Emocije i promjene ličnosti

nakon oštećenja mozga

Katedra za zdravstvenu psihologiju
Kolegij: Neuropsihologija
Mirna Kostović Srzentić
 Dvije vrste promjena

Organske Sekundarne
promjene ili reaktivne promjene
 Organske promjene – izravna posljedica
oštećenja mozga

 Sekundarne ili reaktivne promjene – zbog

doživljaja gubitka, ograničenja, frustracija
i promjene dosadašnjeg stila života
 Organske promjene
 Nastaju zbog samog oštećenja mozga i
poremećaja u funkcioniranju centara koji
reguliraju emocionalno doživljavanje i
ponašanje čovjeka
 Najčešće organski uvjetovane
promjene (Galić, 2002)
 dezinhibicija
 emocionalna otupjelost, ravnodušnost
 smanjena anksioznost i euforija
 smanjena socijalna osjetljivost
 jaka anksioznost
 preosjetljivost u međuljudskim
interakcijama
 depresija
 Moguće i:
 psihotične reakcije
 opsesivno-kompulzivna obilježja
 niska tolerancija na frustraciju, iritabilnost
 emocionalna labilnost
 agresivnost
 apatija
 Na vrstu i stupanj promjena utječu
različiti faktori:
 opseg i lokalizacija lezije
 neurološki deficiti
 ostale akutne i kronične bolesti
 trenutna životna situacija
 socijalni zahtjevi na pojedinca
 stupanj socijalne podrške
 premorbidne crte ličnosti
 U situacijama stresa
 jakog umora
– moguće su promjene koje su jače i
dugotrajnije nego prije bolesti
Promjene u seksualnom nagonu
 u vidu neumjerenih zahtjeva ili potpunog
gubitka želje
 dodatni problemi u odnosu s
partnerom i frustracije
 Razlike između hemisfera
 Lijeva hemisfera  procesiranje pozitivnih
emocija
 Desna  procesiranje negativnih emocija

 oštećenja lijeve hemisfere

češće depresivnost i anksioznost
 oštećenja desne hemisfere
euforija i nekritičnost, odnosno smanjena
anksioznost
Neuroantomska područja važna za
emocionalno procesiranje
 limbički sustav
 talamus
 hipotalamus
 mozgovno deblo
 frontalna moždana kora
– oštećenja tih područja odnosno njihovih veza
može dovesti do promjena u emocijama
 Važnu ulogu u emocionalnom ponašanju
imaju amigdaloidne jezgre
 mjesto gdje vanjski podražaji dobivaju
emocionalno značenje
 važne za izražavanje situacijski primjerenih
emocija
 naročito straha i tjeskobe
 Veze između moždane kore i
subkortikalnih struktura

 Dio bolesnika reagira pretjerano i na

nevažne vanjske podražaja
 Nakon lezija lijevostrano anteriorno dolazi
do oštećenja veza između čeonog korteksa
s nižim strukturama -
 mogu nastati kratke epizode jakog afekta:
nekontrolirani plač, a ponekad i smijeh
 Neuropatološka stanja
 Moždani udar i cerebrovaskularni
poremećaji
– Ovisno o premorbidnim crtama, životnoj
situaciji, lokalizaciji lezije
 Traumatske ozljede glave
– različite promjene, češće reaktivne
 Lakše kraniocerebralne ozljede 
reaktivne promjene, nema organskih
promjena
 Teže kraniocerebralne ozljede 
izravna posljedica organskog oštećenja
– značajno pojačavanje ili izostajanje
emocionalnih reakcija
 Frontalni (čeoni) sindrom
 nemaju poteškoće na testovima opće
inteligencije
 specifični problemi na području izvršnih
funkcija:
– deficiti planiranja i organiziranja mentalne
aktivnosti
– problemi s apstraktnim mišljenjem
– snižena inicijativa i aktivitet
– oštećena samokontrola i samousmjeravanje
Uz oštećenje čeonog režnja vežu se
i emocionalne promjene
 Emocionalna labilnost
 Snižena inicijativa
 Otupljivanje, apatija
 Egocentričnost
 Iritabilnost i ekscitabilnost
 Ponekad nekritična bezbrižnost i euforija
 Dezinhibicija u izražavanju emocija
 Agresivnost
 Socijalno neadekvatno ponašanje i nebriga za
socijalna pravila
 Oštećenja sljepoočno-limbičkih
struktura

 napadaji bijesa ili iznenadne promjene

raspoloženja
 Temporalna epilepsija
– stanja nalik shizofreniji
 Bolesti
 Demencije:
gubitak interesa i energije, agitacija,
smanjena spontanost, ponekad
sumnjičavost i paranoidnost,
destruktivnost moguća
 Parkinsonova bolest:
depresija (kao disfunkcija mozga, a ne
reaktivno)
 Multipla skleroza:
depresija, neki i manično-depresivne
epizode i euforiju, nekontrolirani smijeh i
poricanje simptoma
 Korsakovljev sindrom:
gube interes, inicijativu, uvid, razljute se
na neki podražaj
 Tumori:
– ovisno o lokalizaciji lezije
– apatija i gubitak inicijative već u
početnim fazama
 među psihijatrijskim bolesnicima se
ponekad ne prepoznaju osobe s tumorom
sljepoočnog ili čeonog režnja (1-2%,
Lezack, 1995)
 Reaktivne promjene
 Gubitak funkcija, ograničenja, promjena
stila života koje nameće bolest
 Slabljenje mentalnih sposobnosti teže se
prihvaća od neuroloških deficita
 Ovisit će o:
Težini ozljede
Premorbidnom zdravlju
Dijagnosticiranju, savjetovanju, terapiji
 Reaktivne promjene
 Kod osoba koje su premorbidno imale
razvijene neurotske crte ličnosti i sklonost
tjeskobi:
 anksioznost
 blagu depresivnost
 preosjetljivost
 smanjena inicijativa i motivacija
 izbjegavanje socijalnih kontakata
 Reaktivne promjene

 impulzivnost
 razdražljivost
 hipohondrijska zabrinutost
 agresivnost
 Obje vrste emocionalnih promjena mogu
se javiti istodobno ili pak jedna za drugom
– Npr. najprije euforija organske etiologije, a
zatim depresija kao reaktivni poremećaj zbog
uvida u situaciju
 Problem svjesnosti pacijenta o
vlastitim problemima

 Koji su moji problemi?

 Kako oni utječu na moj život?
 Jesam li realističan oko toga što mogu, a
što ne mogu nakon oštećenja mozga?
 Jesam li svjestan da trebam pomoć?
 SVJESNOST
Viša razina

ST
REZONIRANJE

NE
NO

S VJ
IZVRŠNE FUNKCIJE
ES

ES
J
SV

PAMĆENJE

NO
ST
Niža
PROCESIRANJE INFORMACIJA
(bazična)
razina ● Brzina ●Točnost

PAŽNJA & KONCENTRACIJA

● KONTROLA ● INCIJACIJA
● POBUĐENOST ● ALERTNOST ● ENERGIJA ZA PROMJENU

Neuropsihološke funkcije
 Novi identitet
 Jesam li svjestan da sam se promijenio
nakon oštećenja mozga?
 Sviđam li se sebi takav /takva, imam i
dalje budućnost
 Holistički pristup –
neuropsihologijska rehablitacija
 Uključuje i rehabilitaciju kognitivnih funkcija
ali i
 Psihoterapijski tretman
– individualni i grupni tretman
 Profesionalni ili vokacioni trening
 Psihijatar
 Neuropsiholog
 Radni terapeut
 Važno je:
 Dijagnosticirati promjene ličnosti i pratiti ih
 Informirati i poučavati bolesnika o
njegovoj bolesti, oštećenjima i trajanju
oporavka
 Pružiti suportivnu terapiju, savjetovanje i
psihoterapiju
 Koristiti psihološke metode suzbijanja boli
 Važno je:
 Educirati zdravstvene djelatnike
 Educirati članove obitelji
 Odgovornost obitelji, okoline i društva da
daju podršku njegovim nastojanjima da
ostvari samostalan i produktivan život
 Prilagodba na bolest
 Djelovanje akutnih stresova:
– npr. ruptura aneurizme
– Kraniocerebralna ozljeda
 Odbijanje priznavanja gubitka psihičkih
funkcija
 Priznavanje gubitka
 Mirenje s gubitkom
 Pronalaženje novih načina suočavanja sa
tim stanjem
 Uobičajene psihičke reakcije:
 Opća zbunjenost i nesigurnost
 Panika, tjeskoba, noćne more
 Strahovi
 Povećana osjetljivost
 Osjećaj da se bitno razlikuju od drugih fizički i psihički
 Nekontrolirano neprijateljstvo prema drugima
 Osjećaj odbačenosti prema drugima
 Povlačenje, emocionalno se zavaraju što dovodi do
apatije
 Iskorištavanje drugih kao nadomjestak za pretrpljeni
gubitak
 Kod jačih traumatskih ozljeda
 Šok
 Poricanje
 Srdžba
 Depresija – kad se bolest više ne može
poricati
 Prihvaćanje