Cijena kredita

prof dr Rička
Željko
Cijena kredita

 Specifičnost tržišta bankarskih kredita;

 Kamatna stopa i eliminisanje moralnog hazarda;
 Utvrđivanje kamatne stope za različite klase korisnika
kredita.
Specifičnost tržišta bankarskih kredita

 1) Izrazita neizvjesnost uzrokuje:

-rizik neizvršavanja obaveza (kreditni rizik),
-ugovorena cijena (kamatna stopa) odstupa od stvarno
plaćene cijene, obrnuto proporcionalno visini cijene.

 2) Asimetričnost informacija uzrokuje :

-negativna selekcija,
-moralni hazard, proporcionalno cijeni.
 Specifičnost tržišta bankarskih kredita (II)

 3) Višak tražnje uzrokuje :

-tržišna cijena nikad nije ravnotežna,
-stalna neravnoteža ponude i tražnje.
 4) Racionisanje kredita kada zajmodavac odbija
zajmotražioce koji su spremni da plate višu cijenu ili daje
manji iznos od traženog (sa visinom kredita raste i
kreditni rizik, odnosno opada spremnost za vraćanje).
Cjenovni ciljevi zajmodavaca i
zajmotražioca
 Zajmodavci nastoje obezbijediti dovoljno visoku kamatnu
stopu koja će obezbijediti profitabilnost zajma i nadoknadu
rizika.

 Zajmotražioci očekuju dovoljno nisku kamatnu stopu,

koja omogućava uspješnu otplatu i eliminiše potrebu
traganja za drugom varijantom finansiranja – kreditnom
(druge banke) ili nekreditnom (finansijska tržišta).
Necjenovne komponente ugovora o kreditu

 Kolateral (zaloga)
 Jemstva
 Obavezujuće ponašanje (poželjno i nepoželjno)
 Informisanje
 Monitoring
 Necjenovne klauzule obezbijeđuju banku, ali odbijaju
zajmotražioce sa sigurnim poslovima i averzijom prema
riziku.
Kamatna stopa i eliminisanje moralnog
hazarda
 Visoke kamatne stope po pravilu odvraćaju pouzdane
klijente sa averzijom prema riziku i pojačavaju negativnu
selekciju usljed pritiska loših zajmotražioca, usmjerenih
na visoko rizične poslove, odnosno moralni hazard.

 Banke najrađe odobravaju kredite sigurnim starim

klijentima (dugoročne poslovne veze) i provjereno dobrim
korisnicima.
Očekivani prinos zajmodavca i kreditni
rizik
 Očekivani prinos zajmodavca opada sa porastom rizika i
obrnuto.
 Rast kamatnih stopa motiviše kredibilne zajmotražioce i
zajmoprimce da napuštaju tržište bankarskih kredita.
 Odbijanje kreditnog zahtjeva kod drugih banaka signalizira
rizičnost klijenta i njegovih projekata.
Optimalna kamatna stopa na bankarske
kredite
 Optimalna kamatna stopa (r*) maksimira očekivani prinos
za banku (Rmax).
 Kamatna stopa iznad optimalne smanjuje bančin
očekivani prinos zbog dekompozicije kreditnog portfolia u
korist rizičnih grupa zajmotražioca i rizičnijih projekata.
 Visoki troškovi kamate upućuju debitora na visoko
profitabilne projekte, koji su po definiciji rizičniji.
Monitoring i indirektni kontrolni
mehanizmi
 Kreditni monitoring pruža mogućnosti za suzbijanje
moralnog hazarda debitora, ali ima dva velika nedostatka –
(1) skup je, i (2) nije perfektan.

 Indirektni kontrolni mehanizmi, kao alternative ili

komplementi monitoringa, mogu se ugraditi u ugovor o
kreditu, posebno klauzule o obavezujućem ponašanju
(poželjnom i nepoželjnom).
Utvrđivanje kamatne stope za različite
klase korisnika kredita
 Klasifikacija (grupisanje) korisnika kredita prema stepenu
rizika uobičajen je metod banaka u procesu identifikacije
rizika koji utiču na očekivanu otplatu kredita.
 Procjena rizika determiniše odobravanje kredita i visinu
kamatne stope.
 Pravilo: rizičnija grupa – viša kamatna stopa
sigurnija grupa – niža kamatna stopa
Primarna stopa i premija za rizik

 Prima rate (primarna, osnovna, referentna ili bazna

stopa) odobrava se prvoklasnim korisnicima kredita.
 Ostalim korisnicima zaračunava se dodatna premija za
rizik.
 Efikasnost alokacije kredita zavisi od preciznosti
sistema klasifikacije korisnika kredita.
Metod “Cijena plus troškovi”

 Istorijski metod utvrđivanja kamatne stope “cijena plus

troškovi” zasniva se na sasvim pojednostavljenoj strukturi:
kamata = trošak pribavljanja sredstava za kredit +
operativni troškovi poslovanja zajmodavca.

Pretpostavka je da zajmodavac tačno zna koliki su njegovi

operativni troškovi.

Metod je korišten do Velike depresije.

Najjednostavniji model

 Kamatna stopa kredita =

Trošak obezbjeđenja sredstava kredita

+ Operativni troškovi
+ Marža za kompenzaciju rizika neizvršenja
+ Planirana profitna marža.

 Zbir procentnih poena svih komponenti predstavlja

kamatnu stopu kredita.
Glavni model za utvrđivanje kamatne stope

 Glavni model zasniva se na prima rate.

 Kamatna stopa = primarna stopa (uključujući profitnu
maržu) + premije za rizik.
 Premije za rizik
Premija za rizik neizvršenja obaveza (drugorazredni
zajmoprimci)
+
Premija za rizik kod dugoročnih kredita
Korišćenje glavnog modela

 Važeća prima rate u SAD-u je stopa koju objavi većina od

25 najvećih banaka.
 Primarna stopa osnovni je metod utvrđivanja cijene manjih
kredita (mala i srednja preduzeća), potrošačkih kredita i
kredita za izgradnju.
 Navedeni krediti čine jedan nivo tržišta kredita, a drugi
nivo veliki krediti, bazirani na tržišnim stopama kao
repernim (npr., EURIBOR)
Fluktuirajuće primarne stope

 Inflacija i nestabilnost kamatnih stopa uzrokovali su

nastanak flukutirajućih primarnih stopa, vezanih za
fluktuacije kamatne stope na repernim tržištima novca
(npr.,tržište komercijalnih menica od 90 dana ili tržište
depozitnih certifikata na 90 dana).
 Formule za fluktuirajuće primarne stope:
1) primarna stopa plus (prime-plus)
2) puta primarna stopa (times-prime)
Prime-plus i times-prime

 Model primarna stopa plus koristi procentne poene

(npr., 10% + 2p.p.= 12%).
 Model puta primarna stopa koristi kamatne koeficijente
(npr., 10% x 1,2 = 12%).
 Bankama u periodu rasta opšteg nivoa kamatnih stopa
više odgovara model times-prime, a u slučaju pada prime-
plus.
 Primarna stopa je asimetrična jer je banke radije
povećavaju, nego što je koriguju naniže
 Otuda osjetljivost klijenata zavisnih od banke na poslovne
cikluse.
Promjene primarne stope i cjenovno
liderstvo
 Poređenje fluktuacija američkih prima rate u periodu
1994-2014. pokazuje da se stopa rijetko mijenjala,
uglavnom u jednom danu.
 Cjenovno liderstvo u bankarstvu je izrazito, mada postoji
veći broj lidera.
 Većina velikih banaka naplaćuje iste ili gotovo iste
primarne stope, što potvrđuje evidentnu rigidnost cijena,
mada tržište bankarskih kredita odlikuje klasična
monopolistička konkurencija.
 LIBOR - EURIBOR

 Zahvaljujući ekspanziji euro dolara 1970-ih i

internacionalizaciji bankarskog i finansijskog sistema Libor
stopa (londonska međubankarska ponuđena stopa) je
ugrozila primarne stope u SAD.
 Kamatna stopa zajma = LIBOR + Premija za rizik
neizvršenja obaveza + Profitna marža (+ vremenska premija
rizika za zajmove sa dužim rokom).
 Libor je bankama pružio zajednički standard utvrđivanja
cijena, a klijentima zajedničku osnovu za poređenje uslova
zajma.
 EURIBOR je međubankarska kamatna stopa za pozajmice
u EUR na tržištu novca (zamjena za referentne nacionalne
kamatne stope zemalja EUR).
Formiranje cijene ispod primarne stope

 Veliki kratkoročni krediti korporacijama ( ili drugi nivo

tržišta kredita) odobravaju se po niskim kamatnim
stopama tržišta novca (npr., federalno tržište
međubankarskih kredita) plus veoma mala marža,
odnosno ispod primarne stope.
 Primarna stopa postepeno gubi značaj kao referentna
kamatna stopa za kredite.
 Male marže i veliki iznosi korporacijskih kredita
usmjeravaju kreditore na konzorcijalne aranžmane,
odnosno uključivanje drugih banaka i ostalih zajmodavaca
sa nižim troškovima finansiranja (konzorcijalni krediti).