VRSTE ZAMJENICA

ZAMJENICE

POSVOJNE

OSOBNE
POKAZNE NEODREĐENE

POVRATN
POVRATNA ODNOSNE
O-
/
POSVOJNA
UPITNE
OSOBNE ZAMJENICE

Marko je jučer gledao utakmicu. On nije bio

zadovoljan. Ja sam mu rekao da bismo mi
mogli vrlo lako izgubiti od njih. Njima je
pobjeda bila imperativ, ali i nama. Kažem ti,
bilo nam je teško gledati nas…
Govornik – govorna osoba – ja, mi
Sugovornik – osoba kojoj se govori – ti, vi
Negovorna osoba – osoba o kojoj se govori –
on, ona ono; oni, one, ona

TKO, ?
MA, NE , VEĆ
!
OSOBNE – SKLONIDBA U JEDNINI
N ja ti on, ono ona
G mene, me tebe, te njega, ga nje, je
D meni, mi tebi, ti njemu, mu njoj, joj
A mene, me tebe, te njega, ga nju, ju, je
V / ti / /
L (o) meni (o) tebi (o) njemu (o) njoj
I mnome, sa (s) tobom (s) njime, njim (s) njome, njom
mnom
OSOBNE – SKLONIDBA U MNOŽINI
N mi vi oni, one, ona
G nas vas njih, ih
D nama, nam vama, vam njima, im
A nas vas njih, ih
V / vi /
L (o) nama (o) vama (o) njima
I (s) nama (s) vama (s) njima
POSVOJNE ZAMJENICE

Mojemu razočarenju nije bilo kraja nakon

našeg poraza. A da si tek vidio njegovo lice!
Njihovi igrači su nas nadigrali…

Posvojne zamjenice zamjenjuju posvojne pridjeve i

odgovaraju na pitanje Čije je što?
Posvojne zamjenice imaju posebne oblike za rodove .
(moj, moja, moje; moji, moje, moja)i sklanjaju se
slično kao pridjevi.
POSVOJNE ZAMJENICE
N moj moja moje moji, moja,
moje
G mojeg(a) moje mojeg(a)mog(a) mojih
mog(a)
D mojem(u), mojoj mojem(u), mojim
mom(e) mom(e)
A N/G moju moje moji, moja,
moje
V moj, moje moja moje /moji, moja,
moje
L (o) mojem(u), (o) mojoj (o) mojem(u), (o) mojim
mom(e) mom(e)

I (s)mojim (s) mojom (s) mojim

POVRATNA ZAMJENICA

Povratna zamjenica nema oblik za nominativ!

Koristimo je u rečenicama u kojima subjekt vrši

radnju na sebi.

Igrači su rado pričali o sebi.

POVRATNA ZAMJENICA
N /
G sebe, se
D sebi, si
A sebe, se
V /
L (o) sebi
I sobom

Naglašeni oblik ne možemo uvijek međusobno

zamijeniti nenaglašenim!

Uvijek dajemo sve od sebe.

Trener se veseli uspjehu!
POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA

Povratno-posvojna zamjenica ima posebne

oblike za rodove (svoj, svoje, svoje;
svoji, svoje, svoja).
Koristi se kako bi se njome izrekla pripadnost
čega subjektu.
Golman: “Ja sam gazda u svom golu!”
Ponekad pogriješimo rabeći posvojnu zamjenicu umjesto povratno-posvojne:
Otvorite vaša srca. Otvorite svoja srca!
TREBA REĆI
POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA
N svoj, svoje svoja svoje svoji, svoje,
svoja,
G svojeg(a), svoje svojeg(a), svog(a) svojih
svog(a)
D svojem(u), svojoj svojem(u), svojim(a)
svom(u), svom(u), svom(e)
svom(e)
A N/G svoju svoje svoje/ svoja
V svoj, svoje svoja svoje N
L (o) (o) svojoj (o)svojem(u), (o) svojim(a)
svojem(u), svom(u), svome
svom(u),
svome

I (sa)svojim (sa) (sa) svojim (sa) svojim(a)

svojom
POKAZNE ZAMJENICE
Njima se služimo pri pokazivanju onoga o čemu govorimo.
Odgovaraju na tri pitanja!

•OVAJ blizu govornika

KOJI? •TAJ
•ONAJ
blizu sugovornika
blizu negovornika

•OVOLIK
KAKAV? •TOLIK
•ONOLIK

•OVAKAV
KOLIK? •TAKAV
•ONAKAV
POKAZNE ZAMJENICE
N ovaj/ovo ova ovi, ova, ove
G ovog(a) ove ovih
D ovom(u), ovoj ovim(a)
ovome
A N/G ovu N
V ovaj/ovo ova /
L (o) ovom(u), (o) ovoj (o) ovim(a)
ovome
I (s)ovim(e) (s) ovom (s) ovim(a)

Posvojne zamjenice sklanjaju se slično kao i pridjevi!

POKAZNE ZAMJENICE

Ne miješaj pokazne zamjenice s drugim

vrstama riječi!
Ovaj stadion stoji tu od davnina! (prilog)
Pokazne zamjenice stoje uz imenice, dok
osobne zamjenice zamjenjuju imenice!
Te igrače djeca vole. (koje igrače?) pokazna
Djeca te pitaju o igračima. (skraćeno od tebe
– zamjenjuje imenicu) – osobna
UPITNE I ODNOSNE ZAMJNEICE

Upitne i odnosne zamjenice iste su riječi:

tko, što, koji, čiji, kakav, kolik.

?
upitne odnosne
Tko gleda utakmicu? Tko igra, nikad nije sam.
(zamjenjuju riječi koje (povezuju rečenice)
očekujemo u odgovorima)
upitne rečenice izjavne rečenice
DEKLINACIJA
N tko što
G koga/ kog čega/ čeg
D komu/kome/ čemu/ čem
kom
A koga/kog što
V / /
L (o) komu/ (o) čemu
kome/ kom
I (s) kime / (s) čime/
kim čim

Zamjenice tko i što = padežna pitanja!

POKAZNE ZAMJENICE
N koji/koje koja koji, koje, koja
G kojeg(a) koje kojih
D kojem(u) kojoj kojim(a)
A N/G koju N/G
V koji/ koje koja N
L (o) kojem(u) (o) kojoj (o) kojim(a)
I (s)kojim (s) kojom (s) kojim(a)

Ostale upitne zamjenice mijenjaju se kao pridjevi!

* A za neživo jednak je N!
Gol kojeg su mu spomenuli budi uspomene.
TREBA REĆI
Gol koji su spomenuli budi uspomene..
NEODREĐENE ZAMJENICE

Neodređene zamjenice zamjenjuju nešto

neodređeno, nešto preopćenito ili nešto niječno

netko, nešto svatko, svašta nitko, ništa

nekakav, neki, svakakav, itko, ikoji… ničiji, nikakav…
nečiji…
TVORBA

Većina neodređenih zamjenica nastale su od

odnosnih!
Nastale se dodavanjem predmetaka ne-, ni- i i-.

netko nitko itko

Deklinira im se drugi dio kao kod odnosnih!

Mogu nastati i dodavanjem predmetaka sva-,
po-, što- i dometka –god.
svatko, pokoji, štošta, tkogod
Ali i predmetanjem čestica ma, makar, bilo ili
dometanjem čestice god.
ma tko, makar tko, tko god
Treba razlikovati značenje neodređenih
zamjenica, ovisno o tome kako su napisane!

Tkogod će doći! netko

Tko god dođe, dobrodošao je! bilo tko
Kada se u rečenici neodređene zamjenice s
predmetkom ni- ili i- upotrijebe s prijedlogom,
on se umeće između!
Ne bih te mijenjao za ništa na svijetu!
TREBA REĆI

Ne bih te mijenjao ni za što na svijetu!