SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

IZMJERA ZEMLJIŠTA
dr. sc. Loris Redovniković
dr. sc. Mladen Zrinjski

Zagreb, 2016.
Projekcije

Zemlja se aproksimira ravninom

(projektiranja se obavljaju u ravnini)

Površina Zemlje na ravninu se preslikava putem projekcija

Projekcija (kartografska): Način preslikavanja plohe

elipsoida ili kugle kojima se aproksimira ploha Zemlje ili
ostala nebeska tijela nebeskog svoda u ravninu.
Prema vrstama deformacija kartografske projekcije dijele se na:

• konformne (čuvaju kutove),

• ekvivalentne (čuvaju površine),

• ekvidistantne (čuvaju duljine u određenom smjeru)

• uvjetne (ne čuvaju ni kutove ni površine ni duljine)

Perspektivna projekcija Ortografska projekcija
(ortogonalna)
Podjela po položaju pola normalne kartografske mreže

uspravna poprečna kosa

Nazivi projekcija prema osobama koje su ih prve primjenile

• Mercatorova

• poprečna Mercatorova (TM ili Gauss-Krügerova)

• univerzalna poprečna (UTM)…

Elipsoid (Bessel,
GRS80)
Zemljina os
Cilindar koji tangira
meridijan

Ekvator

Dodirni meridijani
3°, 6°, 9°...15°, 18°
 Kartografske projekcije u
Hrvatskoj
Stara: Gauss-Krugerova
Nova: HTRS96/TM

- Cilindrična
- Konformna
- os N = x pravokutnog koordinatnog sustava poklapa se sa
slikom srednjeg meridijana
Gauss-Kruger (y, x)
HTRS96/TM (E, N)
E, N ( y, x ) – nereducirane koordinate

Konstanta +500 000 na E ili y

Mjerilo preslikavanja na dodirnom meridijanu m 0 = 1

Smještaj plašta valjka za nereducirane koordinate
Smještaj plašta valjka za reducirane koordinate
d = 1 dm/km = 0.1 m / 1000 m = 0.0001

d = -0.0001

d = m0 - 1

m0 = 1 + d

m0 = 1 – 0.0001
m0 = 0.9999
 5
46
Ljubljana
ZAGREB

45
6

44
Sarajevo

43

14 15 16 17 18 19

Državni koordinatni sustavi Gauss-Krügerove projekcije (HDKS)

 o o o o o o o o
13 13
o
30 '
14 15 16 16
o
30 '
17 18 19 19
o
30 '
20
o o
47 47

MAÐARSKA
o o
46 46
SLOVENIJA

VOJVODINA

o o
45 45

BOSNA I HERCEGOVINA

o o
44 44

o o
43 43

o o
42 42
o
13 o
13
o
30 '
14 o
15 o
16 o
16
o
30 '
17 o
18 19 o
19
o
30 '
20 o
HTRS96/TM
 15 18
O O

+x +x

Y o = 5 500 000,00 m Y o = 6 500 000,00 m

Xo = 0,00 m Xo = 0,00 m .
O O
-y +y -y +y

Koordinate točaka ishodišta u HDKS-u

Stari koordinatni sustavi (18 i 19. st.)

Bečki

Krimski

Budimpeštanski

Kloštar-Ivanićki

Srednji i južni koordinatni sustav

Referentni sustavi Austrijskog katastra

Bečki - toranj crkve Sv.

Stefan u Beču
  4812'31",54
  3402'27",52 ist. Ferra

Krimski –
brdo Krim kod
Ljubljane

  4555'43",75
  3208'18",71 ist. Ferra
Referentni sustavi Mađarskog katastra

Budimpeštanski -
trigonometrijska točka
Gellerthegy u blizini
Budimpešte
  4729'09",6380
  3642'53",5733 ist. Ferra

Kloštar-Ivanićki
toranj crkve u Kloštar-
Ivaniću
  4544'21",25
  3405'09"16 ist. Ferra
srednji i južni koordinatni sustav kose komforne cilindrične
projekcije

uvedena za područja koja su bila pod mađarskom upravom 1908.

godine. Za neka područja Hrvatske izrađeni su listovi katastarskog
plana

kod ove projekcije elipsoid je prvo konformno preslikan na kuglu, a

potom kugla na ravninu
Izmjera zemljišta u svrhu izrade planova i karata na
prostorima naše države započela je sredinom 18. stoljeća.

1746.-1748. Marija Terezija zakonom uvodi porezne propise -

Izmjera svih zemalja Habsburške Monarhije

1756. Patentom uvodi Bečki hvat = 1.896484 m

1756. Katastarska izmjera sjeverne Dalmacije (Grimanijeve

mape - Državni arhiv u Zadru)
Prva sustavna izmjera hrvatskih zemalja
(1774. – 1785.) nisu bile obuhvaćene Istra i Dalmacija (car
Josip II) – Jozefinski katastar
Druga sustavna izmjera hrvatskih zemalja (car Franjo I) -
Franciskanski katastar
(1818. – 1839. područje Austrijskog katastra)
(1847. – 1884. područje Mađarskog katastra)
1913. Dovršena druga katastarska izmjera Zagreba -
To je bila prva numerička izmjera u Hrvatskoj

Kraljevina Jugoslavija uvodi Gauss-Kruegerovu projekciju

1923. godine

numeričke izmjere započinju nakon I. svjetskog rata

ortogonalna, polarna, fotogrametrijska, satelitske ...