ZBRINJAVANJE OPASNIH KEMIKALIJA I POTENCIJALNO INFEKTIVNOG

OTPADA HISTOLOŠKOG LABORATORIJA KAO PRIMJER DOBRE PRAKSE

Silvia Arbanas, mag. med. lab. diagn.;

Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku, Medicinski fakultet u Rijeci
 Uvod :

• otpad koji nastaje u histološkom

laboratoriju Zavoda za sudsku
medicinu i kriminalistiku / ZZSMiK
Medicinskog fakulteta u Rijeci
predstavlja medicinski otpad koji
nastaje u laboratorijskom procesu
obrade tkiva pokojnika za potrebe
histopatološke pretrage.
• histološki laboratorij ZZSMiK u odnosu na neke druge kliničke
laboratorije nije veliki proizvođač medicinskog otpada ali i male
količine neadekvatno zbrinutog kemijskog otpada i potencijalno
infektivnog otpada mogu postati velik problem stoga valja isticati
primjere dobre prakse u cilju zaštite okoliša i zdravlja ljudi.
Da bi praksa zbrinjavanja otpada bila dobar primjer treba znati : 1., 2., 3. i 4.
Koraci u pripremi preparata za svjetlosnu mikroskopiju
1. uzimanje svježeg tkiva 12. mikroskopski pregled

1. ...što se radi ,
2. fiksacija 11. bojenje (standardno HE)

3. vođenje tkiva kroz uzlazne alkohole

10. uklanjanje parafina ksilolom

4. tretiranje tkiva ksilolom/toluenom 9. sušenje stakala sa tkivom u

termostatu

5. uklapanje u parafin/paraplast
8. iz vodene kupelji rez tkiva se
nanosi na predmetno staklo
6. parafinski blok sa tkivom

7. rezanje bloka na mikrotomu

Da bi praksa zbrinjavanja otpada bila dobar primjer treba znati.........
2. ...s čime se radi :

a) sa biološkim materijalom koji je potencijalno infektivan i koji se zbrinjava kao

opasni medicinski otpad, ključni broj iz Kataloga otpada : KB 180103;

b) sa opasnim kemikalijama ključni broj iz kataloga otpada : KB 160506

(najzastupljeniji ksilol, toluen i formalin).
Da bi praksa zbrinjavanja otpada bila dobar primjer treba znati.........
3. kako zaštititi ...
a) osobe koje rade u laboratoriju

b) okoliš pri zbrinjavanju nastalog otpada,

Da bi praksa zbrinjavanja otpada bila dobar primjer treba .........
4. ...poznavati Zakone, zakonske regulative, slijediti propise i pravilnike.
prvi Zakon o otpadu (ZOO) 1995.
drugi Zakon o otpadu 2003., u
primjeni od 1.1.2004.
treći Zakon o otpadu – donesen u
prosincu 2004., a izmijenjen i
dopunjen 2005., 2006., 2008. i
2009.
četvrti, Zakon o održivom
gospodarenju otpadom (ZOGO),
objavljen u Narodnim novinama
br. 94/13.
peti na snazi, Zakon o održivom
gospodarenju otpadom (ZOGO),
objavljen u Narodnim novinama
br. 73/17. od 29.11.2017.)
Uredba o kategorijama, vrstama i
klasifikaciji otpada s katalogom otpada i Strategija gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske (NN 130/05)
listom opasnog otpada (NN 50/05 i
Plan gospodarenja otpadom u
39/09)
Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN Republici Hrvatskoj za razdoblje
23/14 i 117/2017 od 29.11. 2017.) 2007. – 2015. godine
Pravilnik o načinima i uvjetima termičke (NN 85/07,126/10N, 31/11)
obrade otpada (NN 45/07)
Pravilnik o načinima i uvjetima
odlaganja otpada, kategorijama i
uvjetima rada za odlagališta otpada
(NN117/07N, 111/11)
Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu
određivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne
samouprave (NN59/06N , 109/12)
..i još pravilnika za posebne kategorije otpada :

• Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05,81/08, 31/09, 156/09, 38/10, 10/11, 81/11, 126/11,
38/13, 86/13)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12 i 86/13 )
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13, 91/13)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 40/06, 31/09, 156/09, 11/11, 86/13)
• Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07)
• Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
• Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07, NN 50/15)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07,133/08, 31/09,
156/09)
• Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN133/06, 31/09,156/09, 45/12 i 86/13)
• Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi
(NN 38/08)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08)
• Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 133/14)
• Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 117/14)
Multidisciplinarni pristup...
• pravni, ekonomski, organizacioni i tehnološki aspekti preduvjet su za pravilno
upravljanje medicinskim otpadom,
• uz dobru Upravu i organizaciju, te odgovarajuća financijska sredstva i aktivno
sudjelovanje od strane obučenog osoblja postižu se zadovoljavajući rezultati.
• kontrola je nužna kako bi se izbjegle nepravilnosti,
• Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) osnovana je uredbom Vlade Republike
Hrvatske u lipnju 2015., a s djelovanjem je započela 17. rujna 2015. Svojim projektom
informatizacije sustava za praćenje upravljanja otpadom trebala bi poboljšati i kontrolu
praćenja i upravljanja medicinskim otpadom obzirom da je i u Planu Ministarstva
zaštite okoliša i energetike razvidno da praćenje nije zadovoljavajuće.
 Naš primjer :
Odnos prema potencijalno infektivnom otpadu i
zbrinjavanje opasnih kemikalija unazad dvadesetak
godina postaje predmet javnih rasprava te se uz
pravilnike uvode i novi Zakoni.

• 1995. godine donošenjem Zakona o

zbrinjavanju otpada u histološki laboratorij
ZZSMiK Medicinskog fakulteta u Rijeci uvodi
se kontrola ulaza i izlaza opasnih kemikalija .
• Ističu se mjere upozorenja (R) i mjere
sigurnosti/obavijesti (S) sukladno važećim
pravilnicima uz isticanje mjera prve pomoći.
• Na vidljiva mjesta postavljaju se znakovi
opasnosti.
• Uvode se obavezni zdravstveni pregledi.
• Regulira se odlaganje potencijalno infektivnog otpada i njegovo zbrinjavanje.
• Zbog reduciranja troškova zbrinjavanja pazi se na ambalažu koja se koristi za
odlaganje, da bude maksimalno iskorištena ,obzirom da su cijene zbrinjavanja
vezane uz težinu odvezenog otpada.
• U svrhu izbjegavanja prečestog odvoza radi smanjenja troškova prijevoza
omogućeno je skladištenje u zato prikladnim hermetički zatvorenim posudama
opasnih kemikalija i u frižideru potencijalno infektivnog otpada (do 3-4 mjeseca
sukladno direktivi).
• U suradnji sa Službom zaštite na radu i Dekanom
fakulteta odabirom tvrtke registrirane za
gospodarenje otpadom omogućuje se pravovremeno
i pravovaljano zbrinjavanje medicinskog otpada.
• 2007. godine laboratorij se oprema digestorom koji
posjeduje indikator zasićenosti štetnim plinovima
zraka u prostoriji.
• Ulaskom Hrvatske u EU sukladno direktivi
2008/98/EZ Europskog parlamenta dodatno se
educira Voditelj laboratorija, ističu se znakovi
opasnosti i obveze na vidljiva mjesta u laboratorij,
traže se i arhiviraju teretni listovi za kemikalije
koje se koriste u svakodnevnom radu, a zahtijevaju
posebno zbrinjavanje.
• NN 64/2011 (10.6.2011.), Slijedom Pravilnika o
razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i
pakiranju opasnih kemikalija NN 64/2011
(10.6.2011.) oznake R i S mijenjaju se sukladno
važećim međunarodnim oznakama EU. R=znak
upozorenja se mijenja u H (hazard statements) a
oznaka S=obavijesti u P (precautionary statement).
• Piktogrami dobivaju novi grafički
dizajn što se ističe na vidljiva
mjesta u laboratoriju.
• Kod izdavanja opasnih kemikalija
voditelj laboratorija pazi da se
potpiše točna izdana težina otpada,
da je na obrascima ključni broj
otpada u skladu sa Katalogom
otpada , da odgovara ime Zavoda
kao proizvođača otpada, a referent
od strane Medicinskog fakulteta
ispunjava ostalu dokumentaciju .
• otpad se zbrinjava (postupanje s
otpadom pod oznakom D) te se
sukladno tome s njim postupa kako
bi u konačnici bio neškodljiv za
ljude i okoliš.
• https://www.youtube.com/watch?v=tAhme9iFGWE

Zaključak :

Briga o medicinskom otpadu zahtjeva multidisciplinarni

pristup.

Treba sagledavati primjere i dobre i loše prakse kako bi mogli

obavljati svoj posao još bolje i znati kako se ne smije raditi a sve
u svrhu neugrožavanja okoliša i zdravlja.

silvia.arbanas@medri.uniri.hr