Geografija Hrvatske

• 56 542 km2 (28. u Europi, 124. na svijetu)

• 4 284 889 stanovnika (30. u Europi, 122. na
svijetu)
• 75,8 st/km2 (Europa: 72 st/km2, svijet 43,5
st/km2)
• najnaseljeniji dijelovi Središnje Hrvatske i
neki uži dijelovi primorja, a najslabije
naseljena Gorska Hrvatska
 St./km2
Površina Broj stanovnika Indeks    
Županija

(u km2) 1991. 2001. 2011. 2001/1991 2011/2001 2011/1991 1991. 2001. 2011.
 
Zagrebačka 3078 282989 309696 317606 109,4 102,6 112,2 91,9 100,6 103,2
Krapinsko-zagorska 1230 148779 142432 132892 95,7 93,3 89,3 121,0 115,8 108,0
Sisačko-moslavačka 4448 251332 185387 172439 73,8 93,0 68,6 56,5 41,7 38,8
Karlovačka 3622 184577 141787 128899 76,8 90,9 69,8 51,0 39,1 35,6
Varaždinska 1260 187853 184769 175951 98,3 95,2 93,7 149,1 146,6 139,6
Koprivničko-križevačka 1734 129397 124467 115584 96,2 92,9 89,3 74,6 71,8 66,7
Bjelovarsko-bilogorska 2638 144042 133084 119764 92,4 90,0 83,1 54,6 50,4 45,4
Primorsko-goranska 3590 323130 305505 296195 94,5 97,0 91,7 90,0 85,1 82,5
Ličko-senjska 5350 85135 53677 50927 63,0 94,9 59,8 15,9 10,0 9,5
Virovitičko-podravska 2021 104625 93389 84836 89,3 90,8 81,1 51,8 46,2 42,0
Požeško-slavonska 1821 99334 85831 78034 86,4 90,9 78,6 54,5 47,1 42,9
Brodsko-posavska 2027 174998 176765 158575 101,0 89,7 90,6 86,3 87,2 78,2
Zadarska 3643 214777 162045 170017 75,4 104,9 79,2 59,0 44,5 46,7
Osječko-baranjska 4149 367193 330506 305032 90,0 92,3 83,1 88,5 79,7 73,5
Šibensko-kninska 2994 152477 112891 109375 74,1 96,9 71,7 50,9 37,7 36,5
Vukovarsko-srijemska 2448 231241 204768 179521 88,6 87,7 77,6 94,5 83,6 73,3
Splitsko-dalmatinska 4524 474019 463676 454798 97,8 98,1 95,9 104,8 102,5 100,5
Istarska 2813 204346 206344 208055 101,0 100,8 101,8 72,6 73,4 74,0
Dubrovačko-neretvanska 1782 126329 122870 122568 97,3 99,8 97,0 70,9 69,0 68,8
Međimurska 730 119866 118426 113804 98,8 96,1 94,9 164,2 162,2 155,9
Grad Zagreb 640 777826 779145 790017 100,2 101,4 101,6 1215,4 1217,4 1234,4
Hrvatska 56542 4784265 4437460 4284889 92,8 96,6 89,6 84,6 78,5 75,8
• mala površina, duga granica: 2375 km kopnene granice
– BiH 1011 km (42,6%)
– Slovenija 668 km (28,1%)
– Mađarska 355 km (14,9%)
– Srbija 318 km (13,4%)
– Crna Gora 23 km (1%)
• granice djelomično prate prirodno-geografske elemente (vodotoci,
gorsko-planinski hrptovi) – 1011 km na rijekama
• općenito potvrđene međudržavnim ugovorima
• morska granica duga 948 km (67 km sa susjednim teritorijalnim
morima)
• sporni dijelovi sa Slovenijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom
• Jadransko more je malo
(135.418 km2) i relativno
plitko (1233 m) rubno
more Sredozemnoga
mora – sjeverni i južni dio
• zbog hidrogeografskih
obilježja i položaja ima
veliko značenje za
Hrvatsku, ali i za neke
kontinentalne
srednjoeuropske zemlje
• površina unutarnjih morskih voda i teritorijalnog
mora je 31.067 km2
• dužina morske obale - 6278 km (kopno 1880 km
– 30%, otoci 4398 km – 70%)
• velika razvedenost obale (koeficijent
razvedenosti = 3,4)
• veliki broj otoka - 718 otoka, 47 naseljenih (1991: 67)
• najveći Krk i Cres (po 406 km2), Brač (395 km2), Hvar
(300 km2), Pag (285 km2), Korčula (276 km2), Dugi otok
(114 km2), Mljet (100 km2)...
• najnaseljeniji Krk 19.383 st. (2001:17.860)
Korčula 15.522 (16.182)
Brač 13.956 (14.031)
Hvar 11.077 (11.103)
Rab 9328 (9480)
Pag 9059 (8398),
Lošinj 7587 (7771), Ugljan 6049 (6164), Čiovo 5908*
(5387), Murter 5119* (5060), Vis 3445 (3617), Cres
3079 (3184), Vir 3000 (1608), Pašman 2845 (2711)
 Geografski smještaj Hrvatske
• između 42°23' N (otok Galijula, Palagruški otoci)
i 46°33' N (Žabnik, Međimurje) te 13°30' E
(Bašanija, rt Lako, Istra) i 19°27' E (Rađevac,
Ilok)
• srednjoeuropsko-mediteranska zemlja,
smještena na dodiru panonskog, dinarskog,
jadranskog i predalpskog prostora
• različitost prirodno-geografskih i društveno-
povijesnih obilježja pojedinih dijelova  tri velike
cjeline ili regije
 1. Panonsko-peripanonska regija
• 54% teritorija i 67% stanovništva
• sastoji se od prave panonske ravnice (do 100 m n.v.),
peripanonskog prostora s manjim ravnicama i pobrđima
(do 500 m) i nekoliko izdvojenih gora viših od 500
metara
• građena uglavnom od tercijarnih i kvartarnih naslaga,
bogatih plodnim tlom  najvažnija poljoprivredna
područja (lesni ravnjaci u Slavoniji)
• u južnom dijelu (Kordun) prevladava krški reljef
• više od 50% obradivog zemljišta
• glavna ležišta nafte i zemnog plina u Hrvatskoj (savska i
dravska potolina)
• podjela na Središnju i Istočnu Hrvatsku
• Središnja Hrvatska je peripanonska - riječne
doline, pobrđa i gore (Žumberačka gora, 1178
m)
• Istočna Hrvatska - pravi panonski prostor na
istoku (ravnica), a prijelazni na zapadu (nekoliko
gora do 1000 m - Psunj, Papuk, Krndija, Dilj...)
• u brežuljkastim krajevima prevladavaju
raštrkana, a u nizinama i riječnim dolinama
zbijena naselja
• Središnja Hrvatska - • Osijek 84.104 st. (90.000)
najvažniji dio Hrvatske u • Sl. Brod 53.531 (59.000)
prometnom, • Karlovac 46.833 (49.000)
demografskom i • Sesvete 54.085 (45.000)
gospodarskom smislu • Varaždin 38.839 (41.000)
• posebno važna uloga • Sisak 33.322 (37.000)
Zagreba (688.163 st. / • Vinkovci 32.029 (33.000)
2001: 692.000) - u ZG se • Vel. Gorica 31.553 (33.000)
križa 9 važnih prometnih • Vukovar 26.468 (30.000)
pravaca (neki pripadaju • Bjelovar 27.024 (28.000)
paneuropskim prometnim • Koprivnica 23.955 (25.000)
koridorima • Požega 19.506 (21.000)
• Đakovo 19.491 (21.000)
 2. Gorsko-planinska regija
• 14% teritorija, 2% stanovništva
• Gorski kotar + Lika + Ogulinsko-plaščanska
(Potkapelska) udolina
• relativno visok krški prostor, građen pretežno od
mezozojskih vapnenaca, nepovoljan za intenzivnije
gospodarsko iskorištavanje
• nizovi visokih gora i planina međusobno odvojenih
dolinama i poljima u kršu (Ličko, Gacko, Krbavsko,
Ogulinsko, Plaščansko, Koreničko, Gračačko, Delničko i
dr.)
• 11% obradive površine (polja u kršu i riječne doline), 50%
pod šumama
• ekstenzivno ratarstvo, stočarstvo i tradicionalno
šumarstvo + drvna industrija
• mala naselja
Ogulin 8216 st. (9000)
Gospić 6575 (6000)
Delnice 4379 (4500)
Otočac 4240 (4300)
Gračac 3063 (2700)
Vrbovsko 1673 (1900)
Ravna Gora 1709 (1900)
Brinje 1479 (1700)
Lički Osik 1914 (1700)
Plaški 1281 (1600)
Korenica 1766 (1500)
• ostala naselja imaju manje od 1000 stanovnika
(većina manje od 100), s tendencijom daljnjeg
smanjivanja (opći negativni demografski procesi)
• Gorska Hrvatska - ključna za prometno
povezivanje panonsko-peripanonskog i
primorskog dijela Hrvatske
• modernizacija prometnica je jedan od preduvjeta
budućeg razvoja i djelomične revitalizacije
ovoga kraja
• dobre mogućnosti za razvoj turizma
 3. Mediteranska regija ili hrvatsko
primorje
• 32% teritorija i 31% stanovništva
• otoci, usko obalno područje i zaleđe
• Sjeverno (Istra, Kvarner, Podvelebitsko primorje) i Južno
hrvatsko primorje (Dalmacija)
• krški reljef i hidrografija s malo plodnog tla (15%
površine – flišna područja, delta Neretve i polja u kršu)
• vinogradarstvo i mediteranske kulture
• najvažnija flišna područja su u unutrašnjoj Istri, Vinodolu,
na Krku i Rabu, u Ravnim kotarima, Kaštelama,
Poljicama, Makarskom primorju i Konavlima
 • Split 167.121 st. (175.000)
• Rijeka 128.384 (144.000)
• Zadar 71.471 (70.000)
• najranije urbanizirana regija u • Pula 57.460 (59.000)
Hrvatskoj, s najstarijim • 7 Kaštela 38.667 (34.000)
hrvatskim gradovima (antička • Šibenik 34.302 (37.000)
Grčka i Rim) • Dubrovnik 28434 (30.000)
• najstariji centri na otocima, a
kasnije i na kopnu - grčke • Solin 20.212 (16.000)
naseobine Issa (Vis), Pharos • Rovinj 13.056 (14.000)
(Stari Grad), Korkyra Melaina • Metković 15.329 (13.000)
(Korčula), Tragurion (Trogir)... • Makarska 13.426 (13.000)
• u rimsko doba dominantna • Sinj 11.478 (11.000)
Salona (oko 60.000 st.) • Knin 10.633 (11.000)
• danas najurbaniziraniji dio
Hrvatske • Trogir 10.923 (11.000)
• Poreč 9790 (10.000)
• primarno značenje turizma - važna
turistička regija Sredozemlja
• razvijena je i industrija i neke druge
djelatnosti (ribarstvo, pomorstvo,
poljoprivreda i dr.)
• međusobne razlike, ali komplementarni
funkcionalni odnos regija - utjecaj na
političke odnose i političku organizaciju u
prošlosti
 Geografski položaj Hrvatske
• kontaktni položaj - dodir i utjecaji različitih
civilizacijskih krugova koji su se na
području Hrvatske prožimali i sukobljavali
 utjecaj na povijesno-geografski i
društveno-gospodarski razvoj
• raznorodni utjecaji - različita politička pripadnost
• na razmeđi Istoka i Zapada
• takav se položaj negativno odražavao na razvoj i
teritorijalni integritet Hrvatske
• u vojno-strateškom smislu nepovoljan položaj -
vojna granica između dvaju svjetova
• gotovo 900 godina (1102.-1991.) Hrvatska je
pripadala različitim državnim zajednicama
• u prometno-
geografskom smislu,
križišni i tranzitni
položaj
• važni transverzalni i
longitudinalni prometni
koridori međunarodnog
značenja (Beč-Zagreb-
Split, Budimpešta-
Zagreb-Rijeka,
posavski koridor,
bosansko-neretvanski
koridor, uzdužni
jadranski) –
paneuropski koridori X,
Xa, Vb, Vc, VII
• najpovoljniji položaj Središnje Hrvatske (s
obzirom na oblik teritorija i transverzalne i
longitudinalne pravce)
• mogućnost tranzita za kontinentalne
države (Mađarska, Austrija, Češka,
Slovačka pa i BiH)
• posebno značenje imaju luke
• Hrvatska i BiH u prometno-geografskom
smislu čine cjelinu - povezivanje Istočne
Hrvatske i Dalmacije
• Gorska Hrvatska - "hrvatska vrata" ili "hrvatski
prag" - najlakša veza srednjeg Podunavlja sa
sjevernim i srednjim Jadranom (niski prijevoji)
• prve ceste od početka 18. stoljeća, prva
željeznička pruga 1870-ih godina
• u 2. polovici 20. stoljeća: modernizirane ceste
(danas auto-ceste), elektrificirane pruge (u planu
izgradnja nove, nizinske pruge??) i naftni
cjevovod
• potencijalno značenje Hrvatske u unutrašnjem
europskom plovnom putu (Dunav)
• brodske i trajektne veze s Italijom
 Prirodno geografska obilježja
(reljef)
• Hrvatska je pretežno nizinska
zemlja
– do 200 m - nizine, niža
pobrđa, predgorske stepenice,
lesne i krške zaravni
– 201-500 m - brežuljkasti
krajevi i pobrđa
– 501-1000 m - gore
– 1001-1500 m – sredogorja
– iznad 1500 m –
visokoplaninska područja -
samo najviši dijelovi Dinare
(Dinara, 1831 m), Biokova,
Velebita, Plješivice, Velike
Kapele, Risnjaka, Svilaje i
Snježnika
 Reljef
• panonsko-
peripanonski prostor:
fluviodenudacijski i
fluvioakumulacijski
reljef
• gorsko-planinski i
primorski prostor:
krški i fluviokrški
reljef
 Klima
• osnovni klimatski
čimbenici: smještaj u
umjerenim geografskim
širinama + opća
geografska raspodjela
kopna i mora
• najveći dio Hrvatske -
umjereno kontinentska
(umjereno topla vlažna)
klima
• dio primorja i južna Lika -
sredozemna klima
• najviši dijelovi Like i
Gorskog kotara -
planinska (snježno-
šumska) klima
Vegetacija
 Tla
• ovise o petrografskoj podlozi i klimi
• najkvalitetnija i najplodnija je crnica - lesni
ravnjaci Istočne Hrvatske
• prema zapadu smeđa tla, u Gorskoj
Hrvatskoj podzoli
• sredozemni prostor - crvenice i smeđa tla
 Vode
• u hidrogeološkom smislu kontinentska (površinsko
otjecanje voda) i primorska (površinsko i podzemno
otjecanje) Hrvatska
• 62% otječe prema Crnom moru, a 38% prema
Jadranskom – posljedica rubnog položaja jadransko-
crnomorske razvodnice i geoloških značajki terena
• slijevu Crnoga mora pripadaju naše najveće i najdulje
rijeke: Sava (562 km u Hrvatskoj, porječje 23.243 km2),
Drava (305 km u Hrvatskoj), Kupa (296 km), Dunav (188
km u Hrvatskoj)...
• manjeg su pada i mirnijeg toka
• primorske rijeke su kraće,
imaju manja porječja,
veće padove i pogodnije
su za hidroenergetsko
iskorištavanje (Cetina -
101 km, Krka, Neretva,
Zrmanja i dr.)
• hidrološko porječje Cetine
(3725 km2) četiri puta
veće od topografskog
(obuhvaća dio podzemlja
Bosne i Hercegovine)
• hidroenergetski se iskorištavaju od kraja
XIX. stoljeća (Krka; Šibenik je 1895. dobio
električnu rasvjetu)
• koriste se za vodoopskrbu dalmatinskih
otoka
• najveća jezera su u primorskom području: površinom
Vransko jezero kod Biograda (30,7 km 2), a obujmom
Vransko jezero na Cresu (5,8 km2); Prukljansko jezero 11,1
km2
• Vransko jezero (Cres) - najveći prirodni rezervoar slatke
vode na kršu
• najveća umjetna jezera: Peruća (13 km 2) na Cetini,
Dubravsko (17,1 km2) i Varaždinsko na Dravi (10,1 km2)
• Plitvička jezera (1,98 km2, nac. park od 1949.), Veliko i
Malo jezero na Mljetu (nac. park od 1960.), jezera kod
Imotskog (Crveno, Modro, Galipovac i dr.), Baćinska jezera
kod Ploča i dr.
• ribnjaci (većinom u Slavoniji)
 Demografska obilježja
• naseljenost od pretpovijesnih vremena - arheološki
ostaci (špilja krapinskog pračovjeka iz paleolitika,
Vučedol iz neolitika...)
• predrimsko razdoblje - ilirsko-keltska plemena (Histri,
Liburni, Japodi, Delmati...)
• grčke i rimske kolonije na Jadranu i rimski gradovi u
unutrašnjosti
• u srednjem vijeku doselili Hrvati
• nakon toga velike promjene u naseljenosti Hrvatske -
posljedica osmanlijskih prodora (od 14.-17. st.) i njihova
povlačenja (od 18. stoljeća) te svjetskih i drugih ratova
projekcija:
2011. – 4,3 mil., 2021. – 4,0 mil., 2031. – 3,7 mil. (Nejašmić, Mišetić)
• na fluktuacije stanovništva utjecali ratovi,
epidemije, gospodarske krize i drugi čimbenici
• emigracija i njezine popratne pojave (smanjenje
prirodnog priraštaja, starenje stanovništva i dr.)
usporila porast broja stanovnika  u 150 godina
jedva se udvostručio
• iseljavanje je najjače iz brdsko-planinskog (Lika,
Gorski kotar) i otočnog prostora, ali je pogodilo i
većinu ostalih krajeva
• procjenjuje se da je u razdoblju 1857.-1948.
Hrvatska izgubila oko 1,3 milijuna stanovnika
• nakon drugog svjetskog rata (1948-81.)
iselilo 300 000 stanovnika  iseljavanjem
je Hrvatska od 1857.-1981. izravno
izgubila 850 000 stanovnika (gotovo 90%
Hrvati)
• iseljavalo većinom mlađe stanovništvo 
emigracija je imala indirektne posljedice i
na smanjenje prirodnog priraštaja
• početkom 1990-ih godina oko 3,3 milijuna
Hrvata u svijetu (?):
– u republikama bivše Jugoslavije oko 1 milijun
(BiH 761.000, Vojvodina 110.000, Slovenija
56.000, Srbija 51.000 itd.)
– u SAD oko 1,2 milijuna
– u Australiji 260.000
– u Njemačkoj 290.000 itd. (prema
Nacionalnom programu demografskog
razvitka, 1997)
• različita naseljenost pojedinih krajeva -
snažna unutrašnja preseljavanja - izrazita
polarizacija (seoska naselja-gradska
naselja, brdsko-planinska područja -
nizinsko-ravničarska područja)
• 85% naseljenosti do 200 m nadmorske
visine
• Središnja Hrvatska (> 100 st/km2) -
Gorska Hrvatska (<10 st/km2)
• posttranzicijsko
razdoblje
demografskog razvoja
- stope mortaliteta i
nataliteta toliko su se
smanjile da se
prirodni priraštaj
približio nuli (u zadnjih
15-ak godina prirodni
pad stanovništva)
• kvaziposttranzicija
• prema nacionalnom sastavu
1991.: 78% Hrvata, 12% Srba, 2% "Jugoslavena" i 8% ostalih
(Talijani, Mađari, Česi, Slovaci i dr.)
2001.: 89,6% Hrvata, 4,5% Srba, 5,9% ostalih ili neizjašnjenih
2011.: 90,42% Hrvata, 4,36% Srba, 0,73% Bošnjaka...
• doseljavanje etničkih skupina u posljednjih nekoliko stoljeća
• u doba turskih osvajanja doseljavanje vlaškog i srpskog
stanovništva
• nakon povlačenja Turaka naseljavanje Čeha, Mađara, Nijemaca,
Slovaka i drugih radi unaprijeđenja poljoprivredne i uvođenja novih
djelatnosti (ribnjačarstvo, industrija i dr.)
• jača doseljavanja nehrvatskog stanovništva (Bošnjaci, Srbi...) u
doba industrijalizacije, nakon drugog svjetskog rata (prvenstveno u
industrijska središta)
 Gospodarska obilježja
• na razvoj gospodarstva utjecali različiti faktori
(prirodno-geografski, društveno-geografski,
prometni, povijesni, politički)
• nekoliko etapa razvoja hrvatskog gospodarstva:
– obrtničko-manufakturno razdoblje
– manufakturno-industrijsko ili željezničko
– razdoblje između dva svjetska rata
– realsocijalističko razdoblje (zreli industrijski period)
– razdoblje tržišnoga gospodarstva (postind. period)
• stanje gospodarstva tipično za zemlje u
tranziciji: privatizacija, velika
nezaposlenost (preko 370.000), slabe
gospodarske reforme  industrijska
proizvodnja manja nego 1990. g.
 Neki statistički pokazatelji
• vrijednost BDP-a per capita: 10.205 eura (2011.)
• 2011.: izvoz 9,6 mlrd. eura, uvoz 16,3 mlrd. eura 
deficit 6,7 mlrd. eura, pokrivenost uvoza izvozom 58,9%
• najveći izvoz: Italija (15,8%), BiH (12,2%), Njemačka
(10,1%), Slovenija (8,3%), Austrija (5,7%), Srbija (3,9%),
Francuska, SAD, Mađarska, Luksemburg, Rusija...
• najveći uvoz: Italija (16,4%), Njemačka (12,6%), Rusija
(7,3%), Kina (7,1%), Slovenija (6,2%), Austrija (4,5%),
Azerbajdžan (3,4%), BiH, Mađarska, Francuska, SAD,
Poljska...
• broj zaposlenih: 1.411.000 (2011.)
• struktura zaposlenih po sektorima (Statistički ljetopis,
2012.):
– I: 15,4%
– II: 24,7%
– III: 59,9%
• struktura BDP-a (u %, 2009.):
– industrija 20%, turizam 20%, poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo 4,4%, građevinarstvo 6,8%...
• intenzivna socioekonomska preobrazba od sredine 20.
stoljeća (1948.: 63,4% poljoprivrednog i 25% gradskog
stanovništva; 1991.: 9,1% poljoprivrednog i 54,3%
gradskog stanovništva) – ipak, Hrvatska spada među
slabije razvijene i urbanizirane države Europe
• od 50-ih godina intenzivno preseljavanje selo-grad pod
utjecajem industrijalizacije  prostorni prerazmještaj
stanovništva
• od 70-ih godina, jačaju dnevne migracije na rad 
ruralni prostor se urbanizira – najizraženije u okolici
velikih gradova i centara rada
• od 1960-ih proces decentralizacije industrije
• veliko značenje turizma (tradicija dulja od 100 godina)
• faktori razvoja turizma:
– povoljna prirodno-geografska obilježja
– bogato kulturno-povijesno nasljeđe
– dobre prometne veze s emitivnim turističkim zemljama
• prva važnija turistička središta razvila se na sjevernom
primorju – najprije Opatija, zatim Crikvenica (u južnom
dijelu Dubrovnik)
• nakon 2. svjetskog rata razdoblje masovnog turizma
(veliko značenje jadranske magistrale izgrađene 1964.
godine)
• najvažnije hrvatske turističke regije:
zapadna Istra, Makarsko primorje,
Dubrovačko primorje, otoci Lošinj, Hvar i
dr.
• turizam i u kontinentalnom dijelu Hrvatske
• gradovi s kulturno-povijesnim sadržajima,
toplice s lječilišno-kupališnom ponudom
• nacionalni parkovi, strogi rezervati, parkovi
prirode...
• maksimalan turistički promet u SFRJ: 1987 -
10,5 milijuna, 1988 – 10,4 milijuna turista
• u prvoj polovici 90-ih godina, turistički promet
vrlo slab zbog ratnih zbivanja (2-3 milijuna), tek
krajem desetljeća oporavak (1998 – 5,5 milijuna)
• 2004: 9,4 milijuna turista, 47,8 mil. noćenja,
2011: 11,5 mil. turista (86,7% stranih), 60,4 mil.
noćenja (90,7% stranih)
• turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih
djelatnosti jer od njega indirektno žive i mnogi
koji se bave drugim djelatnostima (prijevoz,
trgovina, proizvodnja hrane i dr.)
Teritorijalno
oblikovanje
 Funkcionalna i politička
organizacija danas
• osim Zagreba, u funkcionalnoj organizaciji
veliko značenje imaju makroregionalni i
regionalni centri
• makroregionalni: Zagreb, Split, Rijeka,
Osijek  4 velike nodalno-funkcionalne
regije, tj. makroregije (Zagrebačka,
Splitska, Riječka, Osječka)
• svaka ima svoj urbani i prometni sustav
nužan u funcionalnoj organizaciji regije
• s osamostaljenjem: novi politički sustav i
političko-teritorijalna organizacija
• 21 županija (s Gradom Zagrebom), 429
općina i 127 upravnih gradova
• centri političko-teritorijalnih jedinica birani
su u pravilu prema veličini i značenju u
urbanom sistemu