razvoj pravomoćnosti (4)
Tezner (početkom 20. stoljeća) zalaže se za
proširenje djelovanja pravomoćnosti na sve
upravne akte
jer da je uprava izjednačena sa sudstvom u
odnosu prema objektivnom pravu:
sigurnost pravnog poretka treba proizlaziti i iz
upravnih akata, a ne samo iz sudskih akata.
9
Razvoj pravomoćnosti (5)
Otto Mayer – pravomoćnost je procesni
institut pa stoga gdje nema kodificiranje
procedure ne može postojati ni pravomoćnost.
U upravnim stvarima priznao pravomoćnost
jedino odlukama upravnim sudovima.
Kodifikacija upravnog postupka u Austriji
(1925.) - zakonodavac se opredijelio za
pravomoćnost upravnog akta.
10
Razvoj pravomoćnosti (6)
Praksa francuskog Državnog savjeta –
sudska je odluka u upravnom sporu je ta koja
svojom pravomoćnošću pokriva upravni akt u
slučaju da nije došlo do njegova poništenja.
Odatle se može razumjeti stav doktrine kad
ona ne priznaje izravnu pravomoćnost
upravnog akta
Klasični pojam “presuđene stvari” (res
iudicata) rezerviran je samo za sudsku odluku.
11
Razvoj pravomoćnosti (7)
U hrvatskom pravu – kodifikacijom upravnog
postupka iz 1930. (Kraljevina Jugoslavija),
prihvaćena koncepcija pravomoćnosti
upravnog akta.
U Zakonu o općem upravnom postupku iz
1956. godine pravomoćnost postaje jedno od
osnovnih načela upravnog postupka.
Takvu koncepciju zadržava i današnji ZUP koji
se primjenjuje kao propis Republike Hrvatske
od 1991. godine.
12
Vrste pravomoćnosti (1)
S obzirom na subjekte prema kojima akt
djeluje:
formalna pravomoćnost
materijalna pravomoćnost
13
Formalna pravomoćnosti
djeluje prema strankama i brani im pobijanje
akta putem redovnih pravnih lijekova
prema ZUP-u: stječe je ono rješenje protiv
kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti
upravni spor
14
Materijalna pravomoćnost (1)
Djeluje prema donosiocu akta i prema
svakom nositelju autoritativnih ovlasti koji bi
mogao doći u priliku da akt stavi izvan snage
braneći im poništavanje, ukidanje odnosno
mijenjanje akta
Prvo može nastupiti formalna pravomoćnost
pa tek onda materijalna
Sva formalno pravomoćna rješenja ne stječu
i materijalnu pravomoćnost.
15
Materijalna pravomoćnosti (2)
Materijalnu pravomoćnost stječe samo ono
formalno pravomoćno rješenje kojim je
stranka stekla određeno pravo ili su joj
nametnute određene obveze.
negativno rješenje ne može postati i
materijalno pravomoćno
materijalna pravomoćnost prema ZUP-u
nema apsolutni karakter jer postoje relativno
široke mogućnosti zahvata u pravomoćnost
upravnog akta
16
Vrste pravomoćnosti (2)
S obzirom na to čiji odnosno kakvi se interesi
njome žele zaštititi:
objektivna pravomoćnost
subjektivna pravomoćnost
17
Objektivna pravomoćnost
18
Subjektivna pravomoćnost
zabranjuje diranje u akt, pa prema tome i
ponovno odlučivanje, ako bi se time diralo u
stečena prava stranke
ne brani diranje u akte ako bi takvo diranje išlo
u prilog stranke, npr.:
izmjena negativnog akta
19
Vrste pravomoćnosti (3)
20
Korekcija pravomoćnih akata
Pravomoćnost pokriva i nezakonite akte
Izvanrednim pravnim sredstvima (lijekovima)
omogućava se zahvat i u pravomoćne akte
kad oni sadrže takvu grešku koja prema ocjeni
zakonodavaca predstavlja razlog za korekturu
pravomoćnosti.
Pravomoćno se rješenje može poništiti, ukinuti
ili izmijeniti samo u slučajevima koji su
zakonom propisani.
21
Objekt pravomoćnosti
dispozitiv upravnog akta tj. izreka u kojoj je
sadržano odlučenje o pravima i dužnostima
Ostali dijelovi akta (uvod, obrazloženje, pouka
o pravnom lijeku) ne stjeću pravomoćnost.
Ne može steći pravomoćnost ni odluka o
prejudicijelnom pitanju - koja se kao dio
utvrđenog činjeničnog stanja nalazi u
obrazloženju akta.
22
Subjekti pravomoćnosti
tj. osobe na koje se pravomoćnost proteže
donosilac upravnog akta
23
Pravomoćnost, konačnost i
izvršnosti
Pravomoćnost je svojstvo upravnog akta da
se protiv njega ne može izjaviti žalba niti
tužbom pokrenuti upravni spor.
Konačnost je svojstvo upravnog akta da se
protiv njega ne može izjaviti žalba.
Izvršnost je svojstvo upravnog akta da se
njegov dispozitiv može ostvariti prisilnim
putem.
24