METODE ZA PROJEKTIRANJE

KOLNIČKIH KONSTRUKCIJA
ASFALTNE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

PRIKAZ KOLNIČKE KONSTRUKCIJE S ASFALTNIM ZASTOROM

- habajući sloj od asfaltbetona (HS-

AB)
- vezni sloj (VS)
- gornji bitumenizirani nosivi sloj
(BNS)
- donji bitumenizirani nosivi sloj
(DBNS)
ili cementom stabilizirani nosivi sloj
(CNS)
- mehanički stabilizirani nosivi sloj
(MNS)

- posteljica (P)
IZVOR: OTU, IGH, Zagreb 2001.
NOSIVI SLOJEVI [5] :

- Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala bez veziva kao dio kolničke
konstrukcije ugrađuje se, u pravilu, između posteljice i vezanog nosivog
sloja (cementna stabilizacija, BNS). Takav se sloj ugrađuje u kolničku
konstrukciju cesta svih skupina prometnih opterećenja. Izrađuje se od
nevezanih zrnatih kamenih materijala koji se stabiliziraju mehaničkim
zbijanjem.

- Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog (vezanog)

hidrauličnim vezivom kao dio kolničke konstrukcije ugrađuje se, u
pravilu, između nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva i
bitumeniziranog nosivog sloja autocesta i cesta s vrlo teškim i teškim
prometnim opterećenjem.

- BNS je bitumenizirani nosivi sloj izveden od asfaltne mješavine najveće

nazivne veličine zrna 16, 22 ili 32 mm, sastavljene prema načelu
najgušćega pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu nosivih asfaltnih
slojeva kolničke konstrukcije.

- BNHS je bitumenizirani nosivo-habajući sloj izveden od asfaltne mješavine

najveće nazivne veličine zrna 16 ili 22 mm, sastavljene prema načelu
najgušćeg pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu jednoslojnih
asfaltnih konstrukcija.
ASFALTNI KOLNIČKI ZASTOR [5] :
Asfaltni kolnički zastor je završni dio kolničke konstrukcije, a sastoji se
od veznog i habajućeg, odnosno samo habajućeg asfaltnog sloja.

- Vezni sloj (VS) je sloj koji se ugrađuje između nosivog i habajućeg

asfaltnog sloja.

- Habajući sloj je završni sloj asfaltnog zastora kolničke konstrukcije.

- HS-AB je habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine, koja je
sastavljena po načelu najgušćeg pakiranja zrna.
- HS-SMA je habajući sloj izveden od “splitmastiksasfalta”, asfaltne
mješavine diskontinuiranog granulometrijskog sastava kamene
smjese namijenjena za izvedbu habajućih slojeva asfaltnog zastora na
autocestama i cestama iz grupe vrlo teškog i teškog prometnog
opterećenja.

Ostali zastori:

- Lijevani asfalt (LA) je asfalt po vrućem postupku ugrađen lijevanjem.

- Mikroasfalt (MA) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake, izvedene od
asfalta po hladnom postupku umješavanjem bitumenske emulzije u
kameni materijal.
- Površinska obrada (PO) je vrsta tankoslojne asfaltne presvlake,
izvedene prethodnim prskanjem bitumenskog veziva i posipavanjem
frakcije kamene sitneži.
 ASFALTNE KOLNIČKE
KONSTRUKCIJE

PRIKAZ PODJELE POSTUPKA

PRIPRAVE I UGRADNJE ASFALTNE
MJEŠAVINE

Postupak priprave Postupak ugradnje Vezivo

asfaltne mješavine asfaltne mješavine

vrući bitumen za kolnike

topli valjanje razrijeđeni bitumen
hladni bitumenske emulzije

vrući lijevanje bitumen za kolnike

vrući bitumen za kolnike
topli prskanje razrijeđeni bitumen
hladni bitumenske emulzije
IZVOR: OTU, HUC, Zagreb 1989.
 ORIJENTACIJSKE DEBLJINE SLOJEVA
ASFALTNE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

Sloj u kolničkoj konstrukciji Debljina sloja (mm)

Habajući sloj (HS) 20 do 60
Vezni sloj (VS) 50 do 80
Bitumenizirani nosivi sloj 45 do 120
(BNS)
Donji bitumenizirani nosivi 45 do 120
sloj (DBNS)
Cementom stabilizirani nosivi 150 do 300
sloj (CNS)
Mehanički stabilizirani nosivi 200 do 400
IZVOR: OTU, IGH, Zagreb 2001.
sloj (MNS)
TEHNIČKO ZAKONODAVSTVO RH:

- Tehnički uvjeti za projektiranje asfaltnih kolničkih konstrukcija:

- HRN U.C4.010/1981: Projektiranje i građenje cesta. Određivanje
ukupnog ekvivalentnog prometnog opterećenja za dimenzioniranje
asfaltnih kolničkih konstrukcija,
- HRN U.C4.012/1981: Projektiranje i građenje cesta. Dimenzioniranje
novih asfaltnih kolničkih konstrukcija,
- HRN U.C4.010/1981: Projektiranje i građenje cesta. Tehnička
dokumentacija. Projekt kolničke konstrukcije;

- Tehnički uvjeti za izvedbu asfaltnih kolničkih konstrukcija:

- Opći tehnički uvjeti za radove na cestama, HC, Zagreb 2001;

- Pravilnik o kontroli projekata (NN 52/99 i 75/99).

Postoje dvije grupe metoda:

1. Empirijske
2. Teoretske

Ad 1) Empirijske metode temelje se na eksperimentima. Rezultati

ovih metoda su debljine pojedinih slojeva kolničke konstrukcije
od materijala određene vrste i svojstava. Nedostatak je da se
ne zna ništa o stanju naprezanja i deformacija u kolničkoj
konstrukciji.

Ad 2) Teoretske metode se zasnivaju na proračunu naprezanja i

deformacija u pojedinim dijelovima kolničke konstrukcije i
njihovom usporedbom s dopuštenim vrijednostima naprezanja i
deformacija.
 EMPIRIJSKE METODE

 Počeci izvedbe kolničkih konstrukcija: tipska

rješenja (kamena podloga i sloj tucanika –
makadam)

 Razvojem prometa ove kolničke konstrukcije

počele su propadati – potreba za pravilnim
dimenzioniranjem kolnika

 Iz opažanja uočeno je da pored intenziteta

prometa na vijek trajanja kolničke konstrukcije
značajan utjecaj ima i vrsta tla

Prva razvijena metoda je tzv. CBR metoda

 CBR metoda
 Za određeni CBR posteljice i određeno
opterećenje kotača iz dijagrama se očita debljina
kolničke konstrukcije. Ova metoda ne uzima u
obzir utjecaj intenziteta prometa i vrstu
materijala kolničke konstrukcije.
 Sve ove rane metode nastale su na temelju
opažanja na postojećim cestama – neprimjereno
za kolničke konstrukcije od drugačijih i novih
materijala i tehnologije izgradnje - Izgradnja
pokusnih dionica koje su opterećivane
intenzivnim prometom i obavljana opažanja.

Najpoznatiji je AASHO road test ( SAD 1957. –

1961.);
 AASHO road test ( SAD 1957. – 1961.);
•Četiri velika i dva
mala prstena
•Nekoliko stotina
savitljivih i krutih
kolničkih konstrukcija
•Sjeverne strane –
savitljive; južne – krute
konstrukcije
•Prsten 1 bez prometa
•Prsten 2 samo osobna
vozila
•Prsteni 3 do 6 duljine
oko 2.5 km – kamioni;
po vanjskim trakovima
s jednostrukim, a
unutarnjim dvostrukim
osovinama
Sastav kolničkih konstrukcija

Asfaltne: 1. asfaltni zastor (2.5 do 15 cm)

2. nosivi sloj od drobljenog kamenog materijala (0 do
23 cm)
3. nosivi sloj od šljunka (0 do 40cm)

Krute: 1. betonska ploča (6 do 32 cm - armir. i nearmirane)

2. šljunčana podloga (0 do 23cm)

Od 1958. do 1950 promet se odvijao po 18 sati dnevno;

ukupno 1.114.000 prijelaza osovina po prstenu, v=56km/h
 Svakodnevno su mjereni slijedeći parametri
1. Pukotine
2. Ulegnuća
3. Kolotrazi
4. Pojave pumpanja
5. Ravnost poprečnih profila
6. Promjene debljina slojeva
7. Temperatura
8. Vlaga
9. Naprezanja u konstrukciji
Registrirano je početno stanje te su kasnije rađene
usporedbe s početnim stanjem za različite
konstrukcije i vrste vozila.
Prvenstveni zadatak AASHO pokusa je uspostavljanje empirijskih
odnosa između ponašanja kolničke konstrukcije (indeks vozne
sposobnosti p) te opterećenja osovina (L) intenziteta prometa (W),
vrste opterećenja (A -jednostruke ili dvostruke osovine) i debljine
slojeva Di.

p  f ( L, A, W , Di )

W
p  p0  p0  pt  ( )


p0 - početni indeks vozne sposobnosti 4,2 (idealno 5)

pt - konačni indeks vozne sposobnosti 1,5 (potpuno uništena
konstrukcija 0)
 = f(L, A, Di)
 Indeks debljine – Strukturni broj D

D=a1*D1+a2*D2+a3*D3

ai su koeficijenti zamjene materijala

Di su debljine pojedinih slojeva (zastor, gornjih
nosivih slojeva i donjih nosivih slojeva)
  Koeficijenti zamjene
1. Asfalt a1=0.44
2. Nosivi sloj od drobljenca a2=0.14
3. Nosivi sloj od šljunka a3=0.11

D  f ( L, A, W , p )
 Iz dijagrama se vidi ovisnost kolničke
konstrukcije o osovinskom opterećenju,
intenzitetu prometa…, nedostatak je samo 1
nosivost posteljice od 3% te testiranje drugih
materijala od onih ispitivanih U AASHO pokusu.

 Iz ovog pokusa su razvijene brojne metode u

kojima je u obzir uzeta razna nosivost posteljice,
razni materijali kolničke konstrukcije i razne
hidrološke okolnosti.
 AASHO metoda za projektiranje savitljivih kolnika
•Prometno opterećenje - ekvivalentne 80kN osovine – faktori ekvivalencije
•Konačni indeks vozne sposobnosti pt= 2 i pt=2.5
•Razdoblje dimenzioniranja - broj godina nakon kojega je potrebno presvući
kolnik pri pt=2.5 – 20 godina (Trajnost je kada je pt=0)

•Regionalni faktor – utjecaju klime i vode 0.5 do 5

(kod nas 2) – veće vrijednosti nepovoljnije
•Nosivost tla – CBR
•Strukturni broj (debljina ovisi o kvaliteti sloja)

Dimenzioniranje se provodi na temelju

nomograma
Postupak dimenzioniranja
Postupak: Pretpostavi se konstrukcija, izračuna strukturni broj i usporedi s
vrijednostima iz nomograma

Sn=a1*D1+a2*D2+a3*D3

ai su koeficijenti zamjene materijala

Di su debljine pojedinih slojeva (zastor, gornji nosivi slojevi i donji
nosivi slojevi)

Sn konstrukcije>Sn potrebno (iz nomograma)

-mora se pretpostaviti debljina pojedinih slojeva
Metoda za projektiranje savitljivih kolničkih konstrukcija po
HRN. U.C4.012

 Parametri za dimenzioniranje
1. Projektno razdoblje - 20 godina
2. Prometno opterećenje - ekvivalentno 80kN
3. Klimatsko-hidrološki faktori R=2
4. Nosivost posteljice –CBR
5. Kvaliteta materijala u konstrukciji (Asfalt – Stabilnost po Marshallu;
cementom stabilizirani slojevi – tlačna čvrstoća, nevezani materijali CBR)
PRORAČUN DEBLJINA IZ
DIJAGRAMA:

1. Na apscisi optrećenja odredi se

ukupno ekvivalentno opterećenje;
2. Po ordinati gornjeg dijagrama
odredi se presjecište s krivuljom i
očita debljina asfaltnog zastora;
3. Debljine asfaltnih slojeva određuju
se prema karakteristikama
materijala i tehnološkim
ograničenjima;
4. Po ordinati donjeg dijagrama
odredi se presjecište s krivuljom i
očita debljina nosivog sloja od
nevezanog kamenog materijala;
5. Debljina nosivog sloja određuju se
prema karakteristikama materijala
i tehnološkim ograničenjima.

Snpot=a1*D1+a2*D2>ar*dapot

ai koeficijenti zamjene materijala

Di su debljine pojedinih slojeva
Sn konstrukcije>Sn potrebno

mora se pretpostaviti debljina pojedinih

slojeva npr. a1