RELIGIJA I DRUŠTVO

S. Zrinščak – listopad 2018.

 Sociološki pristup
• Što je religija, što znači biti religiozan? Tko i kako defnira?
Kako obuhvatiti različitost religija i oblika religioznosti?
• Sociologija # teologija (religijsko-crkveni pristup) # ostale
znanosti o religiji

• Supstantivni pristup – što religija jest, bit religije – npr. Bog

ili sveto
- P. Berger: „religija je ljudska tvorevina kojom se uspostavlja
sveti kozmos“

• Funkcionalistički - što religija čini, funkcije!

- M. Yinger: „.. sustav vjerovanja i praksi pomoću kojega se
grupa ljudi suočava s .... posljednjim problemima ljudskog
života. Ona je odbijanje kapitulacije pred smrću, odbijanje
odustajanja zbog frustracije, odbijanje da neprijateljstvo
uništi ljudske zajednice“

• Problemi oba pristupa

• Mjerenje svetoga - zapadnocentričnost, religioznost izvan
vjerskih zajednica # funkcije i specifičnost religijskog →
kombinacija!
• Durkheim: “religija čvrsto povezan sustav vjerovanja i
običaja koji se odnose na svete, to jest izdvojene i
zabranjene stvari, naime sustav vjerovanja i običaja koji
sve svoje pristalice sjedinjuje u istu moralnu zajednicu
zvana Crkva”
 Dimenzije religije
• Višedimenzionalni pristup!

• Glock-Stark:
• - vjerovanje (ideologijska)
• - praksa (obredna)
• - osjećaji (iskustvena)
• - znanje (intelektualna)
• - efekti (posljedična)
• Različitost primjene – primjer: EVS
1. Vjerovanje (Bog, raj, pakao, grijeh... reinkarnacija...)
2. Iskustvo – religioznost u užem značenju
(samoidentifikacija religioznosti, važnost Boga u životu,
religija kao izvor utjehe, ohrabrenja, molitva...)
3. Crkvenost, ritualna d. (pripadnost, pohađanje obreda,
crkveno obilježavanje ž. ciklusa...)
4. Javna uloga C. (povjerenje u C., na koja pitanja C.
odgovara / može odgovarati)
5. Posljedična d. (ponašanja i stavovi o etičkim i uopće
društvenim pitanjima)
I, konačno, što je religija? Društvena relevantnost definicije i
istraživanja religije?

Dileme:
- Jesu li sve vjerske zajednice, koje se predstavljaju kao
takve, zaista vjerske z.?
- Koja prava / mogućnosti treba dati velikim, malim i / ili
“suspektnim” vjerskim zajednicama – temeljem koje
definicije?
- Pr. sudskih odluka o scijentologiji

- Konstruktivistički pristup – religija kao društvena i

kulturološka konstrukcija – različiti pogledi i različite “istine
o religiji”
 Religija u suvremenom svijetu
• Jača, nestaje, mijenja se...???
• Durkheim – integrativna funkcija – slabi...
• Weber – racionalizacija

• Teorije sekularizacije
• Povezanost s teorijom funkcionalne diferencijacije –
autonomnost pod-sustava, njihova međuovisnost, ali bez
zajedničkog integrativnog središta (što je ranije bila religija)

• P. Berger – religija kao tip simboličkog svemira, sveti svod

nasuprot besmislenoj stvarnosti
• Ali, religijsku legitimaciju nagrizaju racionalizacija
(tehnologija, kapitalizam) i pluralizacija (pluralno društvo vs.
religijski monopol)

• T. Luckmann – sekularizacija, ali religija ostaje u privatnoj

čovjekovoj sferi – privatizacija!

• K. Dobbelaere –multidimenzionalni koncept:

- Societalna razina (diferencijacija, laicizacija)
- Grupna (promjene unutar religijskih organizacija)
- Individualna (religioznost pojedinca)
• Odnos među dimenzijama? Ne evolucionistički! Utjecaj
aktera! Mogućnosti resakralizacije društva
• Koncepti - religion à la carte, bricolage, patchwork

• Suprotni trendovi?
• Novi religijski pokreti!
• Karizmatička obnova – unutar KC do svjetskog širenja
pentekostalizma
• Fundamentalizmi
• Revitalizacija religije u postkomunizmu
• Desekularizacija?

• P. Berger (2001.): Kako ja vidim činjenice, svijet je, uz neke

važne izuzetke (...) jednako religiozan kao što je uvijek i
bio, a na nekim mjestima i više religiozan nego ikad. To,
međutim, ne znači da ne postoji sekularizacija; to samo
znači da taj fenomen nije nikako direktan i neizbježan
rezultat modernizacije. Za sociologiju religije postaje važan
zadatak da se mapira fenomen sekularizacije – zemljopisno
i sociološki – ne kao paradigmatska situacija religije u
suvremenom društvu, nego kao jedna situacija među
mnogima“
• Je li sekularizirana Europa paradigma modernizacije ili
samo mogući obrazac odnosa modernizacije i religije?
• Različitost religijske situacije u svijetu (globalni pogled!), ali
i različitost situacije unutar E
• Koncepti: vjerovanje bez pripadanja, pripadanje bez
vjerovanja, vjerovanje u pripadanje....

• Revizija sekularizacijske teorije – J. Casanova

• Jačanje javne uloge religije danas kao neupitan trend!
- Funkcionalna diferencijacija = strukturalan trend
- Ali, „privatizacija” i „zalaz religije” nisu, kao u klasičnoj
sekularizacijskoj teoriji automatske posljedice funkcionalne
diferencijacije, nego samo povijesne opcije!
• Duhovna revolucija? Spiritualnost a ne religioznost?
• Ljudi se žele definirati kao duhovne, a ne religiozne osobe?
Duhovnost – unutar i izvan vj. z.
• Raste li duhovnost New Agea?

• P. Heelas:(1) duhovnost New Agea se povećava, (2)

nejasno artikulirani oblici duhovnosti života – izraženi u
pojmovima duše, životne snage, duha – sve više se
pojavljuju unutar glavnih kulturoloških tijekova, te se čak
povećavaju u nekim zemljama, i (3) postoje dokazi da se
unutar tradicionalnih religija teistička duhovnost sasvim
dobro održava, mada ne u svim zemljama.
EVS podaci...
Zemlja Pripadnost vjerskoj zajednici
1999.-2001. Promjena 2008.
Austrija 88,1 -5,3
Hrvatska 88,7 -4,5
Češka R. 33,7 -5,8
Finska 88,1 -12,4
Francuska 57,5 -6,5
Grčka 96,0 +0,9
Mađarska 57,1 -3,8
Italija 82,2 -3,0
Poljska 95,7 -1,5
Portugal 89,0 -2,1
Ruska f. 50,5 +12,5
Slovačka 76,8 +3,0
Slovenija 70,0 +1,0
EVS podaci...
Zemlja Osobe koje su se identificirale kao religiozne osobe
1999.-2001. Promjena 2008.
Austrija 75,0 -14,3
Hrvatska 79,9 -0,9
Češka R. 40,4 -9,1
Finska 61,6 -12,6
Francuska 44,4 -1,8
Grčka 74,8 +11,9
Mađarska 57,6 -5,2
Italija 83,2 -1,7
Poljska 91,8 -8,2
Portugal 85,4 -3,9
Ruska f. 60,1 +11.1
Slovačka 76,7 +0,3
Slovenija 64,6 +3,0
EVS podaci...
Zemlja Učestalost pohađanja vjerskih obreda, jednom mjesečno i češće

1999.-2001. Promjena 2008.

Austrija 42,5 -14,4
Hrvatska 52,5 -9,9
Češka R. 11,7 +1,1
Finska 14,0 -4,0
Francuska 11,9 +0,6
Grčka 33,5 +9,9
Mađarska 17,6 -3,0
Italija 53,7 -6,1
Poljska 78,2 -8,4
Portugal 51,2 -3,7
Ruska f. 9,1 +5,3
Slovačka 49,8 -1,5
Slovenija 30,7 -4,8
HR – popisi stanovništva
1991. 2001. 2011.
Rimokatolička 76,5 87,97 86,28
Pravoslavna 11,1 4,42 4,44
Islamska 1,2 1,28 1,47
Protestantska 0,4 0,27 0,34
Ostale 6,9* 0,28 0,43

Nisu vjernici, neopredijeljeni, agnostici, 3,9 5,78 7,03

nepoznato
Konfesionalna pripadnost

% 1999. 2008. 2018.

Rimokatolička
86,8 79,1 80,3
Pravoslavna
0,1 2,8 0,9
Islamska
- 0,2 0,2
Ostali
1,8 0,2 0,7
Pitanje se ne odnosi na
11,3 17,7 17,9
ispitanika
Religijska samoidentifikacija

% 1999. 2008. 2018.

Uvjereni ateisti
2,9 4,5 5,4
Nereligiozne osobe
10,9 11,8 9,5
Religiozne osobe
79,9 77,8 78,3
Ne zna i bez odgovora 6,3 5,8 6,8
Važnost religije u životu

% 1999. 2008. 2018.

Posve nevažno
4,3 7,7 14,1

Nevažno
16,4 19,7 20,6

Ne zna
2,0 2,4 1,4

Važno
51,9 51,8 42,8

Veoma važno
25,3 18,5 21,1
Pohađanje vjerskih obreda

% 1999. 2008. 2018.

Nikada
10,4 16,1 19,6
Rijetko
9,7 20,1 20,9
Povremeno
27,0 22,1 24,1
Mjesečno
21,1 16,2 12,3
Tjedno
31,4 24,3 22,6
• Stabilnost + promjene
• Paralelni trendovi visoke razine institucionalne (crkvene)
religioznosti te individualizirane religioznosti
Studentska anketa 2017 + EVS
Pripadnost vj. z. Pravo (N=517) EVS 2008. EVS 2018.
Rimokatoličkoj 69,44 % 78.9 80,3
Grkokatoličkoj 0 0,2 0,1
Pravoslavnoj 0 2,8 0,9
Židovskoj 0,19 0,1 0,1
Evangeličkoj 0,19 0,1 0,2
Pentekostalnoj 0 0,1 0,1
Baptističkoj 0 - 0
Adventističkoj 0 - -
Jehovinim s. 0 0,1 0,1
Islamskoj 0,58 0,2 0,2
Drugoj 0,77 - 0,2
Bez odgovora 0 - -
Ne pripadaju 28,43 17,7 17,9
• Pohađanje vjerskih obreda, osim vjenčanja, pogreba i
krštenja

Pohađanje Pravo (N=517) EVS 2008. EVS 2018

vjerskih obreda
Više nego jednom 2,13% 4,2% 4,7
tjedno
Jednom tjedno 20,5 20,1 17,9
Jednom mjesečno 11,8 16,2 12,3
Samo za vjerske 19,73 22,1 24,1
blagdane
Jednom godišnje 7,16 5,3 7,0
Rjeđe 8,51 14,8 13,9
Nikada, gotovo 30,17 16,1 19,6
nikada
Bez odgovora 0 1,2 0,5
• Neovisno o tome idete li u crkvu…

Smatrate li se Pravo (N=517) EVS 2008. EVS 2018.

Religioznom 56,87 77,8 78,3

osobom
Nereligioznom 21,28 11,8 9,5
osobom

Uvjerenim 8,51 4,5 5,4

ateistom
Ne znam 13,15 9,3 5,0
Bez odgovora 0,19 2,2 1,7
• I, trendovi u svijetu!
Crkva i država – tipologije vjerskih
zajednica
• Weber – crkva i sekta
• Crkva – birokratska organizacija – polaže univerzalno
pravo, svatko može biti član (krštenje): Karizma je na
službi
• Sekta – dobrovoljni pristup, konverzija, odbijanje svijeta,
intenzivan vjerski život
Značajke crkve i sekte prema Weberu
(Knoblauch, Sociologija religije, 2004, str. 186)
Crkva Sekta
Članovi Potencijalno svi ljudi Samo religiozno
kvalificirani
Vodstvo Hierokratska shema Vladavina klasificiranih
službe
Odnos prema svijetu Potvrdjujući, prihvaća Odbojan, ne prihvaća
svijet svijet
Disciplina Opuštena Stroga
Organizacija Birokratska Karizmatska
• R. Niebhur- denominacija
• Ako sekta preživi smrt utemeljitelja i karizmu učini trajnom
= denominacija
• H. Becker – kult – vrlo osobni karakter, bez formalnog
članstva
• Modeli – stvarnost
• „Emocionalna zasićenost” termina – sekte – teorije o
„brainwashingu” + „politika” prema „potencijalno opasnim
sektama i kultovima” – od dominantnog diskursa u
postkomunističkim zemljama (pr. Barker) do dijela
francuske vanjske politike
• Anti-kult u HR?
• = male vjerske zajednice kao najčešći sociološki termin
 Crkva i država - modeli
• Tri modela:
- državne ili nacionalne Crkve
- kooperacijski (konkordatski)
- striktna odvojenost (separacijski)

• Modeli i stvarnost:
- Ustavno –zakonsko određenje # stvarnost
- Pod-modeli
- Koji je model bolji??? Koja, čija perspektiva?
- Povijesno nasljeđe crkveno-državnih odnosa i religijski
pluralizam suvremenosti – odnos?
• Kontradiktorni trendovi:
-disestablishment
-ograničavanje vjerskih sloboda

• EU i crkveno-državni odnosi:
• Article 17 TFEU):
1. "The Union respects and does not prejudice the status
under national law of churches and religious associations
or communities in the Member States.
2. The Union equally respects the status under national law
of philosophical and non-confessional organisations.
3. Recognising their identity and their specific contribution,
the Union shall maintain an open, transparent and regular
dialogue with these churches and organisations."

• Europski obrazac crkveno-državnih odnosa:

(1) zaštita individualnih prava i religijskih sloboda,
(2) nekompetentnost države u religijskim pitanjima, odnosno
priznavanju nezavisnosti religije u svim pitanjima njenoga
učenja i ustroja
(3) selektivna kooperacija između države i religija
Crkva i država u HR
• Ustav RH:
• Prava i slobode neovisno o …. vjeri, političkom ili drugom
uvjerenju
• Sloboda savjesti i vjeroispovijedi, i slobodno javno
očitovanje vjere ili drugog uvjerenja
• Vjerske zajednice - jednake pred zakonom i odvojene od
države
• Sloboda obavljanja vjerskih obreda, osnivanja škola,
učilišta, drugih zavoda, socijalnih i dobrotvornih ustanova
i upravljanja – uz zaštitu i pomoć države
• Prigovor savjesti
• Vjeronauk (1991.)
• 1996.-1998. 4 ugovora sa Sv. St.:
• - O pravnim pitanjima
• - O suradnji na području odgoja i kulture
• - O dušebrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih
i redarstvenih službi RH
• - O gospodarskim pitanjima
• Zakon o pravnom položaju vj. zajednica, 2002.
- slobodno djelovanje i ustroj vjerskih zajednica
- postojeće – prijava za upis u Evidenciju vjerskih
zajednica s osnovnim podacima
- nove – osnovni podaci, 5 godina djelovanja kao
registrirana udruga i najmanje 500 vjernika
- mogućnost sklapanja ugovora s RH o pitanjima od
zajedničkog interesa
- pravo dušebrižništva vjernika koji se nalaze u
zdravstvenim i socijalnim ustanovama
- mogućnost sufinanciranja iz državnog proračuna
- porezne olakšice
 Kriteriji Vlade – za sklapanje Ugovora(2004.)
• da su djelovale na području RH 6.4.1941. i nastavile svoje
djelovanje u kontinuitetu i pravnoj slijednosti te da broj
vjernika prelazi 6000 prema zadnjem popisu stanovništva
(ili)
• da je povijesna vj. z. europskoga kulturnog kruga (KC,
PC, Evangelička c. u RH, Reformirana kršćanska c. u H,
Islamska z. u H, Židovska zajednica u RH)
• Stanje: 19 vjerskih zajednica s ugovorima + oko 30-tak
registriranih zajednica
• Tužba ESLJP – tri vjerske zajednica s kojima Vlada nije
htjela potpisati ogovore - Savez crkava Riječ Života,
Crkva cjelovitog evanđelja i Protestantska reformirana
kršćanska crkva u RH
• Pozitivna odluka Suda u prosincu 2010! Implementacija –
potpisani ugovori - tek 2014.