Evropski univerzitet

Tehnicki fakultet
Smjer Poljoprivreda

Profesorica : Doc. dr Jasmina Mijajlovic

Student : Muhamed Halilovic
Predmet : Oplemenjivanje i reprodukcija zivotinja
Brcko 23.11.2018.god
Literatura

Dragin, S.,Stančić, I., Erdeljan, M.: Reprodukcija životinja (paktikum za studente

stočarstva i veterinarske medicine). Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni
fakultet, Novi Sad, 2011.
Miljković, V., Veselinović, S.: Porodiljstvo, sterilitet i veštačko osemenjavanje
domaćih životinja. Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine,
2000.
Miljković, V.: Veštačko osemenjavanje životinja. Univerzitet u Beogradu, Fakultet
veterinarske medicine, 1996. 19. Miljković, V.: Reprodukcija i veštačko
osemenjavanje goveda. Univerzitet u Beogradu, Fakultet veterinarske medicine,
1990.
Stančić, B., Veselinović, S.: Biotehnologija u reprodukciji domaćih životinja.
Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 2002.
Oplodnja

 Oplodnja ili fekundacija (prema lat. fecundare: činiti plodnim, rodnim),

spajanje gameta suprotnih spolova; u užem smislu, spajanje jezgre spermija s
jezgrom jajne stanice.
 Osnovna je pojava u spolnom → razmnozavanju.
 Spajanjem spermija i jajne stanice nastaje oplođena jajna stanica
ili zigota, koja je početna stanica novonastaloga organizma.
 Sâm čin spajanja gameta ovisan je o interakciji receptora na njihovoj površini,
koji su specifični za svaku vrstu.
 Kada se gamete morfološki razlikuju (najčešće veličinom ili oblikom), govori se
o anizogametama i → anizogamiji, a o → izogamiji i izogametama kada su
gamete morfološki jednake.
 Oogamija je poseban oblik anizogamije kod koje se manja i pokretna gameta
naziva muškom, a veća i nepokretna ženskom.
 Svi oblici anizogamije nalaze se u praživotinja.
 U viših životinja postoje diferencirane spolne stanice, muška (spermij) i ženska
(jaje).
 Pri oplodnji s jajnom se stanicom stopi samo jedan spermij (monospermija), a
trenutačne promjene u strukturi stanične membrane sprječavaju ulazak ostalih
spermija.
 Prodiranje spermija u jajnu stanicu odvija se stapanjem njihovih staničnih
membrana, nakon čega cijeli spermij ulazi u citoplazmu jajne stanice (njegovim
ulaskom jajna se stanica aktivira).
 Glava spermija, koja sadržava jezgru, odvaja se od repa, potom znatno nabubri
te se oblikuje muška predjezgra 
 Obje predjezgre sadrže polovični (haploidni) broj kromosoma (→ MEJOZA).
 Njihovim stapanjem nastaje diploidna jezgra zigote.
 Jezgrine se ovojnice tada razgrađuju, a između dvaju centrosoma, nastalih
diobom centrosoma muške predjezgre, stvara se diobeno vreteno, na kojem se
porazmjeste kromosomi iz jedne i druge predjezgre.
 Tada započne prva → mitoza -zigote.
 Ona se podijeli u dvije blastomere i tako započinje embrionalni razvoj.
 Oplodnja u životinjskom svijetu može biti vanjska ili unutarnja.
 . Vanjska se oplodnja odvija u vodi (→ MRIJEST ; MRIJEŠĆENJE), a
 Unutarnja oplodnja nastaje kada mužjak ispusti spermu u tijelo ženke, a odvija
se u gornjoj trećini jajovoda.
 . U ptica i ostatka gmazova razvoj se nastavlja izvan tijela, u jajetu koje izlegne
ženka.
Oplodnji prethodi → osjemenjivanje, koje se odvija kada nastupe povoljni klimatski i
okolišni uvjeti za razvoj zametka.
Umjetna oplodnja životinja

 U stočarstvu je to biotehnički reprodukcijski postupak u kojem čovjek u

laboratoriju, s pomoću različitog pribora i opreme, zrelim kapacitiranim
(→ OSJEMENJIVANJE) spermijima oplođuje zrele jajne stanice i tako
proizvodi → zigote, odn. embrije.
 Taj biotehnološki postupak pogodan je za komercijalnu primjenu u stočarskoj
praksi, posebno u proizvodnji goveđih embrija dobivenih od visokoproizvodnih
životinja.
 Jajne stanice za umjetnu oplodnju mogu se dobiti iz jajnika zaklanih i živih
životinja; mogu biti zrele i nezrele.
 Umjetna oplodnja provodi se u posebnome mediju s dodatkom spolnih
hormona ili bez njih, stvaranjem uvjeta što sličnijih onima u ampuli jajovoda
tijekom prirodne oplodnje.
 Nakon kapacitacije spermiji su sposobni kroz ovojnicu (zona pellucida) ući u
jajnu stanicu (oocit).
 Pri umjetnoj oplodnji zrele jajne stanice i kapacitirani spermiji stavljaju se u
istu posudicu s puferima u kojima se jajne stanice nakon oplodnje drže 24 do
48 sati, pa i dulje.
 Kada dosegnu stadij razvoja morule ili blastociste (u goveda je to 7. dan
razvoja), transplantiraju se u majku primateljicu, tzv. surogat majku, iste vrste
kojoj pripadaju zrele jajne stanice i spermiji.
 Udjel je oplođenih jajnih stanica 27 do 90%.
Do sada je uspješno provedena umjetna oplodnja u goveda, ovaca, koza i svinja, te
laboratorijskih životinja miša i zeca, i dobiveno je zdravo potomstvo.
Neplodnost ili sterilitet

Pod pojmom steriliteta podrazumevaju se svi oblici neplodnosti muških i ženskih

životinja.
Sterilitet je češći u ženki i može biti privremen ili trajan, a mnogo češće je stečen nego
urođen.
Uzroci steriliteta su mnogobrojni , a sterilitet je posledica negativnog dejstva mnogih
egzogenih i endogenih faktora.
Uzroci steriliteta mogu biti sledeći:
-nepravilna ishrana i način držanja
-infekcije i oboljenja polnih organa
-urođeni nedostaci i mane polnih organa
 -organska oboljenja
-zarazna i parazitska oboljenja
-imunološki odgovor ženki na unošenje sperme
-trovanja idr.

 Terapija steriliteta i uspeh terapije zavise od uzroka koji doveo do neplodnosti.

 Uzroci ove neplodnosti su različiti i komleksni, lečenje je neizvesno, a
otklanjanje se sastoji u dobroj ishrani, nezi, držanju i pravilnom odabiru
(selekciji) ženske teladi za reprodukciju.
 Kod krava se često događa da ne završe period steonosti već plod istiskuju iz
maternice pre vremena.
 Takva pojava se naziva pobačaj ili abortus. Ukoliko se dogodi da je plod živ (što
se retko događa) on brzo ugiba, jer je nesposoban za život van maternice,
odnosno u spoljašnoj sredini.
 Može nastati putem infekcije (bakterije, paraziti, virusi, gljivice), a postoje i
sporadični (neinfektivni) pobačaji. Spoljašnji uzroci sporadičnog pobačaja su
mehaničke povrede, pad, udarci nogom, nagnječenje gravidnih krava kroz uska
vrata i hodnik,itd itd.
HVALA NA PAZNJI !!!