DEMONSTRATURE

I. Kolokvij
2 termina

2005-2006
Primjer 1. Kratkoročno financiranje- odabir
Poduzeće treba dodatnih 1.000.000 kn kratkoročnih
izvora. Na raspolaganju ima četiri mogućnosti:
a) Odreći se kasa-skonta uz uvjet 2/10, neto 60;
b) Uzeti jednogodišnji kredit banke uz 12% kamatnu
stopu i kompenzirajuće stanje od 10% vrijednosti
kredita;
c) Izdati jednogodišnje komercijalne zapise uz
kamatnu stopu od 10% i trošak emisije od
50.000 kn
d) Uzeti jednogodišnji revolving kredit uz godišnju
kamatnu stopu od 14% koji će se koristiti u
cijelosti:
Koju mogućnost financiranja odabrati?

2005-2006
  Rješenje (a): Propušteni kasa-skonto

% K S x100 365 2 x100 365

Ttk  x  x  2,04 x7,30  14,89%
100  % K S K r  Dr 100  2 60  10

Trošak propuštenog kasa-skonta je 14,89%.

2005-2006
 Rješenje (b): Kompenzirajuće stanje

1. Godišnji trošak bez kompenzirajućeg stanja (kamate)

(1.000.000kn x 0,12) 120.000kn
2. Kompenzirajuće stanje
(1.000.000 x 0,10) 100.000kn
3. Stvarno korišten kredit
(1.000.000kn -100.000 kn) 900.000kn
4. Stvarni kamatni trošak financiranja kreditom
(1/3x100)= 120.000/ 900.000x100 = 13,33%

2005-2006
 Rješenje (c): Komercijalni zapisi

1. Kamatni trošak komercijalnih zapisa

(1.000.000 kn x 0,10) 100.000kn
2. Trošak emisije 50.000kn
3. Ukupni trošak financiranja komercijalnim
zapisima (1+2) 150.000kn
4. Stvarni trošak financiranja komercijalnim zapisima
(150.000/1.000.000 x 100) 15,00%

2005-2006
 Rješenje (d): Revolving kredit

Apsolutni godišnji kamatni trošak

(5.000.000kn x 0,15) 750.000kn

Relativni godišnji kamatni trošak

(140.000/ 1.000.000 x100) 14,00%

2005-2006
 Komentar: Poduzeće bi trebalo uz dane
uvjete (kolateral, klauzule, i sl)
odabrati onaj izvor financiranja koji za
jednaku svotu ima najniži stvarni
kamatni trošak.

U ovom je primjeru to financiranje

bankarskim (klasičnim) kreditom koji ima
najniži kamatni trošak od 13,33%.

2005-2006
 Primjer 2 Kratkoročno financiranje-
odabir

Poduzeće treba povećati obrtni kapital za

1.000.000 kn kratkoročnih izvora. Na raspolaganju
ima četiri mogućnosti:
a) Kredit uz 10% i dekurzivan obračun kamata
b) Kredit uz 10%, dekurzivan obračun kamata i
kompenzirajuće stanje od 10% posuđene
svote
c) Kredit uz 10% i anuitetski (obročan) obračun
kamata na ukupan dug
d) Kredit uz 10%, dekurzivan obračun kamata
na ukupan dug i otplatu u jednakim
mjesečnim anuitetima
Koji izvor financiranja odabrati?

2005-2006
 a)
K 100.000
k   x100  x100  10%
G 1.000.000

b)
K 100.000 100.000
k  x100  x100   11,11%
G  Depozit 1.000.000  100.000 900.000

c)
K 100.000 100.000
k  x100  x100   11,11 %
GK 1.000.000  100.000 900.000
2005-2006
d)
1. Kratkoročni kredit(1.000.000/12) 83.333,33
2. Nominalna kamata (100.000/12) 8.333,33
3. Mjesečni anuitet (rata) 1+2 91.666,66
4. Stvarno korištena svota kredita =
(G+G/12)/2 = (1.000.000+ 83.333,33)/2=
541.666,65
5. Stvarni kamatni trošak:
K 100.000
k  x100  x100  18,46%
G 541.666,66

2005-2006
 Komentar:
Glede najmanjeg kamatnog troška
financiranja poduzeće treba odabrati
prvu varijantu, kredit uz dekurzivan
obračun kamata (10%).

2005-2006
Primjer 3: Redovite dionice
Ulagatelj je kupio dionicu za 80kn. Za vrijeme
trogodišnjeg razdoblja držanja dionice,
ulagatelj je naplatio dividende u iznosu: 12kn,
15 kn i 15kn. Nakon tri godine, ulagatelj će
prodati dionicu za 90kn. Koliku je stopu
prinosa ostvario za vrijeme trogodišnjeg
razdoblja držanja dionice?
* Diskontna stopa se nalazi između 19 i 21%.

2005-2006
k = 19 % Diskontni Sadašnja
Iznos faktor vrijednost

Dividenda D1 12 0,84033613 10,084

Dividenda D2 15 0,70616482 10,592

Dividenda D3 + Prodajna
cijena 105 0,59341581 62,308
Tržišna vrijednost
dionice 82,984

2005-2006
k = 20 %
Diskontni Sadašnja
Iznos faktor vrijednost
Dividenda D1 12 0,833333 9,99996
Dividenda D2 15 0,694444 10,41666

Dividenda D3 +
Prodajna cijena 105 0,578703 60,76388
Tržišna vrijednost
dionice 81,18050

2005-2006
 Diskontni Sadašnja
k=21% Iznos faktor vrijednost
0,82644
Dividenda D1 12 6 9,917355
0,68301
Dividenda D2 15 3 10,24520
Dividenda D3 + 0,56447
Prodajna cijena 105 3 59,26976

Tržišna vrijednost
dionice 79,43231
2005-2006
 Interpolacija:

Diskontna stopa Sadašnja vrijednost

20% 81,18051
21% 79,4323
Razlika 1% 1,74819
Tražena vrijednost 80
(kupovna cijena)
dionice
Razlika od više tržišne 1,18051
vrijednosti (20%)

% dodan na nižu 1,18051/1,74819 0,6752756

stopu
Tražena diskontna 20%+0,6752756% 20,6752756%
stopa

2005-2006
Primjer 4. Redovite dionice
Dioničko društvo je isplatilo prošle godine
dividendu od 50kn po redovitoj dionici. Nakon
toga se očekuje stalan (vječan) rast dividende
po stalnoj stopi od 5% na godinu. Tražena
profitabilnost dionice je 12%. Kolika je tržišna
vrijednost redovite dionice?

2005-2006
 D1 50(1  0,05) 52,5
Vo     750kn
k  g 0,12  0,05 0,07

Sadašnja tržišna vrijednost

(cijena) redovite dionice je
750 kn.

2005-2006
Primjer 5. Redovite dionice
Pretpostavimo da dioničko društvo neće isplaćivati
dividende za iduće dvije godine. Očekuje se
dividenda po dionici u trećoj godini od 80kn, u
četvrtoj 120kn, petoj 160kn i u šestoj godini
200kn. Nakon toga se očekuje da će dividenda
stalno rasti po stalnoj stopi od 10% godišnje.
Tražena stopa prinosa je 18%. Kolika je sadašnja
tržišna vrijednost redovite dionice?

2005-2006
I. Faza:

Godina Dividenda Diskontni Sadašnja

faktor (IIn18) vrijednost
1 0 0,84746 0
2 0 0,71818 0
3 80 0,60863 48,69
4 120 0,51579 61,89
5 160 0,43711 69,94
6 200 0,37043 74,09
Suma sadašnjih 254,61
vrijednosti

2005-2006
 II. Faza:

D7 D6 (1  g ) 200 x(1  0,10)

V6     2.750kn
kg kg 0,18  0,10

Suma sadašnjih vrijednosti II. faze:

Vo  V6 xII kn  2.750 x0,37043  1.018,68kn

2005-2006
 Sadašnja vrijednost dionice = sadašnja
vrijednost I. faze + sadašnja vrijednost II.
faze = 254,61+1.018,68=1.273,29kn

2005-2006
Primjer 6: Višekratno isplative obveznice
Ulagatelj je kupio obveznicu za 1.523,26kn.
Obveznica ima nominalnu vrijednost 1.000kn,
dospijeva za 15 godina i nosi 10% -tnu kamatu.
Isplata kamata je polugodišnja. Kolika je stopa
prinosa koju je ostvario ulagatelj ako je stopa
poreza jednaka 25%?
* Diskontna stopa se nalazi između 5 i 7%.

2005-2006
Linearna interpolacija

100 / 2 100 / 2 100 / 2 1000

1.523,26    ... 
(1  k / 2) (1  k / 2)
1 2
(1  k / 2)15 x 2
(1  k / 2)15 x 2
ili
100
1.523,26  xIVk / 2  1000 xII k / 2
15 x 2 15 x 2

2
Tražimo diskontnu stopu između 2,5% (5), 3% (6) i 3,5% (7)

Interpolacija se vrši za 1%
razlike kod godišnje isplate
kamata ili za 0,5% razlike kod
polugodišnje isplate kamata 2005-2006
k=2,5%

Diskontni
Novčani primitak Iznos faktor SV

Polugodišnji kamatni 20,9302925

troškovi 50 9 1046,515

Nominalna vrijednost
obveznice 1000 0,47674269 476,7427

SV obveznice     1523,257

2005-2006
k= 3%
Novčani primitak Iznos Diskontni faktor SV

Polugodišnji kamatni
troškovi 50 19,60044135 980,0221

Nominalna vrijednost
obveznice 1000 0,41198676 411,9868

SV obveznice 1392,009

2005-2006
k= 3,5%
Novčani primitak Iznos Diskontni faktor SV

Polugodišnji kamatni
troškovi 50 18,39204541 919,60

Nominalna vrijednost
obveznice 1000 0,35627841 356,27

SV obveznice 1275,87

2005-2006
1. Sadašnja vrijednost (k=2,5%) 1523,257
1392,0088
2. Sadašnja vrijednost (k=3%)

3. Tražena sadašnja vrijednost 1523,26

4. Razlika 1(1-2) 131,2482

5. Razlika 2 (1-3) 0

% dodan na nižu stopu 0%

Stopa prinosa prije oporezivanja

= 2,5% +0,00%/2 = 2,5%
Stopa prinosa nakon oporezivanja
Interpolacija za
= 2,5 x (1-0,25) = 1,875% 0,5% razlike
odnosno
2005-2006 polugodišnju
kamatnu stopu
 Komentar: Stopa prinosa obveznica iznosi
2,531% što je niže od nominalne stope
(5%) tako da je tržišna vrijednost viša od
nominalne za 523,26kn. Zbog
oporezivanja kamatnog prihoda, stopa
prinosa nakon oporezivanja je niža i iznosi
1,875%.

2005-2006
Primjer 7: Kratkoročno financiranje
1. Poduzeće treba dodatnih 200.000 kn kratkoročnih
izvora. Na raspolaganju ima tri mogućnosti:
a) Odreći se kasa-skonta uz uvjet 3/15, neto 50;
b) Uzeti jednogodišnji kredit banke uz 16% kamatnu
stopu i kompenzirajuće stanje od 13% vrijednosti
kredita;
c) Izdati jednogodišnje komercijalne zapise uz kamatnu
stopu od 12% i trošak emisije od 18.000 kn
d) Uzeti jednogodišnji revolving kredit uz godišnju
kamatnu stopu od 16% koji će se koristiti u cjelosti:
Koju mogućnost financiranja odabrati?

2005-2006
 (a): Propušteni kasa-skonto

% K S x100 365 3 x100 365

Ttk  x  x  3,092 x10,428  32,25%
100  % K S K r  Dr 100  3 50  15

(b): Kompenzirajuće stanje

1. Godišnji trošak bez kompenzirajućeg stanja (kamate)=(200.000kn x 0,16)=32.000 kn
2. Kompenzirajuće stanje =(200.000 x 0,13)=26.000 kn
3. Stvarno korišten kredit=200.000kn –26.000 kn=174.000 kn
4. Stvarni kamatni trošak financiranja kreditom (1/3x100)= 32.000/174.000x100=18,39%

2005-2006
 (c): Komercijalni zapisi
1. Kamatni trošak komercijalnih zapisa=(200.000 kn x
0,12)=24.000 kn
2. Trošak emisije=18.000kn
3. Ukupni trošak financiranja komercijalnim zapisima
(1+2)=24.000+18.000=42.000 kn
4. Stvarni trošak financiranja komercijalnim zapisima=
(42.000/200.000 x 100)=21,00%

(d): Revolving kredit

Apsolutni godišnji kamatni trošak=200.000kn x
0,16=32.000kn
Relativni godišnji kamatni trošak=32.000/200.000=16%

2005-2006
 Poduzeće bi trebalo uz dane uvjete (kolateral,
klauzule, i sl) odabrati onaj izvor financiranja
koji za jednaku svotu ima najniži stvarni
kamatni trošak. U ovom je primjeru to
financiranje bankarskim (klasičnim) kreditom
koji ima najniži kamatni trošak od 16%.

2005-2006
Primjer 8: Višekratno isplative obveznice
Poduzeće je emitiralo 5.000.000 kn višekratno
isplativih 11%-tnih obveznica s godišnjim
plaćanjem kamata i isplatom glavnice u roku
dospijeća od 10 godina. Porez na dobitak je
20%.
a) Koliki je godišnji apsolutni (u kn) i relativni (u
%) kamatni trošak prije i poslije oporezivanja
dobitka?
b) Koliki je ukupni 10-to godišnji kamatni trošak
prije i nakon oporezivanja dobitka?

2005-2006
Godišnji trošak
Apsolutni trošak
1. Godišnji kamatni trošak prije oporezivanja dobitka
=(5.000.000x11%)=550.000 kn
2. Godišnja porezna ušteda = 550.000 x0,20=110.000 kn
3. Godišnji kamatni trošak nakon oporezivanja dobitka
(1-2)=440.000kn
Relativni trošak
k’=godišnji kamatni trošak prije oporezivanja= 11%
k˝=godišnji kamatni trošak nakon oporezivanja= k’(1-
p)=11%(1-0,20)=8,8%

2005-2006
b) 10-godišnji trošak
1.Ukupni kamatni trošak prije oporezivanja dobitka =
(5.000.000%x11%)*10 = 5.500.000 kn
2. Ukupna porezna ušteda =
(550.000x0,20)*10=1.100.000 kn
3. Ukupni kamatni trošak nakon oporezivanja dobitka (1-
2)=4.400.00kn
ili
Ukupni kamatni trošak nakon oporezivanja
dobitka=Ukupna svota x Godišnji kamatni trošak
nakon oporezivanja= 5.000.000 x 8,8%
x10=4.400.000 kn

2005-2006
Primjer 9: Višekratno isplative obveznice
Obveznice d.d.-a nominalne vrijednosti
1.000kn dospijevaju u cjelosti kroz 20 godina,
a nose 11%-ne godišnje kamate. Obveznice su
rangirane AAA. Izračunati njihovu sadašnju
tržišnu vrijednost (cijenu) ako je tržišni prinos
za obveznice toga ranga (tražena stopa
prinosa): a)8%;b)11%;c)14%.

2005-2006
 a)
Super pari- obveznice se prodaju s permijom.
Vo  KxIVkn  GxII kn  110 xIV820  1.000xII 820  110 x9,8181  1.000x0,2145  1.294,50kn

b)
b) Al pari- obveznice se prodaju po nominalnoj vrijednosti.

Vo  KxIVkn  GxII kn  110 xIV1120  1.000 xII 1120  110 x7,963328  1.000 x0,124034  1.000kn

2005-2006
 c)
Sub pari- obveznice se prodaju uz diskont.

Vo  KxIVkn  GxII kn  110 xIV1420  1.000xII1420  110 x6,6231  1.000 x0,0728  801,30kn

2005-2006
 Primjer 10: Dugoročni kredit
Dugoročni kredit od 100.000 kn odobren je
poduzeću na 5 godina uz 12% godišnjih
dekurzivnih kamata i plaćanjem jednakih
anuiteta na kraju godine. Izračunati godišnji
jednaki anuitet (A) i napraviti plan otplate
(amortizacije) zajma.

2005-2006
Jednaki anuitet:

A  GxV125  100.000 x0,2774093  27.740,93kn

ili
G G 100.000
A n
 10   27.740,97 kn
IVk IV10 3,60477620

2005-2006
 Amortizacija zajma:
Godina Anuiteti Kamate Otplata Ostatak duga
(t) (A) (K) glavnice (Odt)
(Ogt)
0 - - - 100.000,00
1 27.740,97 12.000,00 15.740,97 84.259,03
2 27.740,97 10.111,08 17.629,89 66.629,14
3 27.740,97 7.995,50 19.745,48 46.883,66
4 27.740,97 5.626,04 22.114,93 24.768,73
5 27.740,97 2.972,25 24.768,73 0,00
Ukupno 138.704,87 38.704,87 100.000,00 322.540,56
2005-2006
 Primjer 11: Najam
Ako pretpostavimo da se godišnje otplate
najma plaćaju unaprijed i da ne postoji ostatak
vrijednosti, koliko je trajanje najma za cijenu
nabavke u iznosu od 165.000kn, ako je
odgovarajuća kamatna stopa jednaka 10%, a
godišnje otplate najamnine iznose 24.412kn?

2005-2006
Ovo je slučaj kada se najamnine plaćaju početkom godine
(na vježbama radili za kraj godine):
*U ovom se slučaju ne mogu koristiti V. financijske tablice
jer se one koriste za anuitete koji dospijevaju krajem svakog razdoblja, a
ne i početkom. Za ovakav slučaj se ne postoje posebne tablice
već se koriste IV. financijske tablice pomoću gore navedene formule.

G
A n 1
IV k 1
165.000
 IV10n 1  1  6,759
24.412

2005-2006
 IV10n 1  6,759  1  5,759

5,759 odgovara u IV tablicama za kamatnu stopu od 10%

broju vremenskih razdoblja od 9. Stoga, trajanje najma je 9+1
(zbog formule, n-1) odnosno 10 godina.

2005-2006
 Primjer 12: Redovite dionice
 Dioničko društvo je isplatilo dividendu od

100kn po dionici. U budućnosti se očekuje

stalan rast dividendi, po fazama: 1) prva faza,
prve 3 godine, 12% na godinu; 2) druga faza,
iduće 3 godine, 8% na godinu i 3) treće faza,
nakon toga do vječnosti, 4% na godinu.
Tražena stopa prinosa je 16%. Kolika je
sadašnja tržišna vrijednost dionice?

2005-2006
 Vo  Vo (1. faza )  Vo ( 2. faza )  Vo (3. faza )

Faz Godina Dividenda Diskontni Sadašnja

a faktor vrijednost
(IIn 16)
I. 1 100x(1,12)=112,00 0,862069 96,55
f2 100x(1,12)2=125,44 0,743163 93,22
a
z3 100x(1,12)3=140,49 0,640658 90,01
a Suma SV I. faze 279,78

II. 4 140,49x(1,08)=151,73 0,552291 83,80

f5 140,49x(1,08)2=163,87 0,476113 78,02
a
z6 140,49x(1,08)3=176,98 0,410442 72,64
a
Suma SV II. faze 234,46

2005-2006
 III. faza
D7= D6x(1+g)=176,98x(1,04)=184,06

D7 D6 (1  g ) 184,06
V6     1.533,83
kg kg 0,16  0,04
Suma SV III. faze:
Vo (3.faza) =V6(3. faza)xII616=1.533,83x0,410442=629,55

Sadašnja vrijednost dionice:

Vo  Vo (1. faza)  Vo ( 2. faza)  Vo (3. faza)  279,78  234,46  629,55  1.143,79kn

2005-2006
Primjer 13. Redovite dionice
Dioničko društvo je isplatilo prošle godine
dividendu od 110kn po redovitoj dionici. Nakon
toga se očekuje stalan (vječan) rast dividende po
konstantnoj stopi od 4% na godinu. Tražena
profitabilnost dionice je 11%. Kolika je tržišna
vrijednost redovite dionice danas i na kraju treće
godine?

2005-2006
 D1 110(1  0,04) 114,4
Vo     1.634,2857kn
kg 0,11  0,04 0,07

D4 110(1  0,04) 4 128,68

V3     1.838,34kn
kg 0,11  0,04 0,07

Sadašnja tržišna vrijednost redovite

dionice je veća na kraju treće godine
budući da je ulagatelj već ostvario
trogodišnje dividende.

2005-2006
Primjer 14: Višekratno isplative obveznice
Planirate kupnju anuitetskih obveznica koje
dospijevaju kroz 10 godina i nose godišnji
anuitet 1.000kn. Koliko biste maksimalno platili
za takvu obveznicu ako je za vas prihvatljiva
investicija koja donosi godišnji prinos od 12%?

2005-2006
Vo = A x IVn k=1.000x IV10 12=1.000x5,650223=5.650,22kn
ili
A 1.000
Vo  n
  5.650,22kn
Vk 0,17698416

Maksimalan iznos koji treba platiti za takvu obveznicu

je 5.650,22kn.

2005-2006
Primjer 15: EBIT-EPS analiza
Dioničko društvo ima dionički kapital od 1.000.000 kn
(10.000 redovitih dionica x 100kn nominalne
vrijednosti). Društvu je potreban dodatni kapital za
financiranje novih investicija od 2.000.000 kn koji
može priskrbiti: 1) emisijom novih redovitih dionica
(20.000 kom x 100 kn nominale) ili 2) emisijom
obveznica (2.000 kom x 1000 kn) uz kamatnu stopu
od 12% godišnje. Porezna stopa na dobitak je 5%.
Izračunati točku izjednačavanja zarada po dionici Ti te
dvije metode financiranja. Koji dugoročni izvor
odabrati ako se očekuje bruto financijski rezultat od
5.000.000?

2005-2006
 Elementi Redovite Obveznice (dug)
dionice
1. Bruto financijski rezultat (BFR) 5.000.000 5.000.000
2. Kamata (2.000.000 x 12%) 0 240.000
3. FR prije poreza (1-2) 5.000.000 4.760.000
4. Porez na dobitak (3x35%) 1.750.000 1.666.000
5. Neto financijski rezultat 3.250.000 3.094.000

6. Povlaštene dividende 0 0
7. Zarada vlasnika redovitih 3.250.000 3.094.000
dionica

8. Broj emitiranih redovitih 30.000 10.000

dionica

9. Zarada (NFRd) po dionici (7:8) 108,3333333 309,4

2005-2006
 (Ti  Tf1 ) x(1  p ) (Ti  Tf 2 ) x(1  p)

Ed1 Ed 2

(Ti  0) x(1  0,35) (Ti  240.000) x(1  0,35)


30.000 10.000

Ti  360.000

2005-2006
BFR Redovite dionice Obveznice
  0  
300.000 6,5 3,9
330.000 7,15 5,85
360.000 7,8 7,8
390.000 8,45 9,75
420.000 9,1 11,7
450.000 9,75 13,65
480.000 10,4 15,6
510.000 11,05 17,55
5.000.000 108,33 309,4

2005-2006
 20

18

16

14

12
Nd/dionica

Redovite dionice
10
Obveznice
8

BFR

2005-2006
Ukoliko se očekuje BFR od 5.000.000 kn,
poduzeće treba odabrati financiranje
putem obveznica budući da je zarada po
dionici gotovo 200% veća.

2005-2006