PREGLED I PODJELA

OBLICI METODE SREDSTVA

 • Učinkovit, najstariji, najčešći
FRONTALNI
• Nastavnik u centru

INDIVIDUALNI/ • Prilagodljiv mogućnostima,

INDIVIDUALIZIRANI interesima, motivima učenik

GRUPNI RAD I • Razvija timski rad

RAD U PARU • Partnerski oblik rada
 Znanstveno i iskustveno provjereni načini efikasne
komunikacije među subjektima nastave i učenja
 Zajednička aktivnost u procesima ostvarivanja ciljeva i
zadataka
• tj. načini prenošenja, traženja, obrade informacija i
sadržaja
 Umrežavanjem metoda učenik uči promatrati,
uopćavati, zaključivati i misliti
VERBALNE (GOVORNE)

DEMONSTRACIJSKE (POKAZIVAČKE)

PRAKTIČNE (RADNE)
 Govorna komponenta
METODA USMENOG IZLAGANJA

METODA RAZGOVORA

METODA ČITANJA I RADA NA TEKSTU

METODA PISANJA
 Monološka metoda
 Najčešća, ali previše formalna
 Važna u uvodnom dijelu i pojašnjavanju
nepoznatog
 Govor mora biti: zanimljiv, živ, usmjeren,
književni
 Pripovijedanje, opisivanje, obrazlaganje,
objašnjavanje, izvještaj
 Najčešće pitanje – odgovor

Katehetički – kraća pitanja i određeni odgovor

Razvojni – poticajna pitanja, traži se točan odgovor

Slobodni – nema okvire, potrebno strpljenje

Diskusija – suprotstavljanje mišljenja o nekoj temi

Oluja ideja – svi sudjeluju jednako, rješavanje problema

 Prilagoditi izbor riječi i sadržaja
 Pitanjima obuhvatiti što više učenika
 Postavljati potpitanja
 Iskoristiti učeničke odgovore
 Izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja i
odrediti stanku između pitanja
 Progresivno povećavati zahtjeve kroz nizanje
pitanja
 Djelotvorno se služiti pitanjima u pismenom
obliku
 TEKST NA TEKST NA
HRVATSKOM JEZIKU IZVORNIKU

 Tekst kao izvor znanja

 Ispravno čitati tekst – naglasci, ritam rečenice, analiza
 Uočavanje bitnog
 Razumijevanje teksta na stranom jeziku
 Postavljanje pitanja i problema, te njihovo rješavanje
 Pisanje razvija i učvršćuje naviku pismenog
izražavanja
 Znanje točnije i čvršće
PROFESORI PIŠU
 Oblici samostalnog rada UREDNO, ČITKO, ISPRAVNO
 Obogaćuje rječnik
PLOČA MORA BITI
LATINSKI JEZIK organizirana, uredna
•Diktat Naslov
•Vokabular Sadržaj
•Prijevod Zadatci
•Rad na civilizacijskim temama Domaća zadaća
 Vizualne, pokazivačke
 Predstavljanje, pokazivanje predmeta, procesa,
događaja
NAJČEŠĆA POMAGALA
Crtež, slika, skica
Grafikon, dijagram
Tablice
Karte, makete, modeli
Filmski zapisi i sl.
 Laboratorijski, eksperimentalni rad
 Pismeni radovi, seminari
 Grafički, ilustrativni radovi
 Manipulativno promatranje i praktični rad
 Istraživanje
 VIZUALNA
AUDITIVNA DINAMIČNA
AUDIOVIZUALNA STATIČNA

PLOČA, KREDA, FLOMASTER

UDŽBENIK, RADNA BILJEŽNICA, RADNI LISTOVI
GRAFOSKOP
LCD PROJEKTOR
KOMPJUTER
TV I VIDEO/DVD
 ciljje izražena namjera, iskaz očekivanja i
djelotvornosti odgojno-obrazovnog
procesa
 ŠTO TREBAMO/ŽELIMO POSTIĆI?
 ostvarenje mora biti mjerljivo nekim od
oblika ili postupaka vrjednovanja
 Cilj učenja klasičnih jezika je uočavanje, spoznavanje, razumijevanje i
prepoznavanje jezičnih struktura klasičnih jezika, razumijevanje
civilizacijskog konteksta u kojem te strukture postoje kao prenosioci
određenih poruka, te napokon razumijevanje konkretnih jezičnih sadržaja
koji se klasičnim jezicima posreduju, dakle konkretnih tekstova, sve do
prevođenja na materinji jezik.
 Učenik centar i sve treba gledati s aspekta što učenik
na kraju određenog ciklusa može, mora ili treba postići
 Najčešće se koristi Bloomova taksonomija, koja oblike
učenja dijeli na 3 kategorije:
• Kognitivnu (znanje)
• Afektivnu (stavovi)
• Psihomotornu (vještine)
 Poželjni glagoli:  Nepoželjni glagoli:
 analizirati  znati
 opisati  razumjeti
 definirati  cijeniti
 napraviti  zapamtiti
 usporediti  upoznati
 razlikovati  naučiti
 argumentirati.  osvijestiti.
 Ciljkonkretiziramo nizom zadataka koji
će nam pomoći u ostvarenju didaktičke
namjere
 Podjela:
 Obrazovni (materijalni)
 Funkcionalni (formativni)
 Odgojni
 Obrazovni se zadatci u nastavi klasičnih jezika ostvaruju kao
konkretni tekstovi, jedinstvena simbioza civilizacijskih i jezičnih
podsistema.
 Zadatke konkretiziramo tako da za svaku godinu ograničimo
opseg (materijalnih i funkcionalnih elemenata) obrazovnih zadataka
i na temelju toga vršimo popis.
 Veći ili manji opseg realiziranih zadataka u konkretnim jezičnim
ili civilizacijskim sadržajima ovisi o više elemenata.
 Obrazovni ciljevi odgovaraju na pitanja:
– što učenik treba naučiti:
• koja znanja, u kojem opsegu, dubini, koje
vještine i navike treba učenik usvojiti.
 razvoj sposobnosti i intelektualno-
emocionalnih funkcija i aktivnosti.
• Funkcionalni zadaci nastave odgovaraju
na pitanje:
– koje spoznajne sposobnosti i forme
misaonog procesa razvijamo u konkretnim
uvjetima nastavnog procesa?
 formiranje i samoformiranje ličnosti
učenika;
 izgrađivanje karakternih i drugih
osobina ličnosti učenika.
• Odgojni zadatak nastave odgovara na
pitanje: koje osobine ličnosti učenika
oblikujemo i samooblikujemo u
konkretnim uvjetima nastave?