Sastojina

heterogenost šumskih ekosustava

prostorno uređivanje šume

definicija sastojine:
 Struktura sastojine

vodoravni i vertikalni presjek sastojine

razvoj (promjene) strukture sastojine

vremenska komponenta
stanište
vrste drveća
ciljevi gospodarenja
postupci gospodarenja

svi elementi koji izgrađuju i raspoređuju drvnu zalihu u prostoru

starost,
volumen sastojine po ha je 438 m3 ?
raspodjela stabala po deblj.
broj stabala sastojine po ha je 307 ? stupnj,
100-god sastojina hrasta lužnjaka, raspodjela stabala po vrstama,
47 stabala hrasta po ha srednji promjeri,
prirast
 100 100

Hrast lužnjak 283 a) 93 b)

90 90 Hrast lužnjak
Poljski jasen 29 147
80 80 Obični grab
Obični grab 366 240
70 70
Broj stabala po ha

678

Broj stabala po ha
60 60

50 50

40 40

30 30

20 20

10 10

0 0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Prsni promjer (cm) Prsni promjer (cm)

Elementi opisa staništa i strukture sastojine

Elementi staništa

Bukovo - jelove šume

Elementi staništa:

-nadmorska visina
-nagib
-reljefni oblik
-ekspozicija
-geološka podloga
-tip tla
-bonitet
-biljna zajednica
-razlaganje mrtve tvari
-prizemno rašće
-sloj grmlja
-zakorovljenost
-zamočvarenost
Elementi strukture sastojine

Opći: Opisni: Brojčani:

-odsjek -vrste drveća i mješovitost -obrast
-šumski predjel -način postanka -omjer smjese
-površina -uzgojni oblik -broj stabala,
-uređajni razred -strukturni oblik -visine stabala,
-dob -sklop -volumen,
-ophodnja -stadij razvitka -volumni prirast
-ophodnjica -kvaliteta sastojine
-zdravstveno stanje sastojine
-pomlađenost
-stupanj ugroženosti od požara
Obilježja razvoja i strukture sastojine
Jednodobna čista sastojina

razvoj elemenata strukture

(N, ds, G, hs, VGS, VSP, VPror, it, ip, pt, pp)

PPT-e (teoretski modeli razvoja strukture j. sastojine

-v r i j e m e kao nezavisna varijabla

-vrsta drveća,
-kvaliteta staništa (bonitet),
-način (intenzitet gospodarenja)

odabir i primjena odgovarajućeg modela razvoja sastojine

 Broj stabala 106

Broj stabala po ha
170

1 140
Dob (godina)

Broj stabala po ha

140
100 120
80

60
40
20

Prsni promjer (cm)

starost
 Srednji promjer

I.
20
II.
III.
40

Broj stabala po ha 60 Prsni promjer (cm)

.
80

100
120
140

20 40 60 80 100 120 140

Prsni promjer (cm) Dob (godina)

utjecaj gospodarenja: prorjede slabog intenziteta

prorjede jakog intenziteta

utjecaj kvalitete staništa (boniteta)

Temeljnica

G2
m
80 jela, bukva, smreka

hrast, bor, breza, topola

starost (godine)
 Srednja visina

sastojinska visinska krivulja

h v
140 god. m3
40 120 god.
100 god. 10

80 god.

60 god.

20
5
40 god.

20 god.

40 80 D (cm)
40 80 D (cm)

utjecaj kvalitete staništa (visina-indikator boniteta)

pomicanje visinske krivulje u vertikalnom smjeru
utjecaj starosti sastojine
pomicanje v. k. u desno i prema gore, smanjenje nagiba
tarifa
 rast srednje-sastojinske visine

Razvoj sastojinske visinske krivulje Krivulja rasta srednje visine sastojine

40 120 god. 140 god.

100 god.
80 god.

60 god.
Visina srednjeg stabla (m) Visina srednjeg stabla (m)
20
40 god. .

20 god.

10 20 30 40 50 60 70 20 40 60 80 100 120 140

Prsni promjer (cm) Dob (godina)
 Volumen

-razvoj volumena sastojine na panju

m3
-volumen proreda (njege sastojine) –
nezreli prihod

-akumulirani dio volumena i

ukupni akumulirani volumen u
dobi zrele sječe (zreli prihod)

-razvoj volumena sveukupne

proizvodnje (volumen na panju +
prorede)

starost (god)
 Jednodobna mješovita sastojina

-složenost strukture → složenost modeliranja razvoja strukture

145-godišnja mješovita sastojina
-složenija struktura od čistih 20

-smjesa različitih vrsta drveća različitih zahtjeva za svjetlom 16

-različitost ritma rasta pojedinih vrsta drveća 12

-promjenjiviji uzorak rasta pojedinih stabala 8

-veliki broj potencijalnih kombinacija (modela) razvoja

lužnjak

4 grab

-struktura je stabilnija (slobodniji zahvati) 60

115-godišnja mješovita sast.
0
0 20 40 60 80 100 120
50 lužnjak
ostala bjelogorica
40 poljski jasen
ukupno
30

75-godišnja mješovita sast. 20

1000

900 10

800
0
50-godišnja mješovita sastojina 700
lužnjak 0 10 20 30 40 50 60 70 80
300
broj stabalapo ha

600 poljski jasen

500 ostala bjelogorica
250
obični grab
400

200 300
broj stabala po ha

200
150 100

0
100 lužnjak 0 10 20 30 40 50 60
promjer
poljski jasen
50 ostala bjelogorica

0
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45
promjer
 Preborna sastojina
obilježje stalnosti preborne strukture (neznatno se mijenja između dvije
sječe)
sječa njege i obnove vremenski i prostorno nije odvojena

-padajuća distribucija (geometrijska progr.)

N
q n , q n 1 , q n  2 ,..., q1 , q 0

1) koef. geom. progr (q) – nagib krivulje

prije sječe
N1 N 2 N 3 N
q   ,..., n1  const.
N 2 N3 N 4 Nn

q: 1.23 (najbolji bonitet) - 1.52 (najlošiji bonitet)

2) dimenzija zrelosti (DZ)

poslije sječe
HD-visina dominantnih stabala-
-(indikator boniteta)
D
DZ

4.3
k
3 H
D
DZ  2.64  H D
 Broj stabala

male promjene strukture između 2 sječe

promjene ukupnog broja stabala
između 2 sječe (20%) 200

180

700 N
N 160 N
40
god.

600 100
140

prije sječe 60
Broj stabala po ha)

god.
500

Broj stabala po ha
120 50 80
god. 100
god. 120
god.
400 100

300 80
30 60 D (cm)

200 60

40
100

20
poslije sječe
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 0
50 l1 l2 l3 l4 150 D
vrijeme (godina) 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5

Vrijeme (godina) Prsni promjer (cm)

 Srednji promjer

promjene DS tijekom vremena male promjene DS između 2 sječe

50

N
DS N
40
god.

40
100
Srednji prsni promjer (cm)

prije sječe 60
god.

50 80
30 god. 100
god. 120
god.

30 60 D (cm)

20

10
poslije sječe

0 l1 l2 l3 l4 DSpo DSpr D
vrijeme (godina)
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
Vrijeme (godina)
 Visina

sastojinska visinska krivulja

h I v
II m3
40 140 god.
III
IV 10
V

60 god.

20
5

40 80 D (cm)
40 80 D (cm)

nema starosti, obuhvaća cijeli raspon prsnih promjera (“S”-oidni oblik vis. krivulje),
ne mijenja se tijekom vremena
nagib i oblik sastojinske visinske krivulje utjecan samo bonitetom
tarifa (nagib utjecan bonitetom)
“srednja visina”???
 Volumen

kretanje ukupnog volumena po ha između 2 sječe, debljinska struktura volumena prije i

promjene volumena 20-25 % poslije sječe
60

V 500 v 50
između dvije sječe
prije sječe
m3/ha m3 poslije sječe

V o lu m en (3/mha )
40

400
30
Volumen (m3 /ha)

20
300
10

0
200
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Prsni promjer (cm)

100
prije sječe

0
poslije sječe
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
l1 l2 l3 l4 D
Vrijeme (godina) vrijeme (godina)
Raznodobna sastojina
 P r i j e l a z n e (n e p r a v i l n e) s t r u k t u r e s a s t o j i n e

prijelazni oblici između jednodobnih i prebornih struktura

-odluka o smjeru oblikovanja
-struktura sa velikim udjelom tankih stabala,
-struktura sa velikim udjelom zrelih (debelih) stabala.

struktura sa velikim udjelom tankih stabala

posljedica intenzivne obnove

(“mlada” preborna sastojina)

oblikovanje preborne
strukture
Broj stabala po

oblikovanje jednodobne
strukture

Prsni promjer (cm)

 struktura sa velikim udjelom zrelih (debelih) stabala

zrela jednoetažna sastojina jele (desno)

preborna sastojina pod zastorom debelih
stabala nastala dugotrajnom obnovom

prostorna raspodjela strukture

postupna i dugotrajna obnova (“preborna

obnova”)
Broj stabala po ha

intenzivna obnova tijekom 4 – 5

ophodnjica

jednokratna obnova (tijekom 1

ophodnjice)
Prsni promjer (cm)
projekcija usporednog kretanja volumena dvaju prikazanih tipova sastojina

700

600
Volumen (m /ha)

500
3

400

300

200

100

0
0 10 20 30 40 50 60
Vrijeme (godina)
struktura sa velikim udjelom srednjedebelih stabala

100

80
Broj stabala po ha

60

40

20

0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Prsni promjer (cm)
 Vertikalna struktura sastojine

-stabla u sastojini se diferenciraju po visini, unutar iste vrste, posebno između vrsta
-rano formiranje 2 ili više slojeva krošanja (jednodobne), preborne stepeničasta vert. s.

N
1) gornja (dominantna) etaža
2) srednja (nuzgredna) etaža
3) podstojna etaža
3
promjenjivost strukture po etažama:
-vrste drveća
1 -način gospodarenja
-stanište
2
prirodne šume-veliki broj različitih
struktura

D
N
GORNJA ETAŽA: proizvodna uloga, glavna vrsta,
najkvalitetnija stabla, najvredniji prirast

DONJA ETAŽA: sporedna uloga, zaštita tla,

D čišćenje elitnih stabala gl. vrste

jednodobna sastojina preborna sastojina

N N

27 h (m)
h (m)
 prikaz visinske strukture u mješovitim jelovo-
bukovim prebornim sastojinama

h
h (m)
(m)
30 jela 30 jela
bukva bukva
25 25

20 20

15 15

10 10

5 5

100 200 300 N 100 200 300 N

bukva u “podstojnoj etaži”

jela u “dominantnoj etaži”
 Struktura drvne zalihe sastojine

-raspodjela volumena (drvne zalihe) po debljinskim stupnjevima (razredima)

-postotno ima najviše volumena u srednjim d.s. a najmanje u najtanjim i najdebljim
deblj. stupnjevima (i jednodobne i preborne s.)
-usporedba stvarne s normalnom raspodjelom volumena-informacija o stanju sastojine

1) taksacijska granica -donja granica prvog deblj. stupnja (razreda)

-stalna ili promjenjiva (struktura šume)
-10 cm;
-(15 cm);
-5 cm (preborne sastojine, mlade jednodob. sast. I dob. razr.
-1/2 ophodnje

2) širina debljinskog stupnja (razreda)

-konstantna: 2 cm (10, 12, 14,..); 5 cm (12,5, 17.5,..); 10 cm (15, 25, 35,...)
-rastuća: 10-22; 22-36; 36-54; 54-82; 82-120
10-30 – tanko drvo
31-50 – srednjedebelo drvo
> od 50 – krupno drvo
 struktura i količina drvne zalihe u širokom rasponu, ovisna o:

-starost, bonitet, vrsta(e) drveća (jednodobne sastojine)

-bonitet, vrsta(e) drveća (preborne sastojine)

V
m3/ha
jednodobne sastojine V
m3/ha preborna sastojina

117 god.
100 100
117 god.
48 god. 74 god.

50 50

100. D (cm) 100. D (cm)

preborna sastojina: širok raspon raspodjele volumena (više širokih debljinskih razreda)
 -Instrukcija za uređivanje prebornih šuma – 1937. g.

V
m3/ha preborna sastojina
usporedba konkretne i normalne raspodjele
drvne zalihe po debljinskim razredima

→struktura sječivog volumena (etata)

po debljinskim razredima

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 D (cm)

struktura raspodjele drvne zalihe po SORTIMENTNIM RAZREDIMA

→utvrđivanje vrijednosti drvne zalihe (sastojine) na panju

 Struktura volumnog prirasta sastojine

određuje se i prikazuje na sličan način kao i volumen

-po debljinskim stupnjevima (razredima)
-po sortimentnim razredima
-prema položaju stabala u sastojini: -gornja etaža (90 % (najkvalitetnijeg) prirasta)
-donja etaža (10 % prirasta)