DEZINFEKCIJA I

STERILIZACIJA
 Prilagođeni uvjetima okoliša u kojem žive i
razmnožavaju se
 OTPORNOST MIKROORGANIZMA: sposobnost
preživljavanja u nepovoljnim uvjetima
 ŠTETNI UTJECAJI (NEPOVOLJNI UVJETI):
◦ Isušivanje
◦ Povišena ili snižena temperatura
◦ Promjena kiselosti
◦ Zračenje
◦ Postupci i sredstva za dezinfekciju i sterilizaciju
 Kontaminacija mikroorganizmima: prisutnost
mikroorganizama (nepatogenih i/ili
patogenih) na mjestima (predmeti, površine,
kože) na kojima se inače ne nalaze, ili ne
nalaze u velikoj količini, ili ne nalaze patogeni
mikroorganizmi
 Dekontaminacija: postupak kojim se
kontaminirani predmet čini sigurnim za
ponovnu upotrebu ili sigurno uklanjanje,
odnosno kojim se s kože uklanja većina
mikroorganizama kontaminanata
 Čišćenje i pranje: mehanički postupak kojim
se uklanja makroskopska nečistoća s
predmeta i površina, ili kože. Taj se postupak
može provoditi ručno ili strojno, pomoću
običnih ili enzimskih deterđenata
 Dezinfekcija: postupak kojim se uklanja ili
uništava većina mikroorganizama (osim
bakterijskih spora) s predmeta, površina ili
kože do razine neškodljive za zdravlje.
 To ujedno znači da se uklanjaju i patogeni
mikroorganizmi (osim bakterijskih spora) do
razine neškodljive za zdravlje.
 Dezinfekcija je relativni pojam, znači
uglavnom uklanjanje 102-105
mikroorganizama. Postupak nije jednostavno
mjerljiv.
 Sterilizacija: postupak kojim se kompletno
odstranjuju ili uništavaju svi oblici
mikroorganizama na neživim predmetima. To
je apsolutni pojam (predmet ne može biti
“djelomično” sterilan nakon postupka
sterilizacije). Od procesa sterilizacije
zahtijeva se uništavanje najmanje 106 spora.
Postupak je jednostavno mjerljiv.
 Fizikalne

 Kemijska
 Ultravioletno zračenje: za dezinfekciju vode,
površina, zraka
 Nema rezidualno djelovanje, ne prodire u
dubinu materijala
 Služi uglavnom u laboratorijskim
kabinetima za sterilni rad
 Ponegdje se upotrebljava u ortopedskim
salama za dobivanje ultračistog zraka iznad
operativnog polja
 Jako oštećuje kožu i može oštetiti vid
 (Iskuhavanje)
 (Pasterizacija)
 Autoklaviranje na 105 C
 Pranje u stroju na povišenim temperaturama
(70-90C)
 Čišćenje parom (strojevi za pranje podova)
 LTLT (Low Temperature-Long Time) –
62,8 oC/30 min.
 HTST (High Temperature-Short Time) –
71,7 oC/15 s
 UHT (Ultra High Temperature) -140 oC/1-2 s
 Uporaba kemijskih sredstava za uništavanje
mikroorganizama
 Germicidno sredstvo ili germicid je kemijska
tvar koja ubija mikroorganizme: -
baktericid
- virucid
- fungicid
- tuberkulocid
- sporicid
 Dezinficijens: kemijski germicid za uporabu
samo na neživim predmetima odnosno
površinama. Može uzrokovati oštećenja na
koži i tkivima.
 Antiseptik: kemijski dezinficijens za uporabu
na živom tkivu (koži i sluznici)
 Široki spektar: trebao bi djelovati protiv
različitih vrsta mikroorganizama
 Brzo djelovanje: trebao bi dovesti do brzog
uništavanja mikroorganizama; korisnim
vremenom dezinfekcije smatra se vrijeme ne
duže od 30 minuta
 Otpornost prema djelovanju različitih
čimbenika okoline: trebao bi biti djelotvoran
u prisutnosti organske tvari (krvi, sputuma,
fecesa, urina, fecesa) i kompatibilan sa
sapunom, deterđentima i drugim kemijskim
tvarima koje se mogu upotrebljavati u bolnici
 Netoksičnost: ne bi smio biti toksičan za
djelatnike niti za bolesnike
 Kompatibilnost s površinom: ne bi smio
korodirati instrumente niti metalne površine i
ne bi smio dovesti do oštećenja tkanina,
gume, plastike niti drugih materijala
 Rezidualno djelovanje na tretiranim
površinama: trebao bi ostaviti antimikrobni
film na tretiranim površinama
 Jednostavan za upotrebu s jasnim uputstvima
na naljepnici
 Bez mirisa: trebao bi imati ugodan miris ili
biti bez mirisa, da olakša rutinsku upotrebu
 Ekonomičan: ne bi smio biti jako skup
 Topiv: trebao bi biti topiv u vodi
 Čistač: trebao bi imati dobra svojstva čišćenja
 Neškodljiv za okoliš: ne bi smio oštećivati
okoliš nakon odstranjivanja
 Koncentracija aktivne tvari
 Temperatura
 pH
 Prisutnost organske tvari
 Prisutnost biofilma ili staničnog debrisa
 Rok trajanja radne otopine!
 Na stanični zid: aldehidi
 Na citoplazmatsku membranu: kvartenrne
amonijeve baze, fenoli, bigvanidi
(klorheksidin, oktenidin)
 Na nukleinske kiseline: boje, peroksidi, klorni
preparati
 Na enzime ili proteine: metalni ioni,
oksidirajuća sredstva
 Primarna rezistencija: ovisi o građi
mikroorganizma i postoji već prije prvog
kontakta s dezinficijensom
 Prema otpornosti različitih vrsta i oblika
mikroorganizama na neki dezinficijens,
svrstavamo dezinficijense u tri skupine:
- visoko djelotvorne
- srednje djelotvorne
- nisko djelotvorne
 PRIMARNA OTPORNOST MIKROORGANIZAMA
NA DEZINFICIJENSE

(PRIONI)
BAKTERIJSKE SPORE
Dezinficijens VISOKI
visokog stupnja
M.tuberculosis, (HBV), C.parvum

MALI VIRUSI BEZ LIPIDNE OVOJNICE

SREDNJI
Dezinficijens GLJIVE
srednjeg stupnja
VEĆINA BAKTERIJA NISKI

VELIKI VIRUSI S LIPIDNOM OVOJNICOM

Dezinficijens
NEKE BAKTERIJE
niskog stupnja
 Stečena rezistencija: može se razviti u nekih
mikroorganizama nakon kontakta s
dezinficijensom
 Stečena rezistencija nema praktičnog
značenja, osim kod nekih dezinficijensa niske
djelotvornosti (kvarterne amonijeve baze), jer
su koncentracije dezinficijensa u upotrebi
daleko veće od minimalnih inhibitornih
koncentracija za te mikroorganizme
 Za dekontaminaciju površina mogu se
upotrebljavati:
- Klorni preparati 1.000 ppm (do
20.000 ppm)
- Gvanidin tiocijanat
- Fenoli 0,9%
 Dezinficijensi visokog stupnja djelotvornosti:
 oni koji u korisnom vremenu mogu uništiti
sve vrste mikroorganizama,
 a u produženom vremenu (3-12 sati) i
bakterijske spore
 Zbog djelovanja na bakterijske spore nazivaju
se i “kemosterilanti”, a njihovo djelovanje u
tom slučaju “kemijska ili hladan sterilizacija”
 Takva “sterilizacija” nije mjerljiva na način na
koji se mjeri standardna sterilizacija,
 ne postižu se uvijek jednaki rezultati, nakon
postupka predmetu se ne može očuvati tako
postignuta “sterilnost”,
 nikada ne smije zamijeniti za standardnu
sterilizaciju
 Aldehidi: glutaraldehid (≥2%), glutaraldehid
(0,95% + fenol/fenat 1,64%), ortoftalaldehid
80,55%)
 Oksidansi: vodikov peroksid (7,5%), peroctena
kiselina (oko 1%)
 Klorni preparati s najmanje 1.000 ppm
aktivnog klora
 Djeluju vrlo brzo i istovremeno čiste, jer ne
obaraju bjelančevine
 Nestabilni su
 Vrlo su korozivni
 Ekološki su vrlo prihvatljivi
 Jaki su iritansi u koncentriranom obliku
(osobito peroctena kiselina)
 Kod preparata peroctene kiseline
djelotvornost raste s nižim pH, ali također i
korozivnost raste s nižim pH
 Današnji pripravci s neutralnim pH prihvatljivi
su i za većinu materijala i kao visoko
djelotvorni dezinficijensi
 Prije upotrebe uvijek treba provjeriti
kompatibilnost materijala
 Dezinficijensi srednjeg stupnja djelotvornosti:
 dezinficijensi koji u korisnom vremenu
uništavaju sve vrste mikroorganizama, osim
Mycobacterium tuberculosis (kao niti HBV te
Cryptosporidium parvum)
 Takvi dezinficijensi niti u produženom
vremenu ne djeluju na bakterijske spore
 Neki dezinficijensi srednjeg stupnja
djelotvornosti ne djeluju niti na male i
neovijene viruse, poput HAV ili virusa polia
 Klorni preparati u koncentracijama od 100 do
500 ppm
 Glukoprotamin
 Etilni alkohol (i antiseptik)
 Izopropilni alkohol (i antiseptik)
 Fenoli
 Jodofori (antiseptici)
 Klorni preparati
• Ovisno o koncentraciji, mogu biti visoke,
srednje ili niske djelotvornosti
• Najčešće se međutim upotrebljavaju kao
dezinficijensi srednje djelotvornosti
• Respiratorni su iritansi
• Ekološki su vrlo neprihvatljivi
• Nestabilni su u otopini (hlape)
• Vrlo su jeftini
 Relativno novi dezinficijens
 Ne fiksira bjelančevine, pa ima izvrsno
svojstvo čišćenja
 Moguće je čišćenje i dezinfekcija u jednom
koraku
 Ne ispire se s površina, osim povremeno
 Nije kompatibilan s glutaraldehidom
 Relativno je skup
 Alkoholi se kao dezinficijensi upotrebljavaju
na posve čistim i suhim predmetima i
površinama, jer ih lako inaktivira organska
tvar
 Hlape, te ne treba brisati niti ispirati površine
 Djeluju vrlo brzo
 Relativno su skupi
 Fenoli (novije generacije) upotrebljavaju se
često zbog toga što su vrlo jeftini
 Ne smiju se upotrebljavati na dječjim
odjelima
 U osoblja mogu dovesti do kronične
toksičosti, ako se prilikom rada s njima ne
upotrebljavaju zaštitne rukavice (resorpcija
kroz kožu)
 Dezinficijensi niskog stupnja djelotvornosti:
 dezinficijensi koji u korisnom vremenu
ubijaju ili inaktiviraju vegetativne oblike svih
vrsta bakterija, te velike i ovijene viruse
 Ne djeluju na gljive, male i neovijene viruse,
kao niti na M.tuberculosis
 Kvarterni amonijevi spojevi
 Bigvanidi (klorheksidin, oktenidin)
(antiseptici)
 Spektar djelotvornosti različitih aktivnih sastavnih
dijelova dezinficijensa Djelotvoran
Djelomično djelotvoran
Nedjelotvoran

halogens peroxides aldehydes alcohols phenols QAC/biguan.amines acids amphoterics

gramneg. Bact
grampos. Bact.
Mycobact.
bact. spores
yeasts
moulds
non-env. virus
env. virus

B.Mayer (predavanje u Poreču)

STERILIZACIJA
 Sterilizacija je
postupak kojim se
uništavaju sve vrste i
svi oblici
mikroorganizama
uključujući i
bakterijske endospore.
 FIZIKALNI
 SUHA TOPLINA
 VLAŽNA TOPLINA
 FILTRIRANJE
 IONIZACIJSKO ZRAČENJE
 FIZIKALNO KEMIJSKI
 ETILENOKSID
 FORMALDEHID
 PEROKSID-PLAZMA STERILIZACIJA
 Sterilizacija termootponih
materijala

 Najsigurnija, najneškodljivija i najpouzdanija

metoda sterilizacije jest vodena para pod
tlakom:

 134 ºC 3,5 do 5 min za metalne, tekstine i staklene predmete

 121 ºC 20 min za gumene i termootporne plastične predmete

Sterilizacija toplinom

SUHI VRUĆI ZRAK

 150 °C - 2.5 h
 170 °C - 1 h

VODENA PARA POD TLAKOM

134 °C - 3.5 min

120 °C - 20 min
Sterilizacija termolabilnih
materijala
 ETILEN OKSID
 FORMALDEHID
 PEROKSID PLAZMA
 RADIJACIJA
Osnovna obilježja FA i EO
FORMALDEHID
ETILENOKSID
 plin vrlo intenzivna mirisa
 toksičan
 kancerogen
 mutagen nema mirisa
 nije eksplozivan
 nije ekspanzivan
teži od zraka

 nema prozračivanja toksičan
kancerogen
mutagen
vrlo eksplozivan
vrlo ekspanzivan
lakši od zraka
nužno prozračivanje
STERILIZACIJA OZRAČIVANJEM

 GAMA ZRAKE – KOBAL

 BETA ČESTICE - LINNEARNI

AKCELERATOR

 DOZA ZRAČENJA: 2,5 M rada

 (25 000 Gy)
 Sterilizacijski medij je plazma razvijena iz vodikovog
peroksida (H202) u polju visokofrekventnih elektro-
magnetskih valova
 Djelovanjem energije valova visoke frekvencije,
vodikov se peroksid raspada u slobodne radikale koji
djeluju mikrobicidno
 Nakon prestanka djelovanja elektromagnetskih valova
plazma se disocira u vodu i kisik koji su potpuno
bezopasni za ljude i okoliš
 Toplina koja nastaje u fizikalno – kemijskoj reakciji plazma
sterilizacije nije viša od 45 0C
 Sterilizacija plazmom
PREDNOSTI NEDOSTACI

 kratki ciklusi (45 – * ograničeno iskustvo

65 min.)
* pakiranje
 nema prozračivanja
* booster
 nije toksična

 niska temperatura
sterilizacije

 jednostavna
instalacija
 FIZIKALNE METODE
◦ Mjerenje fizikalnih i kemijskih parametara
sterilizacije (temperatura, vrijeme, koncentracija
plina, doza zračenja)
 KEMIJSKE METODE
◦ promjena boje kemijskog indikatora
 BIOLOŠKE METODE
◦ Bakterijske spore
 Fizikalne
metode
 FIZIKALNI MONITORING
 ODRŽAVANJE
 SERVISIRANJE
 Kemijska kontrola
 Koristeći vanjske kemijske
indikatore možemo lako
razlikovati setove koji su
procesirani, ali nam rezultat
ne ukazuje je li materijal
sterilan

 Kontrolni indikatori dolaze u

obliku indikator ljepljivih
traka ili indikator naljepnica
 Unutarnji indikator
(indikatori seta)
 Biološka kontrola
sterilizacije
VRSTA KOLIČINA
VRSTA SPORA
STERILIZACIJE SPORA
Bacillus subtilis v.
EO, suhi zrak Niger ATCC 9372 min 1x106
Bacillus
Stearothermophilu
para, FO s ATCC 7953 min 1x106
OBLICI BILOŠKIH VRIJEME OČITAVANJA
INDIKATORA REZULTATA
spore na papirnoj traci rezultat nakon 7-10 dana

spore u epruveti sa rezultat nakon 24-48 sati

hranilištem (3M Attest BI)
rezultat nakon 1-3 sata (3M
Attest Rapid Read Out)
 E.H.Spaulding je 1968. godine postavio
načelne sheme rizika od prijenosa infekcija u
bolnici, putem predmeta i instrumenata, te u
različitim prostorima bolnice
 Te su sheme i danas uglavnom u uporabi u
svijetu, premda su neki njihovi dijelovi
modificirani novim saznanjima i razvojem
medicine
 RIZIK OD PRIJENOSA INFEKCIJE
I. PREDMETI

• Predmeti visokog rizika: koji ulaze u

tkivo ili vaskularni sustav ili će kroz njih
prolaziti krv (kirurški instrumenti,
vaskularni kateteri, kateteri
ekstrakorporalne cirkulacije)
 RIZIK OD PRIJENOSA INFEKCIJE
I. PREDMETI

• Predmeti srednjeg rizika: koji dolaze u

kontakt sa sluznicama ili oštećenom
kožom (gastrointestinalni endoskopi,
bronhoskopi)
 RIZIK OD PRIJENOSA INFEKCIJE
I. PREDMETI

• Predmeti niskog rizika: koji dolaze u

kontakt s neoštećenom kožom: tlakomjeri,
toplomjeri
 Predmeti visokog rizika:

1. dekontaminacija dezinficijensom visokog

stupnja djelotvornosti (ili čišćenjem i
toplinskom dezinfekcijom u stroju na
povišenoj temperaturi)

2. sterilizacija
 Predmeti srednjeg rizika:

1. pranje i čišćenje

2. dezinfekcija visokog stupnja djelotvornosti

(ili čišćenje i toplinska dezinfekcija u stroju
na povišenoj temperaturi – npr. višekratne
cijevi respiratora)
 Predmeti niskog rizika:

1. pranje i čišćenje

2. dezinfekcija dezinficijensom srednjeg

stupnja djelotvornosti
 RIZIK OD PRIJENOSA INFEKCIJE
II. PROSTORI
• Prostori visokog rizika: operacijske sale,
inkubatori, prostori invazivne dijagnostike,
sterilne jedinice, rađaonica, spremište
sterilnog materijala
• Prostori srednjeg rizika: bolesničke
sobe, ordinacije, čekaonice
• Prostori niskog rizika: hodnici,
administracija, kafeterije
 Prostori visokog rizika:

1. pranje i čišćenje te dezinfekcija

dezinficijensom visokog/srednjeg stupnja
djelotvornosti, prema planu napravljenom za
svaki prostor pojedinačno

2. dezinfekcija dezinficijensom
visokog/srednjeg stupnja djelotvornosti
uvijek u slučaju prolijevanja biološkog
materijala, bez obzira na plan
 Prostori srednjeg rizika:

1. pranje i čišćenje prema planu

napravljenom za svaki prostor pojedinačno.

2. dezinfekcija dezinficijensom
visokog/srednjeg stupnja djelotvornosti samo
u slučaju prolijevanja biološkog materijala
 Prostori niskog rizika:

1. pranje i čišćenje prema planu

napravljenom za svaki prostor pojedinačno.

2. dezinfekcija dezinficijensom
visokog/srednjeg stupnja djelotvornosti samo
u slučaju prolijevanja biološkog materijala