MENOPAUZA – SIMPTOMI, HORMONI I

TERAPIJA

TUZLA, 2019
Zašto naziv menopauza?

Termin „menopauza“ osmislio je 1816. francuski

fizičar Charles de Gardanne u svom izdanju “Savjet
ženama koje ulaze u kritične godine”. Riječ dolazi od
medicinskog latinskog naziva menopausis, grčki meno
što znači „mjesec“ i pausis kao pauza te se menopauza
smatra medicinskim stanjem. Većina žena osjećaju
neke simptome dok prolaze kroz nju. Procjenjuje se da
će 8 od 10 žena imati još neke simptome uz neredovite
mjesečnice prije i nakon menopauze.
Šta je menopauza ?

Menopauza u užem smislu označava zadnju

menstruaciju u životu žene te je dio prirodnog procesa
starenja. Posljedica je pada funkcije jajnika, a time i
proizvodnje glavnih spolnih hormona žene – estrogena
i progesterona.
Epidemiologija i terminologija
Dijagnoza menopauze može se postaviti tek nakon 12
mjeseci amenoreje, odnosno izostanka menstruacije.

Prijevremena menopauza (menopausis praecox)

nastupa prije 40. godine života. Ako menopauza
nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna
menopauza(menopausis tarda). 

Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa

između 40. i 45. godine života.
Prijelazno ili tranzicijsko razdoblje prema
menopauzi nastupa već desetak godina prije posljednje
menstruacije, kada počinje i opadati reprodukcijska
sposobnost žene. Ona tada teže zanosi, a učestalost
spontanih pobačaja raste. Do značajnih hormonalnih
promjena dolazi otprilike 8 godina prije menopauze, a
4-6 godina prije menstruacijski ciklusi postaju
nepravilni s brojnim kliničkim znakovima. Ovo
posljednje razdoblje se zbog toga često naziva
i premenopauza.
Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko
menopauze, obilježeno poremećajima ciklusa,
neurednim i neredovitim krvarenjima, kao i
vazomotornim tegobama. Počinje 4-5 godina prije
menopauze te obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze. 

Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon

posljednje menstruacije u životu žene, odnosno
menopauze. Dijeli se ranu (prije 70. godine) i kasnu
(nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza
naziva se još i senij. Klimakterij označava razdoblje
koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske
funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina
postmenopauze.
Klinički simptomi menopauze
Promjene u razini hormona najranije se reflektiraju na
menstruacijskom ciklusu. 
3-5 godina prije menopauze gotovo 70% žena ima poremećaje u
ciklusu koje se očituju kao izrazito česti ili rijetki ciklusi, jako
obilna krvarenja, kao i učestali izostanci ovulacije. Neuredna
krvarenja iz maternice u perimenopauzi najčešće su
disfunkcijska krvarenja, odnosno ona uzrokovana izostankom
ovulacije. Rijetko se iza takvih krvarenja krije organski uzrok, a
najčešće su to miomi, poremećaji u funkciji štitnjače ili
zloćudne bolesti genitalnog trakta. Kliničke simptome
menopauze najlakše je podijeliti prema vremenu nastanka na
kratkoročne ili rane (akutne), srednjoročne i kasne.
Rane posljedice nedostatka estrogena

Kratkoročne i rane posljedice nastaju kao rezultat

naglog pada u razini estrogena.
Brzo dovode do nekvalitetnog života, ali su prolazne i
uglavnom se povlače za 3 do 5 godina. Prvi simptom je
umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90%
žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije,
nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje
spavanja i loš san u oko 75% slučajeva.
Osim umora i već spomenutih poremećaja,
vazomotorne tegobe (tzv. "valunzi") su praktički
postale sinonim za ranu menopauzu.
 Pojavljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te
čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi. Zbog
abnormalne aktivacije termoregulacijskog centra u
hipotalalmusu dolazi do prvotnog napadaja vrućine kao
posljedice perifernog širenja krvnih žila. Val vrućine
završava znojenjem i s vremenom padom temperature.
Napadaji su češći noću, za vrijeme sna i u toplim
krajevima. Potrebno je vrijeme da se hipotalamus
"nauči" na novo stanje obilježeno smanjenjem
koncentracije estrogena kako bi navedene tegobe prošle.
 Srednjoročne posljedice nedostatka
estrogena
Srednjoročne posljedice nedostatka estrogena javljaju se
5 do 10 godina nakon menopauze i uglavnom se očituju
kao urogenitalna atrofija, promjene kože i kose,
smanjenje libida i pad kognitivnih funkcija.

Simptome urogenitalne atrofije ima gotovo jedna trećina žena

u dobi od 50 godina, dok ih u dobi od 60 godina ima čak 80
do 90% žena.
 
Višegodišnji nedostatak estrogena i androgena
nedvojbeno oštećuje kognitivne funkcije mozga, a očituje
se u slabljenju pamćenja i koncentracije.
Kasne posljedice nedostatka estrogena

Kasne posljedice nedostatka estrogena započinju već u

perimenopauzi, progresivne su, a postaju izražene i
znatno smanjuju kvalitetu života 10 do 30 godina
nakon nastupa menopauze.

Kardiovaskularne bolesti nakon 50. godine uzrok su

smrti u gotovo 50% žena. Kako estrogen štiti od
kardiovaskularnih bolesti, nakon nastupa menopauze
smrtnost od infarkta miokarda kod žena postaje veća
nego u muškoj populaciji.
Osteoporoza je sustavna bolest koju obilježava
smanjena gustoća i poremećaj u mikroarhitetkturi
kostiju s velikom sklonošću frakturama. Uzrokovana je
pojačanom razgradnjom kosti zbog manjka estrogena. 

Osteoporozu još nazivamo i “tihom bolešću” jer nema

znakova dok ne nastupe lomovi. Lomovi nastaju
najčešće kao posljedica pada, ali nerijetko kost postaje
tako krhka da su lomovi česti i bez očitoga uzroka.
Osteoporoza je povezana i s gubitkom zubi, jer dolazi
do atrofije koštane alveole zuba.
Osjetila su u menopauzi također zahvaćena
smanjenjem razine estrogena. Najčešće smetnje
od strane očiju su smanjenje vida, razvoj
katarakte, suhoća očiju, povećan očni tlak,
zamućen vid te pojačano suzenje. Starenjem slabi
i sluh i javlja se staračka nagluhost.
Liječenje menopauze
Iako je nemoguće spriječiti prestanak mjesečnica,
procjenjuje se da se 20% žena odlučuje na
hormonsku zamjensku terapiju (HZT) kako bi
ublažile simptome menopauze nadomještanjem
hormona na nižim razinama. No hormonska
terapija nosi i određene rizike o kojima treba
razgovarati s doktorom. Holistički pristup –
zdrava kombinacija aktivnog načina života,
zdrave prehrane i druženja može pomoći da se
menopauza bolje podnese.
HVALA NA PAŽNJI !!