GRANIČNO STANJE UPOTREBLJIVOSTI

Upotrebljivost može biti narušena kroz:

•Velike prsline;
•Prevelike deformacije, progibe;
•Štetne vibracije;
•Prodor vlage i vode;
•Koroziju armature;
•Habanje betona;
•Požar

Da bi se osigurala upotrebljivost konstrukcije prema EC2

provode se slijedeći dokazi:
•Ograničenje naprezanja
•Ograničenje prslina
•Ograničenje deformacija

Dokaz graničnog stanja upotrebljivosti provodi se za kvazi-

statičko opterećenje , u skladu sa EC2.
 1.Ograničenje širine prslina

Cilj proračunske analize elementa je da se širina prslina u betonu ograniči

tako da konstrukcija ima potrebnu upotrebljivost i trajnost.

Beton je materijal koji ima veoma malu zateznu čvrstoću.

Za potrebe proračuna armiranobetonskih i prednapregnutih betonskih
konstrukcija koriste se karakteristične vrijednosti zatezne čvrstoće prema
EC2, 3.1.2.3:

fctm – srednja vrijednost zatezne čvrstoće

fcm  0,30  fck
(2/3)
fck – karakteristična čvrstoća na pritisak cilindra
fctk,0.05 – donja granična vrijednost čvrstoće na
f ctk;0,05  0,70  f ctm
zatezanje cilindra (5%-fraktil)
fctk,0.95 – gornja granična vrijednost čvrstoće
f ctk;0,95  1,30  f ctm
na zatezanje cilindra (95%-fraktil)
 Otvaranje prslina kroz vezivanje betona
Prsline u ranoj fazi – vezivanje betona - mala zatezna cvrstoca
U cilju sprečavanja otvaranja ranih prslina poduzimaju se određene tehnološke
mjere kao što su:
•Upotreba agregata sa niskim sadržajem finih čestica;
•Manja količina cementa  manja toplina hidratacije;
•Upotreba cementa sa razvojem manje topline hidratacije (npr. cement sa
dodatkom letećeg pepela);
•Mali vodocementni faktor;
•Njega betona neposredno nakon ugradnje, kroz održavanje vlažnosti u periodu
vezivanja.
 Mehanizam otvaranja prslina

Armiranobetonski štap u naponskom stanju I

Armiranobetonski štap u naponskom stanju II (otvaranje prve prsline)
Armiranobetonski štap u naponskom stanju II (otvorene prsline)
Prva prslina otvara se u trenutku dostizanja zatezne čvrstoće betona:
 f ct  N c, t  f ct  A c  (α e  1)  A s 
N N
σ ct   (7-4)
A c  (α e  1)  A s A i

Naprezanje armature prije otvaranja prsline (naponsko stanje I) je:

σs  αe  σct  αe  fct
I
(7-5)

Naprezanje armature nakon otvaranja prve prsline (naponsko stanje II) je:
N
σs  R
II
(7-6)
As

Sila zatezanja NR nakon otvaranja prve prsline dobija se iz uslova ravnoteže:

NR  f ct  Ai  f ct  Ac  (αe  1)  As  (7-7)

Ako sa ρ ct  A s /A ct označimo stepen armiranja betonskog presjeka, dobija se izraz za naprezanje u armaturi nakon
otvaranja prslina:
N f A f A f
σs  R  ct i  ct i  ct
II
(7-8)
As As ρ ct  A ct ρ ct

Iz izraza (7-8) možemo odrediti potrebnu površinu armature:

f A f A A
σ s  ct i  A s  ct II i  1,0  f ct  ctII
II
(7-9)
As σs σs
(za centrično zatezanje može se usvojiti Ai  Act)
Armiranobetonski štap opterećen na savijanje
Prva prslina javlja se na mjestu maksimalnog momenta dostizanjem zatezne čvrstoće
betona. Skok naprezanja u armaturi na mjestu prsline je manji nego kod štapa
opterećenog na centrično zatezanje.
Prije otvaranja prve prsline važi:
M M
σ ctI    f ct σ sI  α e  σ ctI (7-10)
W b  h 2 /6
odnosno,
M crI  f ct  b  h 2 /6 (7-11)
Nakon otvaranja prve prsline naprezanje armature je:
M cr f  b  h 2 /6 f ct  b  h 2 f ct  A c  h f f
σsII   ct    0,196  ct  0,2  ct (7-12)
z  As z  As 6  0,85  h  As 6  0,85  h  As ρct ρct
što odgovara minimalnom procentu armiranja na savijanje prema EC2.
Iz izraza (7-12) može se odrediti potrebna armatura,
f ct  A c A
As   0,20  f ct  IIc (7-13)
6  0,85  σ s II
σs
Ako armaturu izrazimo u funkciji od zategnute zone betona ( A ct  A c /2 ) izraz (7-13)
A
možemo napisati: A s  0,40  f ct  IIct (7-14)
σs
Prethodni izraz odgovara izrazu za minimalni procent armiranja, EC2, 4.78:
A s  k c  k  f ct,eff  A ct /σ s (7-15)
Iz prethodnih izraza je vidljivo da potrebna površina armature zavisi od raspodjele
naprezanja u poprečnom presjeku.
As – potrebna površina zategnute armature
kc - faktor kojim se uzima u obzir raspodjela naprezanja u poprečnom presjeku pri o
prve prsline (kc = 1,0 za čisto zatezanje, kc = 0,4 za čisto savijanje)
k - faktor kojim se uzima u obzir nelinearna raspodjela vlastitih naprezanja
k = 0,8 – za pravougaone poprečne presjeke visine h  30cm
k = 0,5 – za pravougaone poprečne presjeke visine h  80cm
fct,eff - efektivna čvrstoća na zatezanje betona u trenutku otvaranja prve prsline
s - dopušteno naprezanje armature neovisno od otvaranja prsline (maksimalno fyk)
Act - površina poprečnog presjeka zategnute zone
Ograničenje kosih prslina osigurano je kroz ograničenje dopuštenog rastojanja uzengija prema
EC2, dio 5.4.2.2, odnosno kroz minimalni stepen armiranja smičućom armaturom.

Maksimalan razmak uzengija smax je:

VSd  0,2 VRd2 smax  0,8d  300mm
0,2 VRd2  VSd  2/3 VRd2 smax  0,6d  300mm
VSd  2/3 VRd2 smax  0,3d  200mm

Stepen armiranja smičućom armaturom je: ρ w  A sw /(s  b w  sin ) (7-16)

Tabela 7-2: Minimalna vrijednost w (EC2, tabela 5.5)

Klasa betona Klasa armature

S 220 S 400 S 500

C12/15 i C20/25 0,0016 0,0009 0,0007
C25/30 i C35/45 0,0024 0,0013 0,0011
C40/50 i C50/60 0,0030 0,0016 0,0013
Razmak prslina

porast naprezanja u armaturi = sila zatezanja u betonu na mjestu otvaranja prsline:

ΔFs  As  Δσs  Ac  σct (7-17)
gdje je:
Fs – porast sile u armaturi kroz otvaranje prsline
Δσ s  σsr  σs - povećanje naprezanja u armaturi kroz otvaranje prsline
ct – naprezanje na zatezanje betona neovisno od otvaranja prslina
Uz pretpostavku konstantnih napona prianjanja na cijeloj dužini unosa sile le vrijedi :
2
π  Δσ s  π    lE  f bd (7-18)
4
gdje je:
Φ2
π  A s - površina armature
4
π  Φ  lE  f bd  ΔFs
π  Φ  l E - kontakt površina između betona i armature
fbd – napon prianjanja, koji je prema EC2,
f bd  (2,25  f ctk;0,05)/γc  (2,25  0,7  f ctm )/γc  (2,25  0,7  0,3f ck )/γc
2/3
(7-19)

Tabela 7-3:Proračunska vrijednost napona prianjanja fbd kod dobrih uslova prianjanja (EC2,
tabela 5.3) u MPa
fck 12 16 20 25 30 35 40 45 50
glatka šipka 0,9 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7
rebrasta šipka 32mm,
1,6 2,0 2,3 2,7 3,0 3,4 3,7 4,0 4,3
armaturna mreža

Iz izraza (7-18) dobije se izraz za dužinu uvođenja sile u beton:

Δσ s Φ
lE   (7-20)
f bd 4
Zamjenom porasta naprezanja u armaturi sa vrijednošću naprezanja na granici razvlačenja s = fyd
dobije se poznati izraz za dužinu ankerisanja lb:
f Φ
lb  yd  (7-21)
f bd 4
 Ograničenje širine prslina prema EC2

Proračun širine prslina usljed naprezanja od vanjskog opterećenja provodi se u

skladu sa EC2 za kvazistatički slučaj opterećenja (EC2, 4.4.2.1).

Primjeri uslova okoline

Klasa okoline
1. Suha okolina Unutrašnje prostorije stanova i biroa
2. Vlažna okolina a Unutrašnje prostorije sa velikim procentom
bez vlage (vešeraj), vanjski elementi, elementi u
mraza neagresivnom tlu i/ili u vodi
b Vanjski elementi izloženi mrazu, elementi u
sa neagresivnom tlu i/ili u vodi, unutrašnji
mrazom elementi u visokom procentu vlage.
3. Vlažna okolina sa mrazom i Vanjski elementi izloženi mrazu I efektu
efektom rošenja rošenja.
4. Uticaj morske soli a U području prskanja vodom, ili elementi
bez uronjeni u more kod kojih je jedna površina
mraza izložena zraku. Zrak zasićen slanim
isparenjima.
b U području prskanja vodom, ili elementi
sa uronjeni u more kod kojih je jedna površina
mrazom izložena zraku. Zrak zasićen slanim
isparenjima.
Naredne klase mogu se svrstati kao zasebne ili u kombinaciji sa gore pomenutim klasama:
5. Agresivna hemijska okolina a Slabo agresivna okolina
b Srednje agresivna sredina
c Jako agresivna sredina
Ukoliko nisu dati posebni zahtjevi važe slijedeće smjernice za dopuštenu računsku širinu prslina
wk,dop :
- armirani beton u suhoj okolini wk,dop  0,40mm
- armirani beton na otvorenom wk,dop  0,25mm
- prednapregnuti beton wk,dop  0,20mm
- rezervoari za vodu wk,dop  0,10mm

Zaštita armature od korozije

Zaštita armatura od korozije mora se ostvariti okolnim betonom. Pri tome armatura terba biti
obavijena zaštitnim slojem betona dovoljne debljine u zavisnosti od uslova okoline. Minimalna
vrijednost minc data je u EC2, tabela 4.1 i 4.2.

Tabela 7-5:Zahtjevi u pogledu zaštitnog sloja betona za normalan beton (EC2, dio 1:Tabela 4.2)

2) Kod pločastih elemenata može se umanjiti za 5mm za klasu okoline 2-5

3) Nadalje se može smanjiti za još 5mm ukoliko je klasa čvrstoće betona C40/50 i veća, i to za armirani beton u okolini
klase 2a do 5b i za prednapregnuti beton u okolini klase 1 do 5b. U svakom slučaju zaštitnis loj betona ne smije biti
manji od propisanog za klasu okoline 1.
4) Za klasu okoline 5c mora se primjeniti površinska zaštita betona, kako ne bi došlo do direktnog kontakta sa
agresivnom materijom.

Nominalna vrijednost zaštitnog sloja betona je: nom c  min c  Δh (7-22)

 Proračun računske širine prsline wk

w k  β  s rm  ε sm

 - faktor usklađivanja, koji predstavlja odnos između računske

vrijednosti i srednje vrijednosti širine prslina. Ovim faktorom se
usklađuju razlike između teorije i prakse.
Kod naprezanja usljed spriječenih prinudnih deformacija zavisno od
minimalne visine presjeka h faktor usklađivanja je:
za h  30cm  = 1,3
za h  80cm  = 1,7
za naprezanje od vanjskog opterećenja  = 1,3
srm – srednji razmak prslina nakon završetka mehanizma otvaranja
prslina (7-24)
sm – srednja dilatacija armaturnog čelika

σ   σ 
2

ε sm  ε srm  s 
 1  β1  β 2    
sr
Es   σs  

srm – srednja dilatacija armature pod mjerodavnim opterećenjem uz uzimanje u obzir nosivosti na zatezanje betona između prslina,
skupljanja itd.
1 - koeficijent kojim se uzima u obzir uticaj svojstava prionljivosti armaturnih šipki na srednju dilataciju i iznosi:
1 = 1,0 – za rebraste šipke
1 = 0,5 – za glatke šipke
2 - koeficijent kojim se uzima u obzir vrsta opterećenja i njegovo trajanje:
2 = 0,5 – za dugotrajna i često promjenljiva opterećenja
2 = 1,0 – za kratkotrajna opterećenja
s – naprezanje na zatezanje armature za mjerodavnu kvazi-statičku kombinaciju opterećenja
sr – naprezanje na zatezanje armature u isupcalom presjeku za kombinaciju opterećenja koja dovodi do otvaranja prve prsline (dostizanje
fctm u mjerodavnom presjeku)
 0,25  k 1  k 2  
s rm  50 
r

k1 – koeficijent koji opisuje svojstva prionljivosti

za rebraste šipke k1 = 0,8
za glatke šipke k1 = 1,6
k2 - koeficijent kojim se uzima u obzir uticaj
raspodjele dilatacije u presjeku na rastojanje
prslina
za čisto savijanje k2 = 0,5
za centrično zatezanje k2 = 1,0
za ekscentrično zatezanje k2 = 0,5(1+2)/1
Pri čemu je 1 veća, a 2 manja dilatacija
zatezanja na rubovima promatranog presjeka,
koje se određuju za ispucali presjek.
 - promjer armaturne šipke
r = As/Ac,eff
– efektivni stepen armiranja, gdje je As površina
armature unutar efektivne zategnute površine
betonskog presjeka Ac,eff
 Ograničenje progiba

dopw = leff/250 ili dopw = leff/250 (predprogib) + leff/250 = leff/125

Dokaz progiba može se provesti kroz:
o Ograničenje vitkosti na savijanje leff/d
o «Tačan» proračun progiba uz uzimanje u obzir nelinearnog ponašanja materijala i
vremenski zavisnih deformacija (puzanje i skupljanje), pomoću tabela ili računarskih
programa.

Ograničenje vitkosti na savijanje

 5 q  leff
4
5 q  leff
2
l4 2
5 maxM leff
f     eff   
384 E  I 48 8 E  I 48 I E

M maxM b  h 2  12 2
dop σ   maxM  dop σ  W   dop σ   dop σ 
W I 6  b  h3 h
5  maxM  l eff 5  2  l2  5 2
2
f l l
f      dop σ    eff   eff    dop σ    k  eff
48  I  E 48  h E l eff h  48 E h
l f leff 1 l l 1
Sa dop f  eff , slijedi    k  eff  eff 
250 leff 250  leff 250 h h 250  k
Progib armiranobetonskog elementa utvrđuje se za element sa prslinama.

Vrijednosti u tabeli vrijede samo za standardne slučajeve. Vrijednosti iz tabele se umanjuju u slijedećim slučajevima:
o pregradni zidovi sa leff > 7,0m 7,0/leff
o ravne ploče sa leff > 8,5m 8,5/leff
o T grede sa beff/bw > 3 0,8
o Kod naprezanja armature s > 250N/mm2 250/s

Približno se s može odrediti iz izraza:

250 400 As,prov
  (7-30)
σs f yk A s,req
M M M
odnosno, Fs  σs  As    σs  (7-31)
z 0,9  d 0,9  d  A s
Pri tome treba voditi računa da raspodjela naprezanja za stanje eksploatacije ne odogovara raspodjeli naprezanja za granično stanje
nosivosti. Stoga se izraz (7-31) može koristiti samo kao približna vrijednost koja se dopušta samo kod pojednostavljenog postupka
ograničenja progiba.
U stanju eksploatacije krak unutrašnjih sila može se odrediti pomoću izraza:
x
z II  d  (7-32)
3
gdje je:
 
x  d 2  αe  ρ  αe  ρ  α  ρ (ρ  s ; α e  s )
A
bd
E
Ec
(7-33)

Napomena: Dijagram  -  betona u stanju eksploatacije ne odgovara dijagramu parabola+pravougaonik, koji se koristi za
dimenzioniranje na savijanje.
 Tačan proračun progiba

Maksimalan progib može se odrediti prema izrazu:

2 1 1  1 Mq
f  k leff  ;   w' '  ;   
rtot  r   r q E c, eff  I

gdje je: k – koeficijent koji uzima u obzir raspodjelu

momenata

Ukupno krivljenje poprečnog presjeka može se

odrediti prema izrazu:
Stanje I Stanje II
1  1 1   1 1 

r  
 
r  

rtot  sav rcs   sav rcs 

gdje je: rsav – krivljenje poprečnog presjeka usljed

momenta savijanja
rcs – krivljenje poprečnog presjeka usljed
puzanja i skupljanja

Proračunski se tretiraju dva granična slučaja:

o Neispucali presjek (Stadij I): elastično ponašanje materijala
o Potpuno ispucao presjek (Stadij II): Beton ne preuzima nikakvu silu zatezanja.

Stvarno ponašanje betonskih konstruktivnih elemenata je između ova dva granična slučaja.
Krivljenje usljed vanjskog opterećenja
x
F h 0 Fs  Fc  ε s  E s  A s  ε co  E c  b 
2

εs ε ε
Iz geometrijskih odnosa slijedi,  co  ε s  co  (d  x)
dx x x

ε co x x2
 (d  x)  E s  As  ε co  E c  b   (d  x)  E s  As  ES  b 
x 2 2
Es As
2  (d  x)    x2  2  (d  x)  α e  ρ l  d  x 2
Ec b

As E
(ρ  ; αe  s )
bd Ec
Rješenja kvadratične jednačine su:
2  α e  ρl  d
x1,2    (α e  ρ l  d) 2  2  α e  ρ l  d 2
2
x1,2  d  (αe  ρl )2  2  αe  ρl  αe  ρl  d

xd  2  αe  ρ αe  ρ  αe  ρ
x
Krak unutrašnjih sila je: z II  d 
3

Za čisto savijanje vrijedi:

M
M  Fs  z II  As  Es  ε s  z II   εs
A s  E s  z II

1 εs
Iz geometrijskih uslova je, 
rII (d  x)

odnosno,
1 εs M
 
rII (d  x) z II  A s  E s  (d  x)
Krivljenje usljed puzanja i skupljanja

Krivljenje usljed puzanja i skupljanja javlja se zbog spriječenog

skraćenja betona ugrađenom armaturom.

Uz uzimanje jednolikog, nespriječenog skraćenja usljed skupljanja po visini presjeka dobije se

u armaturi sila pritiska
Fcs  ε cs  Es  As
gdje je: cs – dilatacija armature usljed puzanja i skupljanja betona

Moment u odnosu na neutralnu os je: Mcs  Fcs  (d  x)  ε cs  Es  As  (d  x) (7-47)

Za naprezanje na savijanje važi:

1 εs M
  (7-48)
rcs,II (d  x) z II  As  Es  (d  x)

1 ε cs  As  Es  (d  x) ε cs
tj.   (7-49)
rcs,II z II  As  Es  (d  x) z II
Kod presjeka armiranog armaturom u više slojeva izraz (7-49) transformiše se u oblik:

 cs  si si
1 ε  (A  z )
(7-50)
rcs,II z II   As  (d  x)
Primjer – dokaz prslina

Armatura
f yk 400
RA 400/500 : f yd    347,8N/mm 2 E s  200000N/mm 2
γs 1,15

Beton
f ck 35
C 35/45 : f cd    23,3N/mm 2 fctm=3,2 N/mm2
γ s 1,5
fctk,0.05=2,2 N/mm2
Ecm=33500 N/mm2
=1,0

Zadano je: b=0,60 m h=0,80 m

bw=0,25 m hf=0,15 m

Stalno opterećenje: q=(0,60·0,15+0,60·0,25)·25=6,31 kN/m

Pokretno opterećenje: q1=15 kN/m o=0,7 1=0,5 2=0,3
q2=20 kN/m o=0,7 1=0,5 2=0,3
 Visina pritisnute zone: x=·d=0,160·0,75=0,120 m  0,120 m<hf=0,15m

Poprečni presjek se dimenzionira kao pravougaoni presjek.

Kontrola deformacije armature:

ξ 1 0,160  1
ε s  3,5   3,5   18,38 % 0  ε yk,0.95  3,36 % 0  ε su  50,0 % 0
ξ 0,160
Krak unutrašnjih sila:

=1-0,4·=1-0,4·0,160=0,936

Potrebna armatura :
M sd 0,943
pot.A s,f    10 4  38,62 cm 2  usv .532 (40,21 cm 2 )
ζ  d  f yd 0,936  0,75  347,8
Minimalno potrebna armatura prema EC2:
0,60  b t  d 0,60  0,25  0,725
A s,min    10 4  2,72 cm 2
f yk 400
A s,min  0,0015  b t  d  0,0015  0,25  0,725 10 4  2,72 cm 2  28,27 cm 2

Maksimalna površina armature prema EC2:

As,max=0,04·Ac=0,04·(0,60·0,15+0,25·0,65)·104=101,0 cm2>28,72 cm2

7.4.1.3 Kombinacije opterećenja za granično stanje upotrebljivosti (SLS)

Česta kombinacija
M često   j M G, j  ψ1,1  M Q,1  i 1 ψ 2,i  M Q
7.4.1.2 Dimenzioniranje na savijanje (ULS)
Mčesto=14·6,31+0,50·18,0·20,0+0,30·18,0·15,0=349,34 kNm0,349 MNm
Osnovna kombinacija: M sd   γ g  M g  γ g  M q,1  i 1 γ q  ψ 0,i  M q,i

Kvazi-stalna kombinacija
Msd=1,35·14,0·6,31+1,50·18,0·20,0+1,50·0,70·18,0·15,0=942,76 kNm0,943 MNm
M kvazi-stalno   j M g, j  i1 ψ 2,i  M q,i
Msd=1,1·18,0·6,31-0,90·4·6,31+1,50·18,0·20,0+1,50·0,70·18,0·15,0
=925,72 kNm0,926 MNm<0,943 MNm Mkvazi-stalno=14·6,31+0,30·18,0·(20,0+15,0)=277,34 kNm0,277 MNm
Dimenzioniranje pomoću blok dijagrama na prezanja:
M sd 0,943 7.4.1.4 Određivanje širine prslina
μ Sd    0,120
α  f cd  b  d 2
1,0  23,30  0,60  0,75 2
Određuje se prema izrazu (7-23): Wk=·sm·srm
   
ξ  1,25  1  1  (2  μ)  1,25  1  1  (2  0,118)  0,160
 I ideal. 0,0183
Wdole    0,042m 2
h  e ideal. 0,8  0,36
Mr,m=fctm·Wdole=3,2·103·0,042134,4 kNm0,1344 MNm

Da bi se dobila deformacija u armaturi usljed momenta Mr,m za stadij I, potrebno je odrediti

moment otpora presjeka u nivou težišta armature.
I ideal 0,0183
Warmature    0,0488 m 3
h  e ideal  0,075 0,8  0,35  0,075
Napon u betonu u nivou težišta armature:
M r,m 0,1344
σ c,sr1    2,75 MN/m 2
Warmature 0,0488
Deformacija betona u noviu težišta armature pod dejstvom momenta otvaranja prsline:
σ c,sr1 2,75
ε sr,1    0,0000822  0,0822% 0
Ec 33500

Nakon što se otvore prsline slika deformacija se mijenja. Neutralna os prolazi kroz težišnicu
idealnog poprečnog presjeka.
α A  2  b  d    5,97  40,21  10 4  2  0,60  0,725  
x II   s s    1  1      1  1    0,2m
 b
 

αs  As     0,6  5,97  40,21  10 4  
x II  h f  0,15m  primjenjuju se izrazi za gredu ''T'' presjeka:
7.4.1.4.1 Srednja dilatacija armature sm  k 2  k 2  b w  2  d  A e  h f  k 1 
2

x II 
bw
Srednja dilatacija armature određuje se prea izrazu: sm=s2-t·r
gdje je:  h 
k 1  h f   3  2  f   b w  x II
2

t – koeficijent koji uzima u obzir trajanje opterećenja  x II 

t=0,4 - za kratkotrajno opterećenje z II  d 
  h 
t=0,25 – za dugotrajno ili često promjenjivo opterećenje 3  b w  x II  k 1   2  f 
r   x II 
r=sr2-sr1
sr1 – dilatacija armature usljed momenta prsline za stadij I (poprečni presjek bez prslina) Uz uvođenje odnosa: s=Es/Es; Ae=s·As; k1=hf·(b-bw); k2=Ae+k1
sr2 - dilatacija armature usljed momenta prsline za stadij II (poprečni presjek sa prslinama) xII=0,208 m
ZII=0,660 m
Moment mjerodavan za proračun širine prslina: Mr,m=fctm·Wzat.vlakna
Napon u armaturi nakon otvaranja prslina je:
Određivanje idealnog poprečnog presjeka u stadiju bez prslina (stadij I) M r,m 0,1344
σ sr2    50,64MN/m 2
Z II  A s1 0,660  40,21  10 4
0,60 y As1=40,21 cm2
Deformacije u armaturi nakon otvaranja prslina je:
0,15

As2
Ac1 σ 50,64
eideal.

αs 
E s 200000
  5,97 ε sr2  sr2   0,0002532
Ac2 Es 200000
Ec 33500

e ideal. 
 A i  ei  98425,9  36,12cm  0,36m Deformacije pri prelasku iz stadija I u II
r=sr2-sr1=0,0002532-0,0000822=0,000171
0,65

 A i 2724,84
I ideal.   I i   A i  e i  e ideal.   A i  0,0183m 2 Deformacije u armaturi za „čisti“ stadij II
2 2
As1

Deformacija u armaturi usljed Mkvazi-stalno:

0,25
 M kvazistalno 0,277
σ s2,qs    104,38MN/m 2
Z II  A s 0,660  40,21  10 4
σ 104,38
 s2,qs  s2   0,000522
E s 200000
Deformacija u armaturi usljed Mčesto:
M često 0,349
σ s2,h    131,51MN/m 2
Z II  A s 0,66  40,21  10 4
131,51
ε s2,h   0,000658
200000

s2=s2h=s2,qs+s2,M
s2,M=0,658-0,522=0,136%0
ε s2,qs 0,522
udio Mkvazi-stalno u s2:   0,793% 0
ε s2 0,658
ε s2,M 0,136
udio M u s2:   0,207% 0
ε s2 0,658

sm=s2-t·r=0,000658-0,793·0,25·0,000171-0,207·0,25·0,000171=0,000615

7.4.1.4.2 Srednje rastojanje prslina srm

Srm=50+0,25·k1·k2·Ø/r (mm)

Ac,eff.=2,5·(80-72,5)·25=469 cm2
Ac,eff

2,5(h-d)
40,21
ρr   0,0857
469,0

Srm=50+0,25·0,8·0,5·32 / 0,0857=87,65 mm

bw
Računska vrijednost širine prsline je:

Wk=·sm·Srm
=1,7 prsline usljed opterećenja
=1,3 prsline usljed spriječenih pomaka

Wk=1,7·0,000615·0,08765=0,0000916 m=0,0916 mm

Wgr.=0,3 mm - za normalne AB konstrukcije

Wgr.=0,15 mm - za vodonepropustan beton
 Primjer – dokaz progiba

Materijal:
Presječne sile:
Beton C20/25 fck = 20 N/mm2
fctm = 2,2 N/mm2 Opterećenje na gredu je: qstalno = 10,0kN/m  Msd, stalno = 65kNm
Ecm = 29000 N/mm2
Armatura Es = 200000 N/mm2 Krivljenje neispucalog presjeka u sredini raspona 1/rI

M cr  (f ctmbh 2 )/6  2,2  0,3  0,52 /6  103  27,5kNm

Parametri skupljanja i puzanja: E cm 29
E c, eff    9,67kN/mm 2
Ac = 500 x 300 = 150000 mm2 (1   ) 1  2,0
u = 2 x (500+300) = 1600mm2
 1  M sd,stalno 65  10 6  12
Ac/u = 94      2,15  10 6 1/mm 
 = 2,0  1
r (E  I) I (9,67  10 3
 300  500 3
)
s = -300 . 10-6
Krivljenje ispucalog presjeka u sredini raspona 1/rII
Kontrola progiba:
leff / d = 721/45,5 = 16 < dop = 35 ρ  As /(bd)  8,2/(45,5x30,0)  0,006
α e  E s /E c, eff  200/9,67  20,68
Visina pritisnute zone je:
x  d  αe  ρ  2  αe  ρ  d  αe  ρ
x  455  (20,68  0,006  2  20,68  0,006  455  20,68  0,006  177mm
Napon u armaturi:
M Sd,st a ln o M Sd,st a ln o 65  10 6
σs     200 N/mm 2
As  z A s  (d  x/ 3) 820  (455  177 / 3)
1 εs
   
200
 3,60  10 6 1/mm 
 rII  (d  x) 200  10  (455  177)
3

Preraspodjela krivljenja od opterećenja

Napon u armaturi na mjestu prsline je:
Mcr f ctm  b  h 2 27,5
σsr    4
 84,6N/mm 2
As  z 6  As  z 8,2  10  (0,455  0,177/3)
Koeficijent preraspodjele:
2
σ 
2
 84,6 
ς  1  β1  β 2   sr   1  0,5     0,91
σ
 s  200 
Za rebrasti čelik I dugotrajno opterećenje vrijedi: β1  β2  0,5

Ukupno krivljenje od vanjskog opterećenja je:

1 1 1
 ς   (1  ς)   (0,91  3,6  0,09  2,15)  10 6  3,47  10 6 1/mm 
rm rII rI
Krivljenje usljed puzanja i skupljanja betona

Korištenjem izraza (7-48), odnosno (7-49) može se odrediti krivljenje za neispucali I ispucali
presjek:
αe  ρ  20,68  0,0055  0,113  1/k I  0,8 1/k II  1,26
kI i kII određuju se prema izrazima iz Beton kalendara 1995.godina, Dio 1, strana 665.
A z 820  205  12
 0,267  10 6 1/mm 
1
 ε cs  α e  s s  300  10 6  20,68 
rcsI k III 1,25  300  500 3

A s  (d  x)  12 300  10 6  20,68  820  (455  177)/12

 0,760 1/mm 
1 S II
 ε cs  α e   ε cs  α e  
rcs,II I II b  d 3  k II 300  455 3  0,79
Ukupno krivljenje usljed puzanja i skupljanja betona je:
 (0,91  0,760  0,09  0,27)  10 6 1/mm 
1 1 1
 ς  (1  ς) 
rcs,m rcs,II rcs,I

Ukupno krivljenje je:

1 1
 
1
 (3,47  0,72)  10 6  4,19  10 6 1/mm 
rtot rm rcs,m
 1
Progib u sredini raspona je: f  k  leff   0,104  5,102  106  4,19  10 6  11,3 mm
2

rtot
Koeficijent k za razne raspodjele momenata je: