Dan planeta Zemlje

22.travnja

Antonio Crnogaj 1.g

Svake godine 22.travnja obilježava se Dan planeta
Zemlje kako bi se različitim događanjima i akcijama
jačala svijest ljudi prema prirodnom okolišu te
ukazala pozornost ljudi na opasnost koja prijeti
životu na Zemlji zbog porasta globalnog
onečišćenja, pretjeranog iskorištavanja dostupnih
resursa i sve većeg broja stanovnika.

Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put

predstavljena 1969. godine no službeno se
obilježava od 1992.

Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, u

Hrvatskoj se obilježava od 1990. godine uz
značajan angažman udruga za zaštitu okoliša.

2020. godine obilježava se 50. obljetnica Dana

planeta Zemlje.
Ove godine obilježava se pod sloganom "Djelovanje
u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju
njihovih posljedica". 

Dan planeta Zemlje ima svoju vlastitu himnu „Earth

Day Anthem” koju je 2013. godine napisao indijski
pjesnik Abhay Kumar te je snimljena na svim
službenim jezicima UN-a.

To je dan kada bi se svatko od nas trebao zapitati

što može učiniti za spas Zemlje i kako pridonijeti da
naš planet spasimo od onečišćenja i uništenja te ga
očuvamo za sebe i generacije koje dolaze nakon
nas.
Zdravlje pojedinca i zdravlje planeta neodvojiva su
pojavnost kada je u pitanju ljudski rod. I kao što
najčešće vlastito zdravlje podrazumijevamo i
počnemo ga cijeniti tek onda kada je ozbiljno
ugroženo, tako je i sa zdravljem našeg planeta.

Iako su upozorenja krenula još prije stotinjak

godina, a mnoge ozbiljne inicijative od prije
pedesetak godina, većina ljudi nažalost nije
ozbiljno doživljavala ta upozorenja i pozive na
djelovanje.

Zemlja je samo jedan od nekoliko tisuća danas

poznatih planeta u svemiru. Za nas je najvažniji
planet.
Ako ne poduzmemo konkretne poteze, godina
2030. biti će prijelomna godina nakon koje više
nećemo moći bitnije utjecati na nadolazeću
klimatsku katastrofu. U idućih 10 godina moramo
smanjiti emisiju CO2 za barem 50%.

Kao posljedica globalnog zagrijavanja dolazi do

smanjenja snježnog pokrivača, osobito u proljeće i
ljeti, te do topljenja leda. Također je zabilježen
porast globalne razine mora koji je uzrokovan
topljenjem kopnenog leda i toplinskim širenjem
oceana zbog zagrijavanja. Kada bi se sav led na
polarnim kapama otopio, razina mora podigla bi se
između 65 i 90 metara. To to znači da bi se u
potpunosti promijenila slika obala diljem Europe, a
dobar dio velikih europskih gradova bi nestao. U
problemima je i Hrvatska jer bi nestali otoci kao i
dobar dio Istre i Dalmacije.
Zanimljivosti o klimatskim promjenama:

U posljednjih 22 godine imali smo čak 20 najtoplijih

godina u našoj povijesti. Godine u nizu između
2015 i 2019. su najtoplije godine još od samih
početaka službenih mjerenja 1880 godine.

Zbog klimatskih promjena ugroženo je više od

milijun životinjskih i biljnih vrsta od oko osam
milijuna koliko ih je evidentirano na Zemlji.

Novo istraživanje pokazuje da nam je s porastom

globalne temperature od 1°C više od
predindustrijskih razina preostalo samo još 0,5°C
od sigurnosne granice koja dijeli najranjivije
skupine ljudi na Zemlji od velike patnje.
Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim
dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a
razina mora raste. U nekim regijama sve češće
dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok
se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi
i suše.

Obilne kiše i drugi ekstremni vremenski uvjeti

postaju sve češći. To može rezultirati poplavama i
smanjenjem kvalitete vode, ali i smanjenom
dostupnošću vodnih resursa u nekim regijama.

Posljedice se najviše osjećaju u mnogim

siromašnim zemljama u razvoju. Ljudi koji ondje
žive često u velikoj mjeri ovise o prirodnom okolišu,
a imaju najmanje resursa za nošenje s posljedicama
klimatskih promjena.
Zadnjih nekoliko godina Dan planete Zemlje
fokusira se na problem zagađenja okoliša
plastičnim materijalima. Plastika je sastavni dio
našeg življenja, no priča o plastičnim materijalima
ima i tamnu stranu. 

Procjenjuje se kako je u svjetskim oceanima oko

269.000 tona plastike koja zagađuje to plavetno
prostranstvo.

Ribe i drugi morski organizmi mogu progutati

komadiće plastike, nakon čega se dalje prenosi
hranidbenim lancem jer se morske ptice, tuljani i
drugi morski grabežljivci hrane morskim
organizmima koji u sebi nose čestice štetne
plastike.
U posljednjih 10 godina proizveli smo više plastike
nego kroz čitavo zadnje stoljeće.
8 milijuna tona plastičnog otpada dospije s kopna
svake godine u naše rijeke, mora i oceane.

Manje od 5% proizvedene plastike se reciklira.

Gotovo svaki komad plastike ikad proizveden u
svijetu još uvijek postoji.

Trenutno najveće područje plutajućeg plastičnog

otpada u našim oceanima je veličine Francuske.

Različiti oblici plastičnog otada čine otprilike 90%

smeća koje se nalazi u moru.

Milijuni morskih organizama stradavaju svake

godine zbog plastike u našim morima i oceanima.
Ove godine se Dan planeta Zemlje održava u
ozračju globalne pandemije COVID-19 zbog koje su
gotovo sve manifestacije otkazane. Nikada prije
život na našem planetu nije stao kao ovih dana: ne
radi većina industrijskih pogona, ceste su puste bez
automobila i gradskog prometa, zračni promet je
potpuno stao. Prestankom života kakvog smo
poznavali drastično se smanjilo i zagađivanje, a iz
svega se izrodila spoznaja kako ipak promjenama
možemo unutar svega par mjeseci učiniti puno
dobrih stvari za našu Zemlju.
NO2 siječanj 2020. NO2 ožujak 2020.

U ožujku je primijećen veliki pad koncentracije dušikovog dioksida iznad Europe

Industrijski dijelovi Kine koji su najzagađenija
mjesta na planeti nakon svega dva mjeseca
karantene pokazuju nevjerojatne promjene.

NO2 siječanj 2020. NO2 veljača 2020.

Hoćemo li mi kao ljudi i kao civilizacija opstati ovisi
ponajviše o nama samima. Učinimo li makar
najmanji korak u očuvanju Zemlje očuvali smo i
sebe.
Ima nas gotovo osam milijardi i kada bi svatko
načinio i najmanju stvar učinili bi jako puno. 
Zemlja je suočena s dvostrukim izazovom
klimatskih promjena i propadanja biološke
raznolikosti, a naša je dužnost osigurati održivu
budućnost planeta.

Zemlja može bez nas, ali mi bez nje ne možemo.

Hoćemo li naš dom čuvati ovisi o nama samima!