Civilizacije starog vijeka

Umjetnost Egipta i Mezopotamije

 Egiptologija
• posebna grana povijesti koja se bavi proučavanjem povijesti Egipta dijeli
povijest egipatske države na tri veća razdoblja: Staru, Srednju i Novu
državu, te tri međurazdoblja.
• Egipatska država se dijeli i prema dinastijama – 31 dinastija:
• ujedinjenje oko 3000 p.Kr.
• rano doba ( 1. i 2. din. 2950-2670)
• STARA DRŽAVA ( 3.-8. din. 2670-2135) Memfis
• 1. međurazdoblje
• SREDNJA DRŽAVA (11.- 13. din. 2040-1650)
• 2. međurazdoblje
• NOVA DRŽAVA ( 18.-20. din 1555-1670)
• 3. međurazdoblje
• KASNO DOBA (25.- 31. din 750-332)

• 31.g.pr. Kr. - posljednja egipatska vladarica Kleopatra morala svoju zemlju

predati Rimljanima što je označilo konačan kraj Egipta
 obilježja
• Život je organiziran oko Nila
• Formiraju se veliki gradovi na desnoj obali , a na lijevoj gradovi mrtvih
nekropole-Dolina kraljeva)
• Jedinstvena država
• faraon
• Kult mrtvih (vaganje, mumificiranje, vjera u prekogrobni život)
• Hijeroglifi (slikovno pismo) Jean- Francois Champollion- 1822.g.
odgonetnuo hijeroglife
• Papirus
• Bogovi su prikazivani poput ljudi sa životinjskim glavama
• teokratska država(vladar se smatrao božanstvom)
• Vjera u zagrobni život i prijelaz duše u vječnost
uvjetovali su poseban način balzamiranja pokojnika
(faraona) te građenje grobnica
• Egipćani su mumificirali (balzamirali) tijela faraona i
dostojanstvenika kako bi oni mogli otići u zagrobni
život.
(proces je trajo 70 dana)
• Pri mumificiranju, unutarnji organi vađeni su iz mumije
i miješali sa mirtom i sa sodom i stavljali u manje više
ukrašene urne, takozvane kanope koje su se uz
mrtvaca polagale u grob

• Tada rođaci peuzmu tijelo, izrade drveni lijes u obliku

ljudskog tijela, polože leš u njega i spreme leš u
grobnicu uza zid.
GROBNA ARHITEKTURA
Grobovi se razvijaju od prahumka, preko mastabe do piramida u 4. din:

MASTABA – osnovni tip egipatske grobnice oblika krnje piramide ( često pljačkane)
STEPENASTA PIRAMIDA – Zoser ,prvi faraon 3. din. naručio je grobnicu,
sigurnu od pljačke ( oko 2650. pr. Kr.)
 PIRAMIDE- kvadratne osnove- piramide iz Gizeha (2550 pr. Kr.)
tri piramide – Keopsova, Kefrenova i Mikerinosova

Nakon krize prvog međurazdoblja,

piramide se više ne grade
 Hramovi
• Egipćani su razlikovali nekoliko vrsta hramova:
• Hram za bogove- sačuvani tek iz Nove države –
mjesto gdje se faraon prinosi žrtve u ime
Egipćana) sastajao s bogovima, obično opasan
visokim zidinama, na vanjskim zidovima su slike
kralja, prikaz onoga što bi se trebalo događati u
hramu, u unutrašnjim zidovima stupovima, slike
kralja i bogova ( obredi i svečanosti).
 Amonov hram u Karnaku

Hramu se prilazilo alejom sfingi, prolaz kroz velike pilone,

unutar kojeg se nalazi i svetište kipovi bogova
(u koje bi bogovi ulazili i boravili u njihovu obliku)
Luksor i Karnak
• piloni
• Amonov hram u Luksoru
1270 pr. Kr.
Stupovi hipostilne
dvorane,
slika iz 19 st.
• Posmrtni hramovi - pokraj piramide se obavezno nalazio i
hram namijenjen vršenju pogrebnog kulta za pokojne faraone.
Iz razdoblja Stare države nije ostao sačuvan ni jedan hram jer
je bio običaj da se za gradnju koristi materijal od građevina
svojih prethodnika.
• Najpoznatiji je posmrtni hram kraljice Hatšepsut iz Nove države
Oko 1500 g.pr.k.18. dinastija
Terasasto usječen u stijenu
Pristupa se rampama
Dvorana sa stupovima (hipostilna dvorana) i svetište u stijeni
Svetište nadsvedeno lažnim svodom
• Sunčeva svetišta – iz 5. dinastije, sa
ogromnim obeliscima kao sjedište boga.
Ra četverostrani kameni stup, (monolit koji
se sužava pri vrhu i završava piramidalno)
• “okamenjena zraka sunca”
Skulptura
Materijali:
tvrdi kamen (granit, diorit, kvarcit i sivac)
alabaster, vapnenac
drvo i metal
za oči su korišteni gorski kristal ili kremen

Statična i masivna prikaza dijelimo u tri osnovna tipa:

stojeća skulptura( s ispruženom lijevom nogom)

Mikerin i žena oko 2500

2490.-2472. god. pr. Kr., granit, Boston

sjedeća skulptura
(s ispruženom rukom prema žrtvenim darovima,
ili pak s jednom rukom na prsima a drugom na koljenima-
simbol vječnog uskrsnuća)
»Kefren» iz Gize oko 2530, «Kneginja Senui 1950
poza pisara, 5 din , (pisar- visoki dvorski službenik)

Skulptura
pisara iz
Saqqare,
oko 2550. pr. Kr.,

vapnenac
Slikarstvo:
• Lice u profilu,
• Oko en face,
• Ramena en face
• Ruke rastvorene
• Bokovi u profilu
• Noge u raskoraku
Egipatski kanon- kompozicijski zakon,
po kojem su oblikovane skulpture i slike u egipatskoj umjetnosti.

Kompozicijska rješenja na slikama i reljefima su slijedila pravila:

• površine okomito podijeljene na trake (okomita perspektiva),

• vladarev lik veći od ostalih (hijerarhija, semantička perspektiva),
• piktografska vrijednost likova (simbolika likova- prikaz bogova)