Prehrana

Presudna za osobno preživljavanje

Važan faktor evolucije- biološki i kulturno
Zdrava prehrana

Sastavni dio
 Opće brige za djecu

 Obiteljske brige

 Zdravstvene brige

 Vrtićke brige
 Prehrana je povezana s pojavom bolesti u
kasnijoj dobi:
Koronarna bolest, hipertenzija, dijabetes,
karcinom
 Zdrava prehrana u djetinjstvu= bolje zdravlje
u odrasloj dobi
 Sve što čovjek unosi u sebe iz okoline: gradiva tvar
ili gorivo kao izvor energije- naziva se hrana.
 Gradiva tvar – ugrađuje se u stanice, tkiva, organe
 Goriva – izvor energije
 Služi održavanju života, rastu, radu organa,
obnavljanju organa, tjelesnim aktivnostima,
održavanju tj.temperature, kretanju...
 Iz hrane, iz namirnica, organizam uzima njene
osnovne sastojke tj.hranjive tvari:
bjelančevine, masti, ugljikohidrati, vitamini, minerali,
oligoelementi.
U hranu se ubraja i voda, i ostatna vlakna
(neprobavljiv dio hrane- npr.celuloza).
Hrana je dostupna čovjeku u obliku namirnica, koje se dijele u 6
skupina, zdrav jelovnik sadrži odgovarajuće količine svake skupine:

1. Mlijeko i mliječni proizvodi (sir, jogurt, vrhnje)- glavni izvor

bjelančevina i kalcija
2. Meso, riba, jaja- važan izvor bjelančevina, željeza, vitamina
B12
3. Voće i povrće- izvor vit.C i drugih vitamina, minerala, ostatnih
vlakana
4. Žitarice i njihove prerađevine- izvor ugljikohidrata, vit.skupine B
5. Masnoće (maslac, margarin, ulja) i slatkiši (šećer, džem,
marmelada, med, kolači, puding)- najvažniji izvor masti i
energije
6. Pića- izvor vode
Voda

 60-80% tjelesne mase čini voda

 Dojenče ima veću zalihu vode, ali je
ugroženije od odraslog ako je gubi
 Čovjek neprekidno gubi vodu:

hlapljenjem kroz kožu, znojenjem,

izdisanjem iz pluća,
mokrenjem i stolicom

 Voda se mora stalno nadoknađivati

 Ukoliko se ne nadoknađuje voda, smanjuju se
zalihe, nastupa dehidracija (isušenje) organizma
 Dehidracija je opasna jer se sve važne funkcije u
organizmu i stanici odvijaju u tekućini
 Djeca su osobito sklona dehidraciji jer:

promet vode je brži i veći, bolesti s gubitkom tekućine

su češće u djece (povišena T, proljev, povraćanje),
djeca se ne mogu samostalno napiti
Znakovi dehidracije:
 Podočnjaci, suh jezik, žeđ-- blaga
 Halonirane oči, ušiljen nos, suha usta,
oslabljen turgor, oligurija-- umjerena
 Hiperpneja, bljedilo, hladna akra, sitan puls,
tahikardija, tihi srčani tonovi, spor i koma,
anurija-- teška
Procjena: pregled i vaganje
Uzrok Mjere

Povišena TT Za svaki stupanj povišene T iznad 37O

povećati unos za 12%
Hiperventilacija Povećati unos za 10-20%

Znojenje zbog vrućine Za svaki stupanj preko 30o dodati 30

ml tekućine/kg na dan
Proljev Za svaku proljevnu stolicu dodati 50-
100 ml tekućine
Povraćanje Obustaviti oralnu prehranu
 Peroralna dehidracija
 Uz blagu i umjerenu dehidraciju ukoliko je dijete pri
svijesti i ne povraća
 Otopine elemenata u vodi (tvornički pripravci)

 Intravenska rehidracija
 Funkcija tjelesnih stanica ovisi i o
koncentraciji vodikovih iona u tjelesnim
tekućinama
 Ravnoteža između stvaranja kiselina u
stanicama i njihova izlučivanja= acidobazna
ravnoteža
 Acidoza- kod zatajenja disanja, kod hipoksije,
gladovanja, dijabetesa, trovanja, zatajenja
bubrega, teškog proljeva
 Alkaloza- hiperventilacija, žestoko povraćanje
Bjelančevine

 Temeljno gradivo u izgradnji stanica; u nedostatku

UH i masti, one su i izvor energije
 Dnevne potrebe su 1g/kg tj.težine (u 1.g. 1,5-2,3g)
 B visoke biološke vrijednosti su one koje 50% svog
dušika pružaju u obliku esencijalnih aminokiselina-
esencijalne AK su one koje organizam ne može
sintetizirati sam, već ih mora unijeti.
 B visoke biološke vrijednosti su one iz
majčinog mlijeka, sirutke kravljeg mlijeka i
jajeta- sadrže 50% svog dušika iz
esencijalnih AK.
 Biljne B sadrže samo oko 35% dušika iz
esencijalnih AK.
 Ako su proteini biološki manje vrijedni,
njihova količina u hrani mora se povećati za
50%.
 Organizam nema zaliha B (za razliku od
zaliha UH i masti).
 Ako sve AK nisu prisutne na mjestu i u
vrijeme sinteze proteina, sinteze neće biti
 Višak AK neće se sačuvati nego potrošiti kao
gorivo.
 Zato je za dobro iskorištenje proteina iz hrane
potrebno da su oni ravnomjerno raspoređeni
u danu, i iz dana u dan.
Ugljikohidrati

 Često su sastavni dio prehrane u mnogim

kulturama, pa i u našoj. Oni su najveći izvor
energije,
ali su i nosači vlakana i donatori ugljika u
metaboličkim funkcijama.
 UH su nezamjenjivi, ali nisu esencijalni u
nutritivnom smislu jer se mogu sintetizirati
endogeno iz AK i iz masti (pr.Eskimi).
 UH daju čak i do 60% ukupne energije.
 U dojenačkoj dobi osnovni je šećer laktoza iz majčinog
ili kravljeg mlijeka- ona je najmanje slatka od svih mono-
i disaharida u prehrani, pa ne navikava dijete na
preslatku hranu.
 U miješanoj prehrani treba izbjegavati pretjerane količine
saharoze (pospješuje karijes) i više upotrebljavati
polisaharide.
 Treba upućivati na pravodobno ukidanje noćnog
hranjenja bočicom.
 Gotove pripravke dojenačke miješane hrane (žitarice,
povrće, voćne kašice) ne treba dodatno šećeriti, jer već
imaju dovoljno UH.
Masti

 Najvažniji izvor i zaliha energije,

čine hranu ukusnom, služe kao nosilac
liposolubilnih vitamina, izgrađuju sve stanične
membrane, davaoci su ugljikovih atoma za
metaboličke procese.
 Zastupljene su obično s 20% u ukupnom
dnevnom energetskom unosu (u dojenčadi i
50%).
Podjela

 Masne kiseline:
s dugim (14 i više C atoma), srednjim (6-12),
kratkim lancem (manje od 6);
nezasićene (imaju dvostruke vezove) i
zasićene (nemaju).
 Esencijalne: nezasićene MK koje organizam
ne može sam sintetizirati, moraju se unijeti
hranom.
Nalaze se u biljnim mastima (ulje i sjemenke), u
fitoplanktonima koje jedu ribe- u ribama, u
majčinu i kravljem mlijeku.
 Većinu masnoća hrane čine trigliceridi, esteri masnih kiselina i
glicerola.
 Trigliceridi kratko- i srednjelančanih MK apsorbiraju se direktno u
cirkulaciju.
Trigliceridi dugolančanih MK hidroliziraju se pankreasnom lipazom i
emulgiraju žučnim solima, potom s proteinima tvore hilomikrone i tek
onda se transportiraju u limfnu, pa u sistemsku cirkulaciju.
 Probavljivost masti je obrnuto proporcionalna s brojem C atoma
(kratkolančane se bolje probave), upravo proporcionalna s brojem
dvostrukin vezova (nezasićene se bolje probavljuju).
 Masnoće u hrani povezane su s
aterosklerozom, čak i u djece.
 Zadaća promjena u prehrani: sniziti ukupni i
LDL-kolesterol i trigliceride u plazmi.
Vitamini
 Organski spojevi potrebni u vrlo malim količinama za
normalan rast i razvoj, i održavanje zdravlja,
a organizam ih ne može sam sintetizirati: mora ih
primati hranom
 Nalaze se u prirodnim namirnicama, a dijele se na
one topljive u mastima (A,D,E,K) i one topljive u vodi
(C,B). V. topivi u mastima resorbiraju se samo ako
postoji normalna resorpcija masti u crijevima,
vodotopljivi se lako resorbiraju.
 Hipovitaminoze, avitaminoze, hipervitaminoze (A,D)

 Bolesti crijeva- hipovitaminoze vit.topljivih u mastima

A retinol Jetra, riblje ulje, mlijeko i mliječni
proizvodi, žumanjak, žuto povrće i
voće, vit.margarin
D kalciferol Riblje ulje, vit.margarin, vit.tvornička
dječja hrana
E tokoferol Ulje od klica žitarice, zeleno povrće,
mahunarke, orasi
K filokinon Jetra, zeleno povrće
B1 tiamin Jetra, meso, mlijeko, žitarice
B2 riboflavin Mlijeko, sir, jetra, jaja, riba, zeleno
povrće, žitarice
B12 cijanokobalamin Meso, riba, jaja, mlijeko, sir
Folna kiselina Jetra, zeleno povrće, žitarice, orasi,
lješnjaci
Niacin Meso, riba, jaja, jetra, žitarice,
zeleno povrće
C askorbinska kiselina Limun, naranča, rajčica, zeleno
povrće, krumpir
Vitamin D

 Pospješuje resorpciju Ca iz crijeva u krv

 Ukoliko ga nema- Ca se ne resorbira- ne ugrađuje u
kosti- rahitis
 U mlijeku: vrlo malo
 U čovjeku se sintetizira u koži ukoliko je koža
izložena sunčevoj svjetlosti
 Uzroci rahitisa: nedovoljna izloženost UV zrakama,
ne-davanje vit D, nedonošenost i blizanaštvo
 PROFILAKSA RAHITISA DAVANJEM VIT D
Vitamin K

 Potpomaže u jetri sintezu faktora zgrušavanje

krvi
 Nedostatak- spontano krvarenje
 Izvor- zeleno povrće i jetra
 Sintetizira se i u crijevnim bakterijama u
čovjeku
 Problem hipovitaminoze K- u bolestima s
poremećenom resorpcijom masti
Vitamin A

 Osigurava zaštitu sluznica, oka, kože

 Nedostatak- oštećenje oka, sljepoća
 Izvor: mliječni proizvodi, žumance jajeta,
jetra, povrće
 Hipovitaminoza: uz bolesti resorpcije masti iz
crijeva
 Hipervitaminoza: povišen intrakranijalni tlak,
kod trudnica- oštećenje ploda
Vitamin E

 Antioksidans- štiti stanicu od oksidativnih

oštećenja
Vitamin C

 Nuždan za sintezu kolagena u vezivnom

tkivu, krvnim žilama, kostima
 Hipovitaminoza- dječji skorbut, krvarenja u
kosti
 Antioksidans, potpora imunosnih zbivanja u
suzbijanju infekcija
 Izvor: citrusno voće, jabuka, paprika, krumpir,
meso
 Toplinska obrada uništava vit C
Vitamini skupine B
 Uloga u izmjeni tvari, metabolizmu
 Izvor: zeleno povrće, žitarice, neljuštena riba, meso
 Hipovitaminoza- rijetko
 B1, aneurin, tijamin- za ispravnu funkciju živaca, bolest- beri beri
 B2, riboflavin- zaštita sluznica i kože, bolest- crvenilo usana,
“žvale”, ragade, glatki jezik
 Niacin- bolest- pelagra (fotodermatoza)
 B6, piridoksin- bolest- konvulzije
 Folna kiselina- potiče sazrijevanje eritrocita, bolest- anemija,
nedostatak kod trudnica izaziva malformacije u ploda
 B12- za sazrijevanje eritrocita i živčanih stanica, bolest- anemija
Minerali

 Osim osnovnih biogenih elemenata: C, O, H, N,

još 7 elemenata pripada esencijalnim
hranjivim tvarima-
ovi minerali su esencijalni makroelementi
(zastupljeni su u organizmu u količini većoj
od 0,005% tj.mase):
Natrij, kalij, klorid, kalcij, fosfor, magnezij,
sumpor.
 Moraju biti zastupljeni u redovitoj prehrani
 U našoj sredini ni vitamini ni minerali nisu
deficitarni- redovito su zastupljeni u prehrani
djece
 Minerali postanu deficitarni ukoliko se previše
gube- proljev, povraćanje, znojenje,
tubulopatije
Natrij i klorid (sol)

 Najrašireniji izvanstanični kation i anion

 Odgovoran za osmotski tlak, acidobaznu ravnotežu, ravnotežu
vode, ionske uvjete
 Višak soli u prehrani odgovoran za
hipertenziju.
 Dojenčetu treba upravo onoliko soli koliko je
u majčinom mlijeku, kasnije dijete treba
manje (2mmol/kg/dan).
 Ne dosoljavati previše hranu!!
Kalij

 Glavni unutarstanični kation

 Odgovoran u mišićnom i nervnom provođenju podražaja,
osmotski tlak i ravnoteža vode
 Sadržan je u svim namirnicama, pa deficit
kalija i ne postoji.
Kalcij i fosfor

 99% Ca i 75% P nalaze se u kosturu, daju čvrstoću

kosturu.
 Bilanca je ovisna o apsorpciji u crijevu, apsorpcija se
događa pod utjecajem
vitamina D.
 Dnevne potrebe podmiruju se mlijekom i milječnim
proizvodima- potrebno je najmanje ½ litre mlijeka ili
m.proizvoda dnevno predškolskom djetetu, a
školskom- 1 l.
 Bolest- kod starijih žena- osteoporoza
Magnezij

 2. važan unutarstanični kation

 Važan u intracelularnom metabolizmu, u proizvodnji energije
 Prirodni izvor su žitarice, kakao, orasi, zeleno
povrće
Sumpor

 Sadržan je u svim tjelesnim bjelančevinama u

obliku AK cisteina, cistina, metionina, taurina,
u enzimima.
 Nalazi se u mesnoj hrani
Oligoelementi

 U sastav žive tvari ulazi još oko

14 esencijalnih elemenata koji su zastupljeni u
organizmu u tragovima, tj. u količini manjoj od
0,005% tj.mase:
Željezo, jod, bakar, mangan, cink, kobalt,
molibden, selen, krom, kositar, vanadij, fluor,
silicij, nikalij.
 Većina oligoelemenata je u dovoljnoj količini
prisutna u uobičajenoj prehrani prirodnim
namirnicama, osim željeza i joda.
Željezo
 Željezo u organizmu služi za transport kisika, nalazi se u
hemoglobinu (krvna boja eritrocita) i citokromima.
 Dio željeza je u cirkulaciji (hemoglobin i transferin),

dio u parenhimnim organima (mioglobin, enzimi),

dio su zalihe (feritin i hemosiderin).
 Željezo dolazi u organizam hranom.

Mlijeko je siromašno željezom.

Namirnice bogate željezom:
meso, perad, riba, jetra, žumanjak, mahunarke, neke žitarice,
lisnato povrće.
Najbolje se resorbira željezo iz mesa, peradi i ribe.
 U majčinom mlijeku ima malo Fe, ali se
odlično resorbira,
Fe iz kravljeg mlijeka resorbira se slabije,
također i ono iz industrijskih pripravaka kravljeg
mlijeka.
 Askorbinska kiselina potpomaže resorpciju,
fitati iz mahunarki i tanin iz čaja ometaju
resorpciju.
 U dojenačko doba djetetu koje nije na
majčinom mlijeku treba dodavati
farmaceutske pripravke željeza.
 U nedostatku Fe, u eritrocitima ima manje
hemoglobina- sideropenična anemija
Uzroci:
 Smanjen miraz Fe koje novorođenče mora dobiti
tijekom nošenja
 Gubitak Fe krvarenjem tokom poroda

 Povećana potreba zbog brzog rasta

 Nedovoljni unos hranom poslije 4.mj.života

 Krvarenje poslije poroda (u crijevima)

 Nedovoljna resorpcija (malapsorpcija)

 Najveći rizik za pojavu sideropenične anemije: od 6.
do 24. mj. života, pubertet
 Prevencija:

pravilna prehrana: dojenje-- tvorničko mlijeko--

dohrana (povrće, meso)-- izbjegavanje kravljeg
mlijeka
+ ljekoviti pripravci Fe: nedonoščadi, nedostaščadi i
blizancima, djeci koja su perinatalno krvarila,
dojenčadi koja ubrzano rastu, djeci sa srčanom
greškom, djeci koja piju KM
Jod

 Jod – nuždan za sintezu hormona štitnjače.

Pri deficitu dolazi do gušavosti pa i
“endemskog kretenizma”.
 Deficita nema od kad se sol sustavno jodira.
Fluor

 Fluor – važan za zdravlje zubi, pospješuje

mineralizaciju cakline. Nedostatak: zubni karijes!!
 Mineralizacija počinje intrauterino a završava sa 6.g.
 Fluora ima u hrani iz mora
 U mnogim krajevima nema ga dovoljno u pitkoj vodi,
pa se fluorira voda ili sol
 U našoj zemlji voda se ne fluorira- treba kod djece
lokalno primijeniti fluor (premazivanje zubi) ili
peroralno primijeniti u obliku tableta (od 6.mj. do
16.g.)
Ostatna vlakna

 Dijelovi biljne hrane koje organizam ne može

u probavnom traktu razgraditi: celuloza,
pektini.
 Pomažu u peristaltici- vežu vodu, povećavaju
volumen stolice, pa omogućuju evakuaciju.
Energetske potrebe

 Za održavanje životnih funkcija organizmu je

potrebna energija a dobiva je razgradnjom
masti, UH, bjelančevina.
 Iz 1g UH- 4kcal (17kJ)
 Iz 1 g masti- 9 kcal (38 kJ)
 Iz 1 g bjelančevina- 4 kcal (17kJ)
Energija potrebna djetetu koje raste iskorištava
se za njegov:
 Bazalni metabolizam (potrošnja energije u
strogom mirovanju za održavanje osnovnih
životnih funkcija)
 Rast

 Specifično dinamsko djelovanje hrane

 Nadoknada gubitka energije putem ekskreta

 Tjelesna aktivnost
Dnevne potrebe za energijom

 U 1.g.života: 100 kcal/kg

 Nakon 1.g. potrebe opadaju za po 10kcal/kg
svake 3 g.
 Odrasli: 50 kcal/kg dnevno
Zasitnost i probavljivost hrane

 Uzimanje hrane treba biti praćeno ugodnim

osjećajem utaženja gladi.
 Masna hrana, puno mlijeko, vrhnje, šećer,
slatka hrana- daju dobar osjećaj sitosti.
 Posno meso, riba, voće i povrće- slabije
zasićuju.
 Izlaganje hrani toplini kuhanjem ili pečenjem
povećava se probavljivost, ali i uništava neke
vitamine.
Aditivi u hrani

 Prirodne ili sintetizirane tvari koje se dodaju

hrani da bi povećale kakvoću, trajnost,
konzistenciju, boju, okus, miris.
 Mogu dovesti do alergijskih reakcija.
Dojenje i prehrana dojenčadi

 Predavanje br. 5
Prehrana predškolskog i školskog djeteta

 Krajem 1.g. dijete je već naviknuto na drugu

hranu osim mlijeka
 Stiče vještine: pijenja iz čaše, jedenja
žličicom, uzimanja krute hrane prstima,
služenja priborom
 Djecu koja su dojena ne treba učiti na bočicu,
nego dati im obroke na žiličicu ili iz čaše
 Djecu koja su hranjena bočicom treba učiti u
2.g. na žličicu i čašu
 Krajem 1.g.prehrana se sastoji od
3 glavna obroka i 2 međuobroka.
U isto to vrijeme dijete se počinje samostalno hraniti-
pije iz čaše, jede žličicom.
Potreban je red, potrebno je obiteljsko okupljanje oko
obroka
 Prelaskom u 2.g.usporuje se rast, smanjuju se
energetske potrebe organizma (što treba objasniti
roditeljima jer inače tjeraju dijete da jede previše);
istovremeno dijete povremeno gubi interes za neku
hranu (treba poštivati djetetov ukus).
 Osnovni jelovnik svakodnevno
Mlijeko,m.proizv. Do ½ litre Izvor proteina, kalcija, Dio mlijeka kao
-mlijeko 1-2 obroka fosfata, vit.A poluobrano, dio sira kao
-sir nemasni

Meso i zamjene 1 obrok Proteini, željezo, vitamini Nemasno meso, perad,

-meso,suhomesni proizv. riba kuhana ili na žaru
-riba
Povrće Neprobavljiva vlakna, Najmanje 1 obrok
-lisnato 1 obrok vitamini, oligoelementi nekuhanog povrća
-korjenasto 1 obrok
-mahunarke 1 obrok 2-3xtjedno
Voće Energija, vitamin C Nezaslađen sok, sirovo
-agrumi 1 plod
- ostalo voće 1 obrok
Kruh i zamjene Energija, neprobavljiva
-kruh od punog zrna 2-3 obroka vlakna, vit. B
-žitarice u zrnu 1 obrok
-bijeli kruh, kolači 1 obrok
-tjestenina
Masnoće 2 žlice kao namaz ili Energija, vit. A, Ulje od kukuruznih klica
-maslac začin nezasićene masne
-ulje, margarin kiseline
Svaki dan
Namirnice Broj obroka na Broj obroka na Veličina 1 obroka
dan dan
2-3 g Iznad 4 g
Kruh ili žitarice ili 2-4 4-8 1 kriška kruha
tjestenina 30 g tjestenine

Povrće i voće 1 p+1v 3-5 p Pola šalice povrća

2-4 v 1 plod voća
Mlijeko i proizvodi 2 2-4 1 šalica 240 ml
40g sira
Mlado nemasno ½-1 1-3 50-90 g
meso ili riba ili jaja

Masnoće, slatkiši Malo

 Mali obroci uzeti na brzinu čine također dio dnevne
prehrane.
Mala djeca često traže po koji zalogaj, školska djeca
ga trebaju nakon povratka iz škole, neka djeca ga
trebaju kad su potištena.
 Međuobroci se mogu dozvoliti u razumnoj količini
ako ne smanjuju apetit za glavni obrok.
 U predškolske i školske djece treba zabraniti
prehranu i grickanje uz gledanje TV.
 Roditelj mora biti primjer i za usvajanje dobrih
navika soljenja i šećerenja.
 Spriječiti noćno hranjenje čim ranije.
 Ograničiti unos masnoća radi prevencije
ateroskleroze.
 Konzumirati ribu nekoliko puta na tjedan zbog
unosa omega-3-masnih kiselina.
 Do 4.g. djetetu se ne daju lješnjaci, orasi,
sjemenke, niti sitne bombone - može ih
aspirirati ili ugurati u nos, uho.
Pogreške

 Davanje sitnih plodova

 Odlazak u vrtić natašte i zamjena 1. obroka
mliječnog čajem
 Odlazak u školu bez mliječnog obroka
 Pijenje sokova
 Grickanje uz TV
 Naklonost bijelom kruhu
 U pubertetu i adolescenciji ponovno je ubrzan
rast, potrebe za hranom veće.
Posebno su veliki zahtjevi za kalcijem,
željezom, vitaminima.
 Djeca u toj dobi već sama poznaju pravila
prehrane.
Često se u toj dobi već biraju niskokalorične
dijete!!! Često preskaču glavne obroke, a
jedu tzv.brzu hranu.
Alternativna prehrana

 Oblici prehrane koji odstupaju od standardnih

europskih normi prehrane.
 Najčešća- vegetarijanska- djelomično ili
potpuno izostavljaju namirnice životinjskog
porijekla.
 Najveći rizik za dijete je veganska i
makrobiotska – apsolutno isključena hrana
animalnog porijekla.
 Bjelančevine biljnog porijekla imaju manju
biološku vrijednost od animalnih.
 Teško je postići unos svih esencijalnih AK.
 Djeca su energetski i proteinski pothranjena,
zaostaju u rastu.
 Mnogo fitata i oksalata u biljnoj hrani ometa
resorpciju kalcija i željeza.
 Pokazuju znakove manjka vitamina B12.
 Ta je hrana insuficijentna i zato opasna.
Prehrambeni problemi (?) predškolskog
djeteta
 U tom razdoblju problemi hranjenja su uzrok
zabrinutosti roditelja. Dijete je zaokupljeno raznim
aktivnostima, nema interesa za jedenje. Apetit
fluktuira.
 Problema zapravo i nema: fluktuacija apetita,
količina pojedenog, preference neke hrane – sve je
to normalno.
Problem nastaje ako hranjenje postane razlog sukoba
djeteta i roditelja. Dijete može čak samovoljno
izazvati povraćanje ako ga sile da jede.
Hranjenje: prehrambena i društvena uloga
Osnovna pravila
 Hranjenje treba biti ugodan dnevni događaj a ne prisila:
odgovarajuće mjesto, stolica, pribor, smirena atmosfera,
dosta vremena.
 Poštovati djetetovu težnju za samostalnošću- dopustiti
da bira hranu koju voli.
 Uvažiti fluktuacije apetita, ne siliti da sve pojede ako nije
gladno
 Hranom ne kažnjavati, niti nagrađivati.
 Davanjem pozitivnog primjera učiti ga pristojnosti,
komunikaciji, zdravoj prehrani.
 Poticati tjelesnu aktivnost, ograničiti TV- sprječavanje
pretilosti.
Prehrambeni problemi školskog djeteta

 Problemi s psihosocijalnom podlogom:

anorexia nervosa i bulimia nervosa.
Procjena stanja uhranjenosti

 Kliničkim pregledom
 Antropometrijskim mjerenjima
 Laboratorijskim pretragama
Klinički pregled

Utvrđuju se:
 Opća tjelesna građa, boja i kvaliteta kože i
sluznica, debljina potkožnog masnog tkiva,
trofika mišića, razvoj kostura
 Temeljem njihovog stanja utvrđuje se
uhranjenost, te stanje zdravlja-bolesti
Antropometrija

 Najuobičajeniji način ocjene uhranjenosti

 Tjelesna težina, opseg nadlaktice, debljina
masnog tkiva nadlaktice- ukazuju na akutno
gladovanje
 Tjelesna duljina, visina, opseg glave- ukazuju
na dugotrajno gladovanje
 Tablice- relativna težina- centile
Laboratorijske pretrage

 Hemoglobin, hematokrit, MCHC, transferin,

željezo
 Alkalna fosfataza
 proteini i albumini u serumu
Poremećaji uhranjenosti

 Proteinsko-energetska pothranjenost
 Pretilost
 Specifične deficitne bolesti
Proteinsko-energetska pothranjenost

 Patološko stanje izazvano kroničnim

nedostatkom energije i/ili proteina u prehrani
 Blaži oblici: hipotrofija (=distrofija)
 Teški oblici: atrofija (=marazam), kvašiorkor
Uzroci

 Vanjski:
glad, siromaštvo, neprosvijećenost, namjerno
zanemarivanje
 Unutrašnji:

gubici hrane povraćanjem ili proljevom,

poremećaj digestije ili apsorpcije hrane u
crijevima, poremećaj u intermedijarnom
metabolizmu, prirođene malformacije ili
kronične bolesti izvan probavnog trakta,
kronične ili recidivne infekcije
Pretilost

 Nagomilavanje masti u organizmu.

 Treba je prevenirati jer prelazi u pretilost
odrasle dobi, a koja je povezana s psihičkim
tegobama, dijabetesom, vaskularnim
bolestima ( i cerebrovaskulranim), aterijskom
hipertenzijom.
Uzroci

 Vanjski: materijalno izobilje, otuđenost

pojedinca unutar skupine, socijalni faktori
specifični za potrošačko društvo.
 Unutrašnji: nasljedne bolesti, endokrinološke,
bolesti mozga, emotivni poremećaji.
 Primarna- konstitucionalna (97%)
 Sekundarna- debljina je simptom neke druge
bolesti
Prevencija

 Poučiti roditelje da ljubav prema dojenčetu

mogu izraziti i drugačije a ne samo
hranjenjem.
 Od 1.do 5.g.- prehrana poluobranim
mlijekom, ukidanje slatkiša, izbjegavanje
masnog mesa, pripremanje hrane kuhanjem,
prženje bez masti u foliji.
 Poticati fizičku aktivnost.
Posebni prehrambeni deficiti

 Hipovitaminoze, hipervitaminoze
 Sideropenije
Uzroci

 Vanjski: gladovanje, loši prehrambeni običaji i

navike, alternativna prehrana
 Unutrašnji: prirođeni ili stečeni defekti sinteze
vitamina, oligoelemenata
Nedostatak vitamina

 Hipovitaminoza A- vezana za prehranu rižom: u

Aziji, Africi, južnoj Americi- kseroftalmija
 Hipovitaminoza D- rahitis, poremećaj mineralizacije
kosti
 Hipovitaminoza E- u bolesnika s malapsorpcijom
lipida, u nedonoščadi
 Hipovitaminoza K- hemoragijska bolest, kod
malapsorpcije lipida, kod poremećaja crijevne flore
 Hipovitaminoza C- kod dojenčadi na razrijeđenom
kravljem lijeku ili koja piju prokuhane voćne sokove.
 Hipovitaminoza B1 (tiamin)- uz prehranu oljuštenom
rižom
 Hipovitaminoza niacina- uz prehranu kukuruzom
 Hipovitaminoza B6 (piridoksin)
 Hipovitaminoza folne kiseline- uz prehranu
dojenčadi kozjim mlijekom
 Hipovitaminoza B12 (cijanokobalamin)
Nedostatak oligoelemenata

 Nedostatak željeza= sideropenija

 Prevencija- dobra prehrana:

Dojenje najmanje 6 mj.

Nakon 6.mj.tvorničko mlijeko obogaćeno željezom
Dohrana namirnicama bogatim željezom od navršenih
4 mj.
Davanje žitarica obogaćenih željezom, hrane koja
sadrži hem (meso, riba, iznutrice), vitamin C
Medikamentno željezo
 Nedostatak joda- u područjima gdje voda, tlo,
flora i fauna nemaju dovoljno joda jer su
daleko od mora
 Zakonski propisi u HR: jodiranje soli za
ljudsku i životinjsku potrošnju, i za
prehrambenu industriju.
 Nedostatak fluora- ako je koncentracija
fluorida u vodi mala, potrebno je dodavati
fluor djetetu.
 u HR voda nije fluorirana, stog se djeci daje
natrij-fluorid u obliku tableta, a kao prevencija
karijesa.