Hidraulika.

Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

 Karakteristike pneumatskih sustava

 Elementi
 Dobivanje i priprema zraka
 Kompresori i motori
 Ventili

2
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

 Uvod i osnove
 Serijski i paralelni spoj hidrauličkih elemenata
 Radni fluidi
 Pumpe
 Cilindri
 Ventili
 Akumulatori
 Filtri
 Primjeri

3
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Uvod u hidrauliku

Zadaci hidrauličkog sustava su pretvorba, prijenos i upravljanje

hidrauličkom energijom. Osnovni elementi tog sustava su: pumpa, radni
fluid, cjevovod, upravljački elementi, hidraulički motor.
Energetska pretvorba u hidrauličkom sustavu

Energija pumpe se prilagođava potrebnoj energiji motora prigušivanjem

tlaka fluida ili regulacijom protoka. Potreban je i pogon pumpe koji je
obično elektromotor, a ponekad i dizel motor (npr. kod građevinskih strojeva).
4
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Uvod u hidrauliku
Za prikazivanje hidrauličkih sustava koriste se hidrauličke sheme, koje su
normirane odgovarajućim standardnim simbolima (slično kao i kod pneumatike) .
Na slici je prikazana hidraulička shema jednog jednostavnog sustava za pogon
cilindra u oba smjera.
Glavni razvodnik cilindra je tzv. 4/3 razvodnik Hidr. motor
koji se aktivira električki, a centriran je (Cilindar)
oprugama.
U centralnom položaju protok pumpe
preusmjerava se preko razvodnika nazad u Razvodnik
spremnik ulja.

Limiter
tlaka

Pumpa
Filtar

Shema hidrauličkog sustava Spremnik

5
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Uvod u hidrauliku

Zbog zaštite pumpe od prevelikog tlaka Shema hidrauličkog sustava

ugrađuje se limiter tlaka.
Nepovratni ventil iza pumpe sprečava Hidr. motor
povratno strujanje ulja i pojavu preniskog (Cilindar)
tlaka.
Filtar ulja postavlja se u povratnu granu prije
spremnika, a paralelno njemu i nepovratni Razvodnik
ventil.
Nepovratni ventil proradi pri odgovarajućem
tlaku i na taj način štiti povratni vod od Limiter
prevelikog tlaka zbog začepljenja filtra. tlaka
Kada razvodnik ima lijevi položaj klip cilindra
ide u desno, a desni položaj razvodnika Pumpa
znači da tlačno ulje dolazi u desnu komoru Filtar

cilindra i klip ide u lijevo.

Spremnik
6
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Uvod u hidrauliku

Područja primjene hidraulike su:

alatni strojevi,
građevinski i poljoprivredni strojevi,
cestovna i šinska vozila,
brodogradnja,
avioindustrija,
energetika,
rudarstvo,
vojna industrija,
...

7
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Uvod u hidrauliku

Prednosti hidrauličkih sustava:

• velike sile;
• velika gustoća snage po volumenu;
• mala inercija;
• moguće pokretanje pod punim teretom;
• jednostavno i kontinuirano podešavanje brzine, sile i momenta;
• moguće velike brzine;
• moguće ekstremno niske brzine;
• precizno pozicioniranje;
• jednostavna zaštita od preopterećenja;
• mogućnost akumulacije energije;
• jednostavno podmazivanje i odvođenje topline;
• visoka pouzdanost u radu;
• visoka ekonomičnost u radu.

8
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Uvod u hidrauliku

Nedostaci hidraulike su:

• potrebno je generirati hidrauličku energiju;

• potrebni su povratni vodovi;
• relativno visoka cijena uređaja i elemenata;
• specifičnost i preciznost izvedbe;
• ograničene brzine strujanja ulja;
• promjena karakteristike ulja s temperaturom i tlakom;
• relativno prljav pogon.

9
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Hidromehaničke osnove
U najvećem broju slučajeva ulje se može smatrati nestlačivim, tj. gustoća ulja se
smatra konstantnom. U slučaju kada se strujanje može smatrati stacionarnim,
zakoni održanja mase i energije za strujanje ulja u cjevovodima su slijedeći:
Jednadžba kontinuiteta – volumenski protok ulja u cijevi je konstantan:
Q = v·S =konstanta, gdje je v srednja brzina ulja, a S poprečni presjek cijevi.
Suma svih protoka koji ulaze u čvor jednaka je sumi protoka koji izlaze iz čvora:
ΣQul = ΣQiz
Bilanca mehaničke energije za strujanje ulja kroz cjevovod od ulaznog presjeka 1
do izlaznog presjeka 2:

v 12 v 22
p1   1
2
 p p  p M  p2   2
2
  pF

gdje je p -tlak ulja, ρ- gustoća ulja, v- srednja

brzina ulja, Δpp -prirast tlaka u pumpi, ΔpM –
pad ukupnog tlaka u hidrauličkom motoru,
ΔpF – zbroj svih gubitaka od presjeka 1 do
presjeka 2, α koeficijent ispravka kinetičke
energije (ovisi o vrsti strujanja). 10
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Serijski spoj hidrauličkih elemenata

Kod serijskog spajanja elemenata ukupni protok Q jednak je protoku Qi kroz bilo
koji element (Q=Qi), a ukupni pad tlaka Δp jednak sumi gubitaka tlaka (Δp=ΣΔpi).

Primjer serijskog povezivanja elemenata (pumpa, prigušnica, 2/2 razvodnik, filtar)

Q = Q 1 = Q 2 = Q3

Δp = Δp1 + Δp2 + Δp3

Hidraulički sustav može se razmatrati u analogiji s električnim krugom,

pri čemu je tlak analogan s naponom a protok fluida sa strujom.
11
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Paralelni spoj hidrauličkih elemenata

Kod paralelnog spajanja elemenata ukupni protok Q jednak je sumi protoka Qi kroz
sve paralelno spojene elemente (Q=ΣQi), a ukupni pad tlaka Δp isti je na svakom
elementu (Δp=Δpi).

Primjer serijskog povezivanja elemenata (pumpa, prigušnica, 2/2 razvodnik, filtar)

Q = Q 1+ Q 2 + Q 3

Δp = Δp1 = Δp2 = Δp3

12
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Radni fluidi

Izbor odgovarajućeg radnog fluida ima bitan utjecaj na ispravno funkcioniranje,

trajnost, pouzdanost i ekonomičnost hidrauličkog sustava.

Zadaci radnog fluida su: prijenos energije, hlađenje, podmazivanje, zaštita od

korozije, odnošenje nečistoća.

Osnovni zahtjevi na fluide su: neznatna stlačivost, mala promjena viskoznosti,

otpornost na visoka termička opterećenja, mala sklonost oksidaciji,
nehigroskopnost, netoksičnost i ekološka prihvatljivost, nezapaljivost, visok
električni otpor.

Vrste radnih fluida su: voda i vodene emulzije, mineralna ulja, sintetički fluidi,
tekući metali i legure.
Danas se zbog dobrog podmazivanja i dobre zaštite od korozije u najvećoj mjeri
koriste mineralna ulja. Zato se i termin hidrauličko ulje koristi kao sinonim za
hidraulički fluid. Nedostaci mineralnih ulja su velika promjena viskoznosti s
temperaturom i izdvajanje smole na višim temperaturama. Za temperature od 80
-4000C koriste se sintetička ulja, a za još više temperature tekući metali i njihove
legure.
13
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Pumpe (crpke)
Hidrauličke pumpe su strojevi u kojima se dovedena mehanička energija pretvara u
energiju radnog fluida. Rotacijski hidaulički motori obavljaju pretvorbu energije u
suprotnom smjeru. Za pogon pumpe obično se koriste elektromotori, a u mobilnoj
hidraulici motori s unutrašnjim izgaranjem.
Pumpe se dijele na: volumenske i dinamičke (turbopumpe). Volumenske pumpe
povećaju tlak i protok smanjivanjem volumena komora u pumpi. Princip rada je
prikazan na slici. Pomicanjem klipa u lijevo obavlja se faza usisa, a pomicanjem
klipa udesno faza tlačenja cilindra. Tijekom usisa otvara se usisni donji ventil i
zatvara tlačni gornji ventil pomoću podtlaka. Tijekom tlačenja otvara se tlačni
ventil, uz istovremeno zatvaranje usisnog ventila.
Volumenske pumpe dijele se na: klipne, zupčaste, vijčane, krilne, membranske.
Konstrukcija im je slična odgovarajućim pneumatskim kompresorima.

Princip rada i simbol volumenske klipne pumpe

14
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Protok i tlak
Teoretski protok kroz volumensku pumpu jednak je umnošku broja okretaja pumpe
n i radnog volumena pumpe V. Stvarni protok kroz pumpu jednak je:

Q = ηV n V

pri čemu je ηV volumetrički stupanj djelovanja pumpe. Radna karakteristika

volumenske pumpe
Radna karakteristika volumenske pumpe
Δp(Q) linearno opada s povećanjem
protoka.
Karakteristika je vrlo strma i zbog toga je
posebno opasna situacija u kojoj je
hidraulički otpor iza pumpe prevelik (npr.
zatvoreni tlačni ventil praktički predstavlja
beskonačni otpor).
U tim situacijama volumenska pumpa
povećava razinu tlaka do enormnih
vrijednosti.
Zato se takva pumpa obavezno štiti
ventilom za ograničenje tlaka.
15
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Hidraulički cilindri
Hidraulički cilindri ne razlikuju se bitno od pneumatskih cilindara. Zbog većih
tlakova moraju biti robusnije konstrukcije, a povećan je i problem brtvljenja. Zbog
ulja pojavljuje se i problem curenja, a prilikom pražnjenja cilindra mora se ulje
vratiti u spremnik. Prije puštanja u pogon potrebno je cijelu instalaciju odzračiti i
zato hidraulički cilindri imaju dva otvora za odzračivanje.
Hidraulički cilindri koriste se kod alatnih strojeva, u uređajima za transport,
pokretnim strojevima, zrakoplovima, brodovima.
Slično kao i kod pneumatike, prema načinu djelovanja cilindri mogu biti
jednoradni i dvoradni, teleskopski, tandem cilindri.

Skica dvoradnog cilindra

1 – plašt
2 – stap
3 – klipnjača
4 – prednji poklopac
5 – stražnji poklopac
6,7 - priključci za ulje

16
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Hidraulički ventili

Hidraulički ventili dijele se na: razvodnike, nepovratne ventile, tlačne

ventile, protočne ventile.

Razvodnici
Princip rada hidrauličkih i pneumatskih razvodnika gotovo je identičan, a
simboli su praktički isti, osim što se priključci označuju na drugi način: ulazni
priključci – P,R,T; izlazni priključci - A,B,C ; upravljački priključci - X,Y.
Prema konstrukciji razvodnici se dijele na klipne, pločaste i razvodnike sa
sjedištem.
Način aktiviranja hidrauličkih razvodnika

Simbol 4/3 razvodnika s ručno-opružnim aktiviranjem

17
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Nepovratni ventili

Klasični nepovratni ventili dozvoljavaju protok samo u jednom smjeru

(kao dioda u elektronici).

Nepovratni ventil s hidrauličkim deblokiranjem dozvoljava protok u

jednom smjeru uvijek (od A prema B), a u drugom smjeru (od B prema
A) samo onda ako se na upravljački priključak X dovede tlačni fluid.

Princip rada i simbol nepovratnog ventila s

hidrauličkim deblokiranjem

18
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Tlačni ventili
Tlačni ventili utječu na tlak u sustavu. Prema funkciji dijele se na:
• ventile za ograničavanje tlaka,
• redoslijedne ventile
• redukcijske ventile
Karakteristika ventila predstavlja ovisnost pada tlaka (p) o protoku (Q).
Idealne bi bile horizontalne karakteristike, ali kod stvarnih karakteristika
pad tlaka umjereno se povećava s porastom protoka.

Karakteristike ventila za
ograničenje tlaka

19
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Ventili za ograničenje tlaka

Osiguravaju da tlak u sustavu ne prijeđe maksimalno dopuštenu

vrijednost.
Postavljaju se u svim hidrauličkim sustavima na izlazu iz hidrauličkih
crpki.
Direktni ventil za ograničenje tlaka prikazan je na slici. Za veće tlakove
koriste se indirektno upravljani ventili.

Princip i simbol direktnog ventila za ograničenje tlaka

Ventil za ograničavanje tlaka u

normalnom je položaju zatvoren.
Na ventilu se
skraćivanjem/produžavanjem
opruge namjesti željeni maksimalni
tlak pri kojem će pritisak na pladanj
ventila svladati silu u opruzi, gurnuti
pladanj i na taj način otvoriti ventil.

20
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Redoslijedni ventili

Još se nazivaju slijedni, priključni, tlačni priključni ili uključni/isključni

ventili. Po konstrukciji i djelovanju sliče ventilima za ograničenje tlaka.
Njihova funkcija je da pri određenom nivou tlaka uključuju/isključuju iz
rada dio hidrauličkog sustava tako da uključe/isključe njegovo napajanje.
.
Simbol za uključni ventil s direktnim upravljanjem vanjskim tlakom

Isključni ventil s direktnim daljinskim upravljanjem – shema i simbol

21
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Redukcijski ventili
Još se nazivaju ventili za redukciju tlaka.
Njihov zadatak je održavanje približno konstantne razine sniženog
izlaznog tlaka uz povišen ulazni tlak. Izlaznim tlakom upravlja se s
izlazne (radne) strane. Ventil se smješta uz aktuator, tako da
ograničava njegovu maksimalnu silu.
Postoje dva tipa ovih ventila: dvograni i trograni.
Shema i simbol dvogranog tlačnog regulacijskog
ventila

Kod dvogranog tlačnog ventila realizirana je negativna povratna veza, tako

da npr. povećani izlazni tlak A preko povratne veze (isprekidana crta)
pomiče klip u desno i smanjuje protok ulja kroz ulaz P, te na taj način i
izlazni tlak. Ventil održava zadani tlak tako da je sila tog tlaka na čelo klipa
u ravnoteži sa silom podešenom na opruzi. Namještanje izlaznog tlaka
podešava se oprugom.
22
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Protočni ventili
Protočni ventili prigušivanjem utječu na protok u sustavu. Kao prigušni elementi
koriste se prigušnice i dijafragme.
Prigušnice imaju oblik kanala, a dijafragme oblik ploče s uskim otvorom.
Za napajanje sustava često se koriste
volumenske crpke s konstantnim protokom Qp.
Regulacija protoka se u tom slučaju rješava
dijeljenjem protoka.
Potrebni protok Q1 regulira se pomoću
regulacijske prigušnice.
Volumenska pumpa ima izuzetno strmu
ovisnost tlaka o protoku, tako da bi se
smanjenjem protoka ekstremno povećao tlak.
To se sprečava ventilom za ograničenje tlaka
koji održava praktički konstantan tlak pumpe,
vraćajući suvišni dio protoka(Q2) u spremnik.
Time nastaje znatan gubitak energije.
Taj gubitak energije može se izbjeći tako da se
za pogon pumpe koristi motor s promjenljivim
brojem okretaja, odnosno regulacija protoka
pumpe pomoću podešavanja broja okretaja.
24
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Protočni ventili
Jednosmjerni prigušni ventil
Jednosmjerni prigušni ventil predstavlja kombinaciju
podesive prigušnice i nepovratnog ventila. Ovaj ventil
u jednom smjeru prigušuje tlak, tj. upravlja veličinom
protoka zavisno od opterećenja. U suprotnom smjeru
ventil se potpuno otvara, te ima maksimalno mogući
protok.

Dvograni regulator protoka (tlačna vaga)

Ovaj regulator ima zadatak održavati konstantan protok namješten na podesivoj
prigušnici.
Razvodnik se normalno nalazi u međupoložaju između dva krajnja položaja, a
izveden je tako da pritvaranjem postepeno prigušuje protok.
Pri željenom protoku na prigušnici je uvijek
isti pad tlaka.
Kod povećanog protoka povećava se pad
tlaka što izaziva pritvaranje razvodnika
(tlačna vaga) čime se smanjuje protok.
25
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Akumulatori
Hidraulički akumulatori su posude koje iz hidrauličkog sustava
preuzimaju izvjestan volumen radnog fluida pod tlakom, pa prema
potrebi taj fluid vraćaju u sustav. Zadaci hidrauličkog sustava su:
• Pohranjivanje rezerve fluida pod tlakom – time se omogućava odabir
kapaciteta pumpe prema prosječnim potrebama sustava, a vršna
opterećenja pokrivaju se rezervom iz akumulatora
• Napajanje sustava za slučaj nužde – u slučaju kvara pumpe
akumulator preuzima napajanje sustava kako bi se mogao završiti već
započeti radni ciklus
• Kompenzacija curenja – nadoknađuje gubitak curenja fluida iz sustava
• Izjednačavanje volumena – djeluje kao ekspanzijska posuda, tj.
preuzima višak volumena fluida koji nastaje zbog zagrijavanja fluida
• Prigušivanje pulzacija – smanjivanje nejednolikosti protoka i tlaka
pumpe
• Iskorištavanje energije kočenja – akumulator prilikom punjenja
preuzima energiju tereta koji se koči
• Uloga amortizera tlaka – akumulator može održavati tlak u sustavu i
preuzimati udare
26
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Akumulatori

Tlak fluida u akumulatoru može se održavati pomuću klipa s utegom ili oprugom,
a u praksi se najčešće koriste akumulatori s plinom (dušikom) pod tlakom. Plin i
radni fluid redovito su odvojeni stijenkom, a prema tipu stijenke razlikuju se:
• akumulatori s klipom
• akumulatori s membranom
• akumulatori s mijehom ventil za
punjenje
Akumulatori s mijehom sastoje se od čelične plina
posude ispunjene uljem u kojem se nalazi elastični
mijeh prethodno napunjen plinom. Plin se puni kroz posuda
gornji ventil, a na donjem priključku za ulje smješten
mijeh s
je tanjurasti ventil koji sprečava izlaz mijeha i štiti ga
plinom
od oštećenja. Ako je tlak ulja veći od tlaka plina, ulje
kroz tanjurasti ventil ulazi u akumulator, smanjuje se
volumen mijeha a plin se komprimira. Maksimalni tanjurasti
odnos tlakova iznosi 1:4. Apsolutni tlak prepunjenja ventil
plina mora biti 70-90% minimalnog radnog tlaka
fluida, čime se sprečava stalni dodir mijeha i
tanjurastog ventila.
27
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Filtri

Zadatak filtra je da razinu prljavštine smanji na dozvoljenu vrijednost. Time se

hidraulički elementi štite od prekomjernog trošenja i povećava se pouzdanost rada
hidrauličkog sustava. Hidraulički elementi imaju sve manje zračnosti između kliznih
ploha, zahtjeva se finoća filtriranja od 20 μm, a za servo-ventile i do 3 μm.
Osnovne karakteristike filtra su: finoća filtriranja, količina izdvojenih čestica,
protok radnog fluida kroz filtar, pad tlaka na filtru. Stupanj finoće filtriranja β15
predstavlja omjer čestica prije i poslije filtriranja. Npr. β15 =75 znači da je na ulazu u
filtar bilo 75 puta više čestica veličine 15μm nego na izlazu iz njega.
Zaprljanost filtra određuje se posebno pomoću mjerenja pada tlaka na filtru. Pad
tlaka na čistom filtru iznosi 0.1 bar, a na zaprljanom je višestruko veći.
Prema mjestu ugradnje filtri se dijele na:
Usisni filtar – ugrađuje se u usisni vod pumpe.
Tlačni filtar – ugrađuje se u tlačni vod, npr. iza pumpe ili ispred servo ventila.

Povratni filtar – ugrađuje se u povratni vod (ispred Simbol filtra

spremnika) i najčešće se koristi u hidrauličkim sustavima.
Uobičajena finoća filtriranja iznosi 10-20 μm, a radni tlak do
30 bara.
28
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Primjeri funkcijskih shema

Upravljanje hidrauličkom energijom može biti prigušno i volumensko. Upravljanje

prigušivanjem je jednostavno ali ima značajne energetske gubitke. Pri
volumenskom upravljanju protok pumpe se podešava reguliranjem broja okretaja
pumpe.
Hidraulički pogon s otvorenim optokom

Fluid protječe uvijek u istom smjeru, od

spremnika preko pumpe i cilindra nazad u
spremnik.

29
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Primjeri funkcijskih shema

Upravljanje hidrauličkom energijom može biti prigušno i volumensko. Upravljanje

prigušivanjem je jednostavno ali ima značajne energetske gubitke. Pri
volumenskom upravljanju protok pumpe se podešava reguliranjem broja okretaja
pumpe.
Hidraulički pogon s otvorenim optokom

Ventil za ograničenje tlaka štiti instalaciju od

prekomjernog tlaka i ujedno odvodi
prekomjerni fluid u spremnik uz prigušivanje
(gubitak energije). Ugradnjom hidrauličkog
akumulatora gubici se donekle smanjuju, jer
se prekomjerni fluid i energija pumpe
prikupljaju u akumulatoru u vrijeme dok je
razvodnik u zatvorenim (srednjem) položaju.
Akumulator štiti sustav od tlačnih udara i
pokriva vršna opterećenja.

30
Upravljanje brzinom diferencijalnog cilindra
Spoj na gornjoj slici osigurava jednaku brzinu klipa u Cilindar s jednakom brzinom
oba smjera pod uvjetom da odnos korisnih površina
klipa iznosi S1:S2=2:1. Površina S2 neprestano je pod
tlakom napajanja. Za vrijeme kretanja ulijevo
razvodnik ima desni položaj, a brzina klipnjače iznosi:
v=Q/S2. Za vrijeme kretanja udesno ukupni protok
iznosi: Q=Q1-Q2=vS1-vS2,, pa je brzina:
v=Q/(S1-S2)=Q/S2
Spoj na donjoj slici naziva se spoj s ubrzanim
kretanjem diferencijalnog cilindra. Brzo kretanje
prema nazad i prema naprijed odgovaraju Cilindar s ubrzanim kretanjem
prethodnom slučaju. Normalno kretanje prema
naprijed (V1:0 i V2:1) je dvostruko sporije. Tablica
stanja ventila i cilindara je:
V1 V2 Cilindar
0 stop
0
1 sporo naprijed
2 brzo nazad
0 stop
1
05.11.2010. 1 brzo naprijed
Predavanje 11 - EAP 32
2 stop
 Upravljanje pomoću regulatora protoka

Nužan uvjet za konstantnu brzinu kretanja klipa je

konstantan protok.

On se može osigurati ugradnjom regulatora

protoka.

U principu time se poništava djelovanje promjene

opterećenja na brzinu klipnjače.

Regulator protoka može se priključiti u seriju ili

paralelno s cilindrom.

Da se smanji regulacijsko odstupanje, sustav

regulator cilindar treba imati što veću mehaničku
krutost (krute cijevi, što manji volumen radnog
fluida odnosno regulator postavljen u blizini
cilindra.

05.11.2010. Predavanje 11 - EAP 33

 Upravljanje pomoću regulatora protoka

Na slici je prikazan regulator protoka serijski

ugrađen u tlačni vod.

Ovaj spoj se primjenjuje kad opterećenje djeluje

samo u jednom smjeru, tj. kada se želi postići
konstantna brzina gibanja klipa samo u desnom
smjeru.

Ugradnjom regulatora u povratni vod postiže se

hidrauličko uklještenje, pa tada gotovo izostaju
promjene brzine zbog promjene opterećenja.

05.11.2010. Predavanje 11 - EAP 34

 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Primjer 1 – Hidraulička preša

Gibanje preše prema dolje aktivira se 3.01 3.02

električnim aktiviranjem lijevog položaja
razvodnika 4/3.
3.0
Na taj se način tlačni fluid dovodi u gornje
strane manjih cilindara (1.0 i 2.0), koji 1.0
omogućuju ubrzano gibanje preše prema 2.0
dolje sve dok alat preše ne nalegne na radni
komad.
Pri tome se glavni cilindar (3.0), preko
nepovratnog ventila s hidrauličkim
deblokiranjem (3.01), puni iz zasebnog
spremnika koji je smješten iznad glavnog
cilindra.
3.03 3.04
Kad alat preše nalegne na radni komad,
povećava se opterećenje preše (sila F), pa
tlak fluida u sustavu raste.
Tada se otvara tlačni uključni ventil (3.02 ) pa
sva tri cilindra dolaze pod puni tlak i kretanje
prema dolje vrši se pomoću sva tri cilindra.
35
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Primjer 1 – Hidraulička preša

Povratno kretanje preše započinje 3.01 3.02

aktiviranjem desnog položaja razvodnika, pri
čemu se tlačni fluid dovodi u donje strane 3.0
manjih cilindara, te ujedno deblokira ventil za
1.0
punjenje (3.01) poviše glavnog cilindra.
2.0
Preša kreće prema gore, a klip glavnog
cilindra potiskuje radni fluid natrag u spremnik
iznad glavnog cilindra.
Pomoću ventila 3.03 reducira se tlak za
upravljanje razvodnikom, a ventilom 3.04
ograničava se tlak na izlazu iz tlačne crpke.

3.03 3.04

36
 Predavanje 11 - EAP 05.11.2010.

Linkovi

http://www.metacafe.com/watch/1571997/hydraulic_directional_valve_how_it_work
s/

Pneumatika:

http://www.youtube.com/watch?v=QG9QGhVi0Vo&feature=related

http://www.youtube.com/watch?v=h60Me9-BVec

37