Gasovi sa efektom staklene

bašte

Edukativne radionice na temu Klimatskih promjena

Prezentuje: Irena Tadić

tadicirena.teh@gmail.com
Eko zgrada Ujedinjenih Nacija, Podgorica
Sadržaj prezentacije:

• Gasovi sa efektom staklene bašte

• Izvori emisija gasova sa efektom staklene bašte
• Globalni potencijal zagrijavanja- GWP
• Nivoi GHG emisija u Crnoj Gori
• Nivoi GHG emisija na svjetskom nivou
• Karbonski otisak
• Mitigacija i mjere ublažavanja
Gasovi sa efektom staklene bašte
• Pojedini gasovi u atmosferi blokiraju odavanje viška toplote sa zemljine
površine ka svemiru:
– Vodena para H2O
– Ugljen-dioksid CO2
– Azot-suboksid N2O
N2O
– Metan CH4
CO2
– Sintetički gasovi CFCs, HFCs, SF6, CF4, C2F6
• Gasovi koji su prisutni u atmosferi kao dugoživeći ne mijenjaju svoja fizičko-
hemijska svojstva usljed temperaturnih promjena i kao takvi forsiraju
promjenu klime.
• Gasovi, kao što je vodena para, koji usljed promjena temperature mijenjaju
svoja fizičko-hemijska svojstva se posmatraju kao neka vrsta klimatskog
odgovora.

CFCs
CH4

HO
 Vodena para
• Sa povećanjem koncetracije GHG u atmosferi dolazi do dodatnog zagrijavanja
zemljine površine, a samim tim i do intezivnijeg isparavanja vodenih površina.
Iz ovih razloga se vodena para posmatra kao odgovor efekta staklene bašte tj.
povišenja temperature, a ne kao gas koji forsira promjenu klime.
Ugljen-dioksid CO2
Ugljen dioksid se u atmosferi nalazi u malim količinama ali je njegova uloga
jako bitna. Nastaje prirodnim putem u biološkim procesima, vulkanskim
erupcijama i usljed ljudskih aktivnosti kao što su krčenje šuma, promjene
korišćenja zemljišta i sagorijevanje fosilnih goriva. Ljudi su od početka
industrijske revolucije svojim aktivnostima povećali koncentraciju CO2 u
atmosferi za više od trećine. Ovo predstavlja najvažniji, dugotrajni uticaj na
klimatske promjene.
Metan CH4
Metan je ugljovodonični gas koji nastaje posredstvom prirodnih procesa i
ljudskim aktivnostima koje uključuju dekompoziciju otpada na deponijama,
promjene u korišćenju zemljišta, poljoprivredne aktivnosti sa posebnim
osvrtom na uzgajanje pirinča, stočarstvo koje uključuje i upravljanje
đubrivom…Sa molekulske tačke gledišta metan je mnogo aktivniji gas od
ugljen-dioksida ali je njegova koncetracija u atmosferi znatno niža.
Azot-suboksid N2O
Azot-suboksid je moćan gas sa efektom staklene bašte i nastaje tokom kultivacije
zemljišta naročito korišćenjem prirodnih i vještačkih đubriva i spaljivanjem
biomase. Značajne količine ovog gasa nastaju tokom sagorijevanje fosilnih goriva
kao i u procesima proizvodnje azotne kiseline.
Sintetički gasovi
Sintetički gasovi se emituju uglavnom iz procesa u kojima se oni koriste kao
rashladni medijum. Njihova upotreba i proizvodnja je veoma dobro kontrolisana
međunarodnim ugovorima.
Izvori emisija gasova sa efektom
staklene bašte

• Energetika (potrošnja svih vrsta fosilnih goriva uključujući i

transport) : CO2, N2O i manje količine CH4

• Industrija i upotreba poizvoda: CO2, N2O, sintetički gasovi (PFC tj.

C2F4 i CF6, SF6 ) i manje količine CH4

• Poljoprivreda: CH4

• Otpad: CH4
Ponori emisija gasova sa efektom
staklene bašte
• Šume predstavljaju ponore GHG emisija, ali…
Globalni potencijal zagrijavanja- GWP
GWP values for 100-year time horizon
Industrial designation or Chemical Second Fourth
common name formula Fifth Assessment
Assessment Assessment
Report (AR5)
Report (SAR) Report (AR4)
Carbon dioxide CO2 1 1 1
Methane CH4 21 25 28
Nitrous oxide N2O 310 298 265

• Svaki od GHG ima različiti kapacitet blokiranja odavanja infracrvenog

zračenja sa površine Zemlje u atmosferu i dalje u kosmos. Na taj način
Globalni potencijali zagrijavanja – GWP (Global Warming Potential) gasova
su na neki način kao ,,kurs” po kome se mijenjaju u određenu vrijednost
CO2 ekvivalenata kako bi se mogao sagledati njihov uticaj na klimatske
promjene.
• Definisanjem GWP za pojedinačne GHG bave se posebne radne grupe
Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), a objavljuju ih u
posebnim izvještajima Assessment Report. Poslednji objavljen je Fifth
Assessment Report iz 2014. godine (AR5).

• Mnogi faktori utiču na reviziju GWP-a, uključujući nove procjene svakog

GHG-a, efikasnosti njihovog zračenja kao i promjene u nivou njihovih
koncetracija.
Nivoi GHG emisija na svjetskom nivou

https://community.powerbi.com/t5/Data-Stories-Gallery/Climate-Change-is-Real/m-
p/348634
Karbonski otisak
• Karbonski otisak se obično definiše kao ukupan iznos GHG emisija koje su
produkovane direktnim ili indirektnim ljudskim aktivnostima u određenom
vremenskom okviru izražen u CO2ekv (t).

• Individualni karbonski otisak je suma svih CO2 emisija koje su nastale

personalnim aktivnostima u određenom vremenskom periodu koji je obično
jedna godina.

• Najbolji način da se izračuna karbonski otisak je proračun emisija CO2 usljed

sagorijevanja goriva i to na direktan ili indirektan način.

http://calculateco2.me/en

https://www.carbonfootprint.com/calculator.aspx
Mitigacija ili ublažavanje negativnih
efekata klimatskih promjena
• Ublažavanje klimatskih promjena se odnosi na aktivnosti smanjenja
ili sprečavanja dalje antropogene emisije gasova sa efektom
staklene bašte.
• Glavni cilj analize smanjenja emisija gasova s efektom staklene
bašte jeste da se na nacionalnom nivou procijeni potencijal
ublažavanja klimatskih promjena u skladu s ekonomskim razvojnim
ciljevima.
• Cilj se realizuje tako što se prepoznaju odgovarajuće mjere,
praktični primjeri, projekti i/ili intervencije u svim sektorima
smanjenja emisija GHG.
Mitigacija ili ublažavanje negativnih
efekata klimatskih promjena
Zaključuje da se smanjenje emisija GHG prvenstveno mora fokusirati na sektor
Energetike i Industrije.

Ostali sektori u kojima je moguće ograničiti i smanjiti GHG emisiju su:

poljoprivreda i otpad.
Mjere ublažavanja u sektoru energetike
Energetika- proizvodnja električne energije (može se dovesti u vezi sa
nacionalnim okolnostima i u Crnoj Gori)
• Feed-in tarifa za obnovljive izvore energije (predviđene podsticajne otkupne
cijene po proizvedenom kWh iz (OIE- obnovljivi izvori energije));
• Programi za postizanje energetske efikasnosti;
• Ciljevi za obnovljive izvore energije;
• Podrška pojedinim tehnologijama obnovljive energije (npr. biomasa).
Saobraćaj
• Planiranje masovnih oblika prevoza; Oprezno osmišljavanje razvoja privrede
uz željezničke koridore;
• Povećanje kvaliteta javnog prevoza; Oprezno sagledavanje smanjenja
subvencija/uvođenjem poreza na gorivo;
• Poboljšanje putne infrastrukture za nemotorizovani saobraćaj; Poboljšanje
standarda korišćenih goriva prema manjim emisijama CO2;
• Izmjenu cijena korišćenja puteva u cilju smanjenja zagađenja; Poboljšanje
regulative o teretnim vozilima i kamionima kako bi se smanjila njihova emisija;
• Poboljšanje upravljanja parkingom; Promocije eko-vožnje pomoću kampanja;
Izgradnju biciklističkih staza.
Mjere ublažavanja u sektoru industrije
• Programi poboljšanja efikasnosti (energetske i svake druge);

• Podsticanje tehnoloških poboljšanja po sektorima kako bi se uvele

nove tehnologije koje imaju manje emisije;

• Rješavanje pitanja zaposlenih sa završenim radnim stažom i neefikasna

postrojenja ili tehnologije;

• Postupno ukidanje upotrebe HFC gasa za hlađenje, sektor klima-uređaja

i pjene (hlađenje i izolacija), kao i uvođenje klimatskih prijateljskih
alternativa HFC gasovima.
Mjere ublažavanja u sektoru
građevinarstva
• Građevinarski standardi (kojima se redovno povećava energetska
efikasnost);

• Kreditne linije za korišćenje održivih, energetski efikasnih tehnologija;

• Programi podsticaja zamjene konvencionalnih kotlova sa solarnim grijačima

vode;

• Programi za označavanje i minimalne standarde energetske efikasnosti za

kućne aparate;

• Programi sertifikata za niskoenergetsku gradnju i niskoenergetske

građevine;

• Dodatni zahtjevi za energetsku efikasnost postojećih kredita/hipotekarnih

stambenih programa za stanovanje
Mjere ublažavanja u sektoru
poljoprivrede
• Smanjivanje GHG emisija na farmi;
• Poboljšanje upravljanja obradivim površinama;
• Efikasnije upravljanje u stočarstvu;
• Efikasnije korišćenje stajskog đubriva;
• Povećanje sadržaja organskih supstanci;
• Povećanje udjela organskih uzgojenih biljki;
• Sanacije tresetišta i močvara korišćenih u poljoprivredne svrhe;
• Povećanje efikasnosti poljoprivredne opreme i poslovanja;
• Smanjenje potrošnje goriva;
• Korišćenje alternativnih izvora energije;
• Korišćenje biomase za energiju pri poljoprivrednoj obradi ili proizvodnji
električne energije.
Mjere ublažavanja u sektoru šumarstva
• Smanjenje emisija iz deforestacije i degradacije šuma;

• Pošumljavanje;

• Upravljanje degradiranim zemljištem/obnova zemljišta;

• Poboljšano/održivo upravljanje šumama;

• Očuvanje i konzervaciju šuma.

Mjere ublažavanja u sektoru otpada
• Mogu se dovesti sa nacionalnim okolnostima u Crnoj Gori

• Usaglasiti u što većoj mjeri zakonodavni okvir s EU propisima;

• Implementirati zakonodavstvo;

• Poboljšati svijest domaćinstava, malih i srednjih preduzeća, industrije

• Povećati stopu recikliranja i kompostiranja;

• Povećati upotrebu metana i proizvodnju energije iz otpada;

• Smanjiti ilegalno odlaganje otpada.

https://community.powerbi.com/t5/Data-Stories-Gallery/Climate-Change-is-
Real/m-p/348634
Pojedinačne male akcije se sabiraju u
zajednički značajan doprinos
Kupovati frižidere sa višim Postaviti termostate uređaja
energetskim razredom: za grijanje nekoliko stepeni
Godišnja ušteda: niže nego što je uobičajeno
aprox. 80 eur; 350 kg CO2 Godišnja ušteda:
aprox. 120 eur;700 kg CO2
Vozi 16 km manje nedeljeno
Godišnja ušteda:
aprox. 200 eur;250 kg CO2

Prati veš na što nižim Redukuj otpad reciklažom za

temperaturama 10%
Godišnja ušteda: Godišnja ušteda:
aprox. 100 eur; 250 kg CO2 aprox. 600 kg CO2

Izolacija na vratima i prozorima

Godišnja ušteda:
aprox. 80 eur; 300 kg CO2
Razmisli
• Koliko često ostavljamo upaljeno svijetlo u prostoriji u kojoj ne boraviš?
Gašenje svijetla štedi energiju i novac. Što se više energije troši to se više rijeka kroti
branama, sagorijeva se više fosilnih goriva što u konačnom dovodi do povećanja nivoa CO2
u atmosferi i dalje negativnih efekata klimatskih promjena.

• Koliko često pješačimo, vozimo biciklo ili koristimo javni prevoz do škole, a
koliko često koristiš privatan automobil?
Naše oslanjanje na automobile direktno utiče na povećanu potrošnju fosilnih goriva, a
samim tim i na povećanje nivoa CO2 u atmosferi.

• Da li je praznoj limenci mjesto u kontejneru?

Ne, mjesto joj je u reciklažnom centru gdje se tretira kao resurs ili sirovina, a ne kao otpad.

• Ko od nas radje konzumira i priprema obroke od svježeg voća i povrća, a ko

koristi smrznute i zapakovane proizvode?
Smrznuto voće i povrće je poluprocesuirano što znači da je utrošak energije bio veći nego
za proizvodnju svježeg. Uz to nutritivne vrijednosti i doprinos zdravlju idu u korist svježih
proizvoda.
Razmisli
• Koliko nas ujutro koristi fen i ostale male kućanske aparate?
Potreba za korišćenjem energije je jako velika u jutarnji satima, tako da ograničena ili
planirana upotreba malih kućanskih aparata može da doprinese uštedi.

• Koliko nas kad ode u kupovinu nosi ceger za višekratnu upotrebu, a koliko
kupi kesu iako će u nju da odloži svega nekoliko proizvoda?
Upotreba cegera i smanjeno korišćenje plastičnih kesa doprinosi smanjenju otpada ali i
direktnoj uštedi u potrošnji energiji za njihovu proizvodnju.

• Koliko nam djece nosi užinu u za to posebno namijenjenim posudama?

Upotreba plastične i papirne ambalaže zahtijeva energiju za njihovu proizvodnju, a u
krajnjoj liniji završe kao otpad.

• Koliko nas sve češće kupuje gotovu hranu koja je upakovana u plastičnoj i
ambalaži od stiropora?
Upotreba plastične i ambalaže od stiropora zahtijeva energiju za njihovu proizvodnju, a u
krajnjoj liniji završe kao otpad.
Razmisli
• Koliko nas radije koristi platnene maramice i kuhinjske krpe umjesto papirnih
maramica i ubrusa?
Papirni proizvodi se dobijaju iz celuloze drveta, što zahtijeva njihovu sistematsku sječu.
Smanjenje površina pod šumama smanjuje se kapacitet ponora GHG emisija planete zemlje.

• Koliko od nas je zamijenilo klasične sa kompaktnim fluoroscentnim

sijalicama?
Ovo je direktna mjere uštede energije i novca.
PITANJA?

Pojedinačni doprinos svakog od nas je

značajan u očuvanju planete Zemlje i
njene klime.