Citiranje, parafraziranje,

plagijarizam
Citiranje
 Rječnik
• Informacijski izvor (skraćeno: izvor): medij s kojega je moguće preuzeti
neki informacijski sadržaj.
• Zaštićen informacijski sadržaj: ideja, otkriće, hipoteza, objašnjenje,
argument, dokaz, teorija, interpretacija, metoda, umjetničko djelo ili bilo
koje drugo izvorno postignuće znanstvene, umjetničke i općenito
intelektualne djelatnosti čije preuzimanje ili reprodukcija, bilo u obliku
teksta ili na neki drugi način, povlači za sobom dvostruku obvezu (koja je
često i pravno regulirana): (a) obvezu vjernosti izvoru s kojega je sadržaj
preuzet i (b) obvezu upućivanja (referiranja) na taj izvor – osim ako je riječ
o općepoznatom postignuću.
• Bibliografski izvor: knjiga, časopis, novina, baza podataka, internetska
stranica, muzejski katalog, radijska ili televizijska emisija, javno predavanje,
privatni razgovor, natpis na zidu, i svaki drugi medij s kojega se u
akademski rad može prenijeti neki tekst ili drugi zaštićen informacijski
sadržaj
 Riječnik
• Uputa na izvor (referenca): bilješka u akademskom tekstu kojom se čitatelj
upućuje na izvor s kojega je u akademski rad, bilo izravno (citiranjem) bilo
neizravno (parafraziranjem), prenesen zaštićen informacijski sadržaj.
• Bibliografska jedinica: bilješka u popisu izvora na kraju akademskog rada
na koju upućuje uputa na izvor; sadrži sve relevantne podatke za
identifikaciju bibliografskog izvora s kojega je u akademski rad, bilo izravno
(citiranjem) bilo neizravno (parafraziranjem), prenesen zaštićen
informacijski sadržaj.
 Citiranje
• Citat je doslovno preuzimanje tuđeg teksta u sklopu vlastitog
teksta
• Zašto se citira
• Priznavanje drugih (odavanje počasti pionirima iz oblasti,
odavaje priznanja radu u uskoj vezi sa sadašnjim radom)
• Korekcija, kritika ili dopuna prethodnih radova
• Različite ideje drugih autora o istoj tematici
• Zaštita od plagijata
• Snaga argumentacije
• Širina informacija
 Odlike i mane znanstvenih citata

• Referentnost (loši ako služe kao ukras)

• Tačnost (de visu)
• Obilježenost / plagijat
• Funkcionalnost
– Semantička funkcionalnost
– Ilustrativni citati (loše pomodni autoriteti)
– Polemički citati
– Dijaloški citati (nisu dobri ako se služe argumentima ad homine...ad sexum)
• Inkorporiranost ugrađenost citata u tijelo teksta
 Modeli citiranja

Bibliografski sistemi:

• “autor – datum” sistemi

• numerički sistemi
 Sistem “autor – datum”

• Citiranje:
(Prezime autora godina izdanja, broj strane)

(Čačić 2010, 26)

(Popović i Mirić 1999, 85)
 Literatura/bibliografija
• Podatke o izvoru uvek navoditi na jeziku i pismu publikacije.
• Monografska publikacija (jedan autor)

Prezime, Ime autora. God. izdanja. Naslov knjige. Mesto izdavanja: Izdavač.
Čačić, Krunoslav. 2010. Poslovanje hotelskih preduzeća. Beograd.
Univerzitet Singidunum.
 Numerički sistem

• Dva načina referensiranja štampane i

elektronske građe:
 fusnote
 endnote
U oba slučaja upisuje se broj reference odmah
nakon navedenog citata ili parafraze.
 Fusnote
• Brojevi se navode iza citata ili parafraze u gornjem uglu.
• Mogu pratiti hronološki redosljed od početka do kraja rada ili na svakoj
stranici posebno.
• Bibliografska jedinica se uvek nalazi na dnu stranice na kojoj se nalazi
tekst.
• U fusnoti se navode detalji citirane reference, a potpun bibliografski opis
navodi se na kraju rada, u Literaturi. Bibliografske jedinice se navode
azbučnim redosljedom (rad na ćirilici) ili abecednim redosledom (rad na
latinici) prema prezimenu prvog autora.
 Fusnote

• U fusnotama se koriste i latinski izrazi kako bi se izbeglo

prekomjerno ponavljanje već pomenutih izvora. To su:
 op.cit (opus citatum – u radu citirano)
K. Čačić, op. cit., p.32
 ibid. (ibidem – na istom mestu) kada se više citata iz istog
izvora nalazi na istoj stranici, jedan iza drugog
ibid., p.123
ibid., pp. 77-87
 Endnote
• Brojevi se navode neposredno iza citata u uglastim zagradama uz
obavezno navođenje broja stranice sa koje je citet preuzet. [1] [1. p. 31] ili
[1. pp. 22-23]
• Za označavanje broja stranice sa koje potiče citat koriste se:
 p (pagina) – za jednu stranicu (p. 45)
 pp (paginae) – za raspon stranica (pp. 23-34)
• Brojevi moraju pratiti hronološki redosled od početka do kraja rada (ili
poglavlja).
• Puna informacija o izvoru (bibliografska jedinica) nalazi se u Literaturi na
kraju rada ili na kraju poglavlja prema redosledu citiranosti u radu (mora
biti u skladu sa dodeljenim brojem u samom radu.)
 Parafraza
• Tuđe ideje i argumenti nisu preneseni od riječi do
riječi
• Parafrazira se u načelu u dva slučaja:
– Kada argumentacija nije neophodno vezana za izvor, nisu
potrebne izvorne formulacije ni čvrsti dokazi
– kada tuđa ideja može bolje funkcionirarati nego što je to u
izvorniku
 Kako se parafrazira
• Tuđe se riječi potpuno zamjenjuju vlastitim
• Tačno se prenosi smisao tuđe ideje
• Parafraze se ne obilježavaju navodnicima , ali se
opskrbljuju bibliografskim podacima u citatnicama
• Citatnice u paraftazama dolaze na kraju rečenice
 Greške u parafrazi

• Krađa tuđeg teksta

• Simulacija parafraziranja
• Krađa ideja i metoda
 Plagijarizam
• Plagijarizam podrazumijeva neovlašćeno preuzimanje tuđih
ideja, rezultata, dela teksta ili čitavog rada bez navođenja
• originalnog izvora i, samim tim, smatra se jednim od najtežih
slučajeva intelektualnog nepoštenja u naučnoistraživačkom
radu
• Uzroci ovoj pojavi mogu da budu različiti:
– sindrom „publish or perish“ („publikovati ili nestati“)
– lična ambicija plagijatora da ima što više objavljenih radova
– materijalna korist
 Plagijarizam
• Plagijarizam u naučnim publikacijama obično se dijeli u pet nivoa:
• prvi nivo - (najteži prekršaj) podrazumeva neovlašćeno preuzimanje, bez navođenja
originalnog izvora, gotovo celog teksta tuđeg rada,
• drugi nivo odnosi se na neovlašćeno preuzimanje većeg dela tuđeg rada (≥ 50%),
• treći nivo uključuje neovlašćeno prisvajanje pojedinih elemenata tuđeg rada (npr. rečenica,
• pasusa, priloga),
• četvrti se odnosi na neovlašćeno i neodgovarajuće parafraziranje delova teksta tuđeg rada
(npr. Mijenjenje nekoliko riječi ili rečenica ili redosleda originalnih rečenica),
• peti nivo podrazumijeva navođenje delova drugog rada bez jasnog razgraničenja prema
sopstvenom tekstu, tako da se, iako je rad originalnog autora citiran, ne može jasno razabrati
ko je šta napisao (citirani ili aktuelni autor).
• Autoplagijarizma (samoplagijarizma).
• Ponovno objavljivanje cijelog ili većih dijelova istog rada ili korišćenje dijelova sopstvenog, već
objavljenog rada, bez navođenja originalnog izvora