doc.dr.sc.

Helena Nikolić
 INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA → privredna djelatnost
koja podrazumijeva strojnu obradu i preradu sirovine ili
poluproizvoda u gotovi proizvod

Šumarstvo

Poljodjelstvo

INDUSTRIJA
(18. st.)

Tercijarne i kvartarne
djelatnosti
 GB
MEX
F J
Europa
USA
D
HK
RUS

Stara Nova PL

Industrijska
područja u
nerazvijenim
zemljama
 Čista industrija

 Tehnološki parkovi

 Izdvojeni istraživački centri s visokom tehnologijom,

visokoškolskim kadrovima i marketingom

 400 tehnopolisa diljem svijeta

 ZNANSTVENI PARKOVI U EUROPI
Belgija 6
Danska 5
Finska 24
Francuska 60
Njemačka 13
Grčka 4
Irska 2
Zapadna Italija 6

Europa
Luksemburg
Norveška
1
2 218
Portugal 1
Španjolska 5
Švedska 12
Švicarska 7
Nizozemska 6
Turska 1
Ujedinjeno Kraljevstvo 63
Austrija 1
Češka
Istočna
2

Europa
Estonija
Latvija
Poljska
1
2
4
13
Rusija 3 Izvor: UNESCO
 Uvozna
Industrijalizacija
supstitucija
 Postizanje
konkurentske
prednosti

Samoodrživost
Preokret prema izvoznoj
orijentaciji

Liberalizacija svjetske
trgovine

Brzi ekonomski rast

razvijenih zemalja
Jaka upravljačka uloga države kroz
izvozno orijentirane strategije s
ciljem prilagođavanja promjenjivim
globalnim pritiscima
 Svjetska proizvodnja
Industrijska proizvodnja Usluge

28%

72%

Izvor: World bank

 Zemlje u razvoju

8,2% 30,8%
(1960.) (2008.)

14,4%
(1980.)
Izvor: World bank
Izvor: World bank
Izvor: World bank
Pitanje razmjene primarnih roba za proizvođačka dobra

Visoka stopa nezaposlenosti u urbanim područjima

Nacionalna industrijalizacija

Promjenjivi globalni kontekst i nova međunarodna podjela rada

Izvozno orijentirana proizvodnja

Profitni krugovi

Protekcionizam u razvijenim zemljama

Dostupnost tehnologije

Zaduženje i boniteti
Kapaciteti istraživanja i razvoja

Polarizacija i nestabilnost

Pritisak populacijskog rasta

GEOGRAFIJA INDUSTRIJALIZACIJE
U PERIFERNIM PODRUČJIMA
 Ograničen Manje restrikcije i
teritorij davanja

Posebne
Smanjena kontrola prednosti za
investitore

Slobodan Blaža ograničenja

ulaz roba organizacije rada
Privući Klasterirana u
lokalna i novim Radno
međunarodna industrijskim intenzivne
poduzeća da ekonomijama faze
pokrenu blizu glavnih proizvodnje
izvozno tržišta: S
orijentirane Amerike,
pogone Europe i
Japana
◦ Ukupni globalni trend ulaganja multinacionalnih
korporacija podrazumijeva proizvodnju na više
lokacija.
◦ Azija se polako okreće unutar-regionalnoj trgovini i
izravnim ulaganjima po uzoru na Europu.
◦ Većina uspješnih izvozno orijentiranih industrijaliziranih
ekonomija je blizu ostalih i barem jedne veće
industrijalizirane razvijene ekonomije.
 Izgradnja
međunarodnih
mreža između
etničkih grupa
Kineza u
Istočnoj Aziji i
Sjevernoj
Americi
 Periferna industrijalizacija je organizirana na unutar-
nacionalnoj i urbanoj razini.
 Obalna i metropolitska područja su poželjne lokacije zbog
infrastrukturnih prednosti i lakoće vanjskog pristupa.
 Industrijski kompleksi
 Neuspješna decentralizacija proizvodnih aktivnosti
Izvor: JESUIT College Preparatory School of Dallas
https://www.investopedia.com/terms/b/bric.asp
• Rapidni rast • Rapidni rast
industrijske proizvodnog
moći sustava

B R

I C
• Zemlje na pragu • Vodeće zemlje
industrijalizacije izvozno
orijentirane
globalizacije
 Snažan gospodarski rast i veličina tržišta
 Ove četiri zemlje ostvaruju oko ¼ ukupnog svjetskog
BDP-a
 40% svjetskog stanovništva živi na području BRIC
zemalja (2.8 mlrd. ljudi)
 „Intra-BRIC“ trgovina
◦ Rusija i Brazil ovise o izvozu sirovina, Indija i Kina uvoze iste
 Brazil – obilje sirovina i ubrzana akumulacije proizvodnih
faktora

 Rusija – nafta

 Indija – izvoz usluga (IT sektor)

 Kina – izvoz industrijske robe

Nepismenost
Izvor: Global Serpa
 „Put svile” = povezuje Sredozemlje i I Aziju

Krzno, keramika,
žad, bronca, lak, Zlato, bjelokost,
željezo drago kamenje i
staklo

 Izumi → kompas, barut, papir, svila, čaj

 14 st. = Porast kineske pomorske trgovine
 15. st. = Tehnološki najrazvijenija zemlja svijeta s
najvećim dohotkom po stanovniku
 2000. - 2010. = izmjene Ustava
 Zaštita prava na privatno vlasništvo
 Smanjenje nezaposlenosti (8-10%)
 Rebalans raspodjele dohotka između urbanih i ruralnih područja
 Poboljšanje socijalne pravednosti → uravnotežena raspodjela bogatstva
 Održivost gospodarskog rasta
 Poboljšanje obrazovanja, zdravstvene skrbi i socijalne sigurnosti
 Zaštita okoliša i smanjenje energije
 EKONOMSKI PLAN GOSPODARSKIH POTICAJA S
POSEBNIM NAGLASKOM NA SVJETSKU EKONOMSKU
KRIZU 2008./2009.
 Povećanje mogućnosti jeftinijeg stanovanja
 Olakšavanje kreditnih ograničenja
 Poticanje srednjeg poduzetništva
 Smanjenje poreza na promet nekretninama i robama
 Ulaganja u razvoj infrastrukture

Neovisnost isključivo o izvozu!

Rast plaća i povećanje životnog standarda!
Izravna inozemna ulaganja = 500 mlrd. $
VELIKA SVJETSKA INDUSTRIJSKA ZONA
 Troši najveće količine željeza
 Kupuje svu raspoloživu naftu na tržištu
 Najsnažnija proizvodnja jeftinog tekstila, ali i visoke
kompjuterske tehnologije
 Energetski kapaciteti Kine su veći od europskih i američkih,
ali nedovoljni za njezin nivo proizvodnje i potrošnje
 Kupovna moć Kine = ‹10 triliona $
 Postotak zaposlenosti kineskog stanovništva po
sektorima

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 45,2%

Rudarstvo, industrija i građevinarstvo 17,3%

Uslužne djelatnosti 37,5%

• Kineski radnik godišnje napravi 2.307 radnih sati

• Američki radnik godišnje napravi 1.790 radih sati
• Hrvatski radnik godišnje napravi 875* radnih sati
 Najveća stopa rasta BDP-a u svijetu!
 2. trgovačka nacija svijeta
 2. gospodarska sila svijeta po BDP-u
  SAD → trgovinski partner 76 država
 Kina → 124 partnerske države SAD
18,4%

Ostalo EU
33,3% 16,2%

Hong Kong
13,7%
Izvor: The statistical portal, dostupno na:
Japan 6,2% ASEAN
https://www.statista.com/statistics/270326/main-export-partners-for-china/ .
(pristupljeno 19.10.2017.) 12,2%
 Francuska i Kina = zrakoplovi → 32 mlrd. $
nuklearni reaktori → 11,8 mlrd. $
 SAD i Kina = visokotehnološki, proizvodni i telekomunikacijski sektor → 8,3
mlrd. $
= zaposlenost Amerikanaca (250.000 radnih mjesta) → 45 mlrd. $
 Irska i Kina = investiranje, znanost, tehnologija
 Indonezija i Kina = infrastruktura, rudarstvo, čelik → 17 mlrd. $
 Švicarska i Kina = slobodna trgovina
 Indija i Kina = trgovina, kultura i zalihe vode → 66 mlrd. $
 Island i Kina = uklanjanje tarifa
 ASEAN i Kina = smanjenje tarifa → 1,9 mlrd. $