 Turizam = djelatnost III.

sektora

- putovanje i boravak u jednom mjestu, a da se ne zasniva

prebivalište niti obavlja gospodarska djelatnost

- djelatnost gdje su obje strane zadovoljne

- putovanje radi odmora i rekreacije, zdravlja, kulture itd.

- suvremeni turizam se razvija od 19. st.
- nakon II. svj. rata pojava “masovnog turizma”
- on je potaknut željezničkim, automobilskim i zračnim
prometom
- intenzivna gradnja hotela, odmarališta, pansiona i kampova,
jačanje privatnog smještaja
- niske cijene smještaja + dulji boravak turista

- kupališni, sportski, kulturni, vjerski, zdravstveni,

robinzonski (?)..., a u novije vrijeme nautički i seoski
- razlikujemo receptivna i emitivna turistička područja

- receptivna = više turista primaju nego što ih daju

npr. sredozemne i alpske države, toplice i veliki gradovi

- emitivna = više turista daju nego što ih primaju

npr. zemlje visokog standarda i manje pogodne klime poput
Skandinavije i Njemačke

- brojne su zemlje koje su receptivne i emitivne npr. Italija

Međunarodni turistički promet po kontinentima 2004.
ČIMBENICI RAZVOJA TURIZMA:

1.prirodni = pogodna klima, razvedena obala, brojne plaže itd.

2.društveni = kulturno – povijesni spomenici, festivali itd.

- turisti mogu biti domaći i strani

 Europa i Angloamerika najviše privlače turiste

- Europa:
60% turista godišnje + 50 % ukupne potrošnje
Francuska, Španjolska i Italija svjetske turističke velesile

- Angloamerika:
uređeni nacionalni parkovi kojih ima najviše
- koji je prvi NP u svijetu?
- također privlače i veliki gradovi kojih ima i sagrađenih samo
u svrhu turizma npr. Las Vegas u pustinji Nevade
NP Grand Canyon
Izvor u Yellowstone –u
 turizam pridonosi razvoju zemalja jer:

- podiže BDP
- potiče zapošljavanje i izgradnju infrastrukture
- jača zaštitu okoliša

- turizam ostvaruje 13% svjetskog BDP –a, a zapošljava 12% ljudi

- iznad 10% hrvatskog BDP-a
10 najposjećenijih država 2003.
Države s najvećom dobiti od turizma 2004.
 ZDRAVSTVENI TURIZAM

- zasićenje “masovnim turizmom”

- nove ponude i sadržaji
- kod zdravstvenog: toplice, ljekovita blata (peloidi),
aromaterapija, talasoterapija, wellness itd.

- svjetski poznate toplice:

Karlovy Vary (Češka), Badgastein (Austrija), Weisbaden i
Baden – baden (Njemačka), Spa (Belgija), Vichy (Francuska)...

- u Hrvatskoj: Varaždinske, Krapinske, Tuheljske, Istarske itd.

 toplice = uglavnom u sjevernoj Hrvatskoj
- najveći kapacitet i najbolje programe imaju Varaždinske
 talasoterapija = liječenje kupanjem u morskoj vodi,
udisanjem morskog zraka, sunčanjem...
- objekti: Opatija, Crikvenica, Veli Lošinj, Hvar, Rab,
Dubrovnik, Makarska, Rovinj, Lovran, Kraljevica i Ičići
Udjeli u ukupnom broju noćenja županija primorske i gorske
Hrvatske 2008.
Broj turističkih noćenja po županijama Hrvatske
Prostorni sustavi tercijarnih djelatnosti 2. dio

- Europa = kolijevka turizma

- razvoj od početka 19. stoljeća, “masovni turizam” nakon II. svjetskog rata
- poticaji: slobodno vrijeme + razvoj prometa + novac
- suvremeni turizam: nove destinacije, novi oblici, sve više turista
- turizam potpuno transformira turističko mjesto
- receptivna turistička područja - više turista primaju nego daju (Mediteran)
- emitivna turistička područja - više turista daju nego primaju (Skandinavija)
- čimbenici razvoja: prirodni atraktivni - planine, obale, otoci, jezera, NP….
- društveni atraktivni - kulturno-povijesni spomenici, manifestacije….
- Europa i Angloamerika - najprivlačnije destinacije
- prema dobiti najdinamičnija djelatnost
- vrste turizma - kupališni, kulturni, seoski, robinzonski, pustolovni, zdravstveni…
- Najposjećenije države 2012. = Francuska, SAD, Kina, Španjolska, Italija, UK...
- Iznad 10% svjetskog i iznad 10% hrvatskog BDP-a
- 8 nacionalnih parkova: Brijuni, Risnjak, Sjeverni Velebit,Plitvička jezera,
Paklenica, Kornati, Krka i Mljet
- 11 parkova prirode: Kopački rit, Papuk, Lonjsko polje, Medvednica, Žumberak-
samoborsko gorje, Učka, Velebit, Vransko jezero kod Biograda na Moru, Telašćica
(Dugi otok), Biokovo, Lastovsko otočje