GLAGOLI

• promjenjive riječi kojima se izriče

– radnja – namjerno, svjesno djelovanje (pogledati,
misliti, krenuti, zvati...)
– zbivanje – nenamjerno djelovanje, kojem su uzrok
prirodni zakoni, nešto se zbiva u prirodi ili čovjeku
(kišiti, zadrhtati, grmjeti, umarati se, nestajati...)
– stanje – označuju nedjelovanje, stanje u kojem se
ništa ne radi niti se što zbiva (stajati, biti, živjeti,
šutjeti, spavati, mirovati...)
• sprezanje (konjugacija)
– promjena glagola po licima
GRAMATIČKE KATEGORIJE
GLAGOLA
• lice
– 1. lice (govornik)
– 2. lice (sugovornik)
– 3. lice (negovornik)
• broj
– jednina
– množina
• vrijeme
– sadašnjost (prezent)
– prošlost (perfekt, pluskvamperfekt, aorist,
imperfekt)
– budućnost (futur prvi, futur drugi)
• vid – trajanje glagolske radnje
– svršeni (pročitati, zaorati)
– nesvršeni – trajni (radnja traje dulje vrijeme bez
prekida – trčati, skakati, čitati) i učestali (radnja
traje s povremenim prekidima – pretrčavati,
poskakivati, iščitavati)
– dvovidni
 DVOVIDNI GLAGOLI
• ovisno o kontekstu mogu biti i svršeni i
nesvršeni
• Kad te vidim, doći ću. svršen (može se
zamijeniti glagolom ugledam)
• Vidim tvoj odraz u vodi. nesvršen (može se
zamijeniti glagolom gledam)
 DVOVIDNI GLAGOLI
• glagol biti
• glagoli vezani uz jelo – doručkovati, ručati,
večerati...
• vidjeti i čuti
• glagoli stranog podrijetla nastalih sufiksom –
ira(ti) – telefonirati, organizirati
• način
– indikativ (izjavni način) – Imao sam vremena. Crtat
ću.
– imperativ (zapovjedni način) – Crtaj!
– kondicional (pogodbeni način) – Kada bih imao
vremena, nacrtao bih ti ovcu!
– optativ (željni način) – Živjeli! Dobro došli!
 GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE
• prijelazni – uza sebe imaju objekt u akuzativu
(pisati zadaću, čitati novine)
• neprijelazni – mogu biti bez objekta ili imati
neizravni objekt (hodati ulicom, hodati po
ulici)
• povratni – uza sebe imaju povratnu zamjenicu
ili česticu se (češljati se, veseliti se)