REOSIGURANJE

 Domaće osiguravajuće kompanije nisu u mogućnosti da

osigurane rizike, osim najrazvijenijih zemalja na svetu, prate
sopstvenim fondovima osiguranja
 Razvojem osiguranja, osiguravajuće kompanije i društva tražili
su rešenje problema osiguranja od ogromnih šteta. Izlaz je prvo
bio pronadjen u saosiguranju, da bi danas osiguranje
osiguravajućih kompanija i društava prevashodno bilo u
reosiguranju
 Osiguravajuće društvo prenosi preuzeti rizik na reosiguravača
koji preuzima ugovornu obavezu da osiguravaču plati deo iznosa
ili ceo iznos koji treba da isplati osiguraniku
 Osiguravač preuzima ugovornu obavezu da reosiguravaču plati
odredjenu premiju. U tom slučaju osiguravač ima ulogu
osiguranika
 Zbog toga se u praksi osiguranje osiguravača i naziva
reosiguranje

© Fakultet za trgovinu i bankarstvo, 2009/2010

 AKCIONARSKO DRUŠTVO ZA REOSIGURANJE

U našem pravu poslove reosiguranja može da obavlja akcionarsko

društvo za reosiguranje
Zakon propisuje najmanji iznos novčanog dela kapitala za
osnivanje ovog društva od 4,500.000 EUR
Akcionarska društva za reosiguranje mogu se baviti reosiguranjem
svih vrsta imovinskog i transportnog osiguranja, ili biti
specijalizovana samo za pojedine vrste osiguranja
Na tržištu Srbije su takva društva za reosiguranje osnovali AD
Dunav osiguranje Beograd, AD DDOR Novi Sad i AD Delta Generali
osiguranje

© Fakultet za trgovinu i bankarstvo, 2009/2010

 SAMOPRIDRŽAJ

Osiguravajuće društvo u vezi sa osiguranim rizikom u kome je

osigurana suma velika, preuzima na sebe samo deo isplate štete
jer bi totalna šteta dovela njegovo poslovanje u veliku opasnost

Taj deo rizika osiguravač zadržava za sebe i on se u praksi naziva

samopridržaj. Preostali deo rizika osiguravač prenosi na
reosiguranje

U ovim relacijama osiguravač postaje cedent reosiguravača koji se

u odnosu na njega naziva cesionar.

© Fakultet za trgovinu i bankarstvo, 2009/2010

 RETROCESIJA

Kada reosiguravač prenosi deo obaveze na drugog reosiguravača on vrši

retrocesiju a reosiguravači se u praksi nazivaju retrocedenti

Napretkom nauke i tehnike reosiguranje je postalo veoma važno u celoj

oblasti osiguranja jer su direktni osiguravači sve manje u stanju da
sopstvenim sredstvima obezbede pokriće ovako velikih rizika. Rizik se zbog
toga rasporedjuje na veći broj subjekata i na veoma širokom prostoru koji
najčešće ne zna za državne granice

Prvih deset reosiguravača prema neto premiji reosiguranja bili su:

Münchener Rück, München (Nemačka); Swiss Re, Zürich (Švajcarska);
Lloyd's, London (Velika Britanija); Hannover Rück, Hannover (Nemačka);
GE Global Insurance, Metcalf (SAD, Kanzas); General Cologne Rück, Köln
(Nemačka); Gerling Globale Rück, Köln (Nemačka); Berkshire Hathway,
Omaha (SAD, Nebraska); Scor Réassurance, Paris (Francuska); Allianz,
München (Nemačka); sa ukupnim iznosom neto premije od preko 100
milijardi USD

© Fakultet za trgovinu i bankarstvo, 2009/2010

 PODELA REOSIGURANJA

Zbog širokih mogućnosti zaštite od velikih rizika putem

reosiguranja, najčešće se navode: reosiguranje u zemlji i
reosiguranje u inostranstvu koje ima internacionalni karakter

U praksi se razlikuju aktivna i pasivna reosiguranja. Ako jedna

reosiguravajuća kompanija preda rizik u reosiguranje drugoj
reosiguravajućoj kompaniji, kompanija koja je primila reosiguranje
postaje aktivna a koja je predala ima status pasivne

Preuzimanje rizika u reosiguranju od strane drugog reosiguravača

naziva se aktivnim reosiguranjem

© Fakultet za trgovinu i bankarstvo, 2009/2010

 VRSTE UGOVORA U REOSIGURANJU

Pojedinačni ili fakultativni ugovori u reosiguranju

Okvirni ugovori u reosiguranju

Opcioni ugovori u reosiguranju

 U reosiguranju su takodje poznati i ugovori sa stanovišta

preuzetih obaveza reosiguravača s obzirom na rizik:
proporcionalni ugovori o reosiguranju; kvotni ugovori;
ekscedentni ugovori; neproporcionalni ugovori u reosiguranju;
ugovor o reosiguranju viška gubitaka – stop loss; itd

© Fakultet za trgovinu i bankarstvo, 2009/2010

 PRINCIPI RADA U REOSIGURANJU

Prikupljanje ponuda

Plasman rizika

Obračun premije

Obračun šteta

© Fakultet za trgovinu i bankarstvo, 2009/2010

© Fakultet za trgovinu i bankarstvo, 2009/2010