MODERNE TEORIJE I

ORIJENTACIJE

.
 Moderne sociološke teorije
• Razvoj sociologije nakon 2. svjetskog rata; prevlast
američke sociologije
• Funkcionalizam
• Neomarksizam; kritička teorija društva
• Strukturalizam
• Simbolički interakcionizam
• Etnometodologija
• Feministička teorija
• Postmodernizam
2
 FUNKCIONALIZAM
• Dominantna društvena teorija u američkoj sociologiji u 1940-
im i 1950-im. Za razliku od marksizma koji naglašava
društveni sukob i promjenu, funkcionalizam naglašava
društvenu harmoniju, sklad dijelova i potrebu postizanja i
očuvanja harmonije. Začetnik E. Durkheim – društvo kao
entitet sui generis, kolektivna svijest
• Moderna funkcionalna ideja dijelom proizlazi iz kulturne
antropologije, gdje se razvijala u radovima A. Radcliffe-
Browna i B. Malinowskog (“svaki tip civilizacije, svaki
običaj, materijalni objekt, ideja ili vjerovanje izražava
vitalnu funkciju, ispunjava neku dužnost, čini neodvojiv
dio djelujuće društvene cjeline”) 3
 POLAZIŠTE
• Društvo je sustav, skup međupovezanih dijelova koji
zajedno oblikuju cjelinu; osnovna jedinica analize je
društvo, a dijelovi se shvaćaju kroz njihov odnos prema
cjelini (npr. obitelj, religija). Ljudi i ljudske grupe međusobno
su ovisni i uvjetovani na isti način kao organi složenog
organizma. Kao što svaki organ ljudskog tijela ima svoju
funkciju, pa se ostali dijelovi tijela ne smiju buniti protiv npr.
želuca tako ni društvene grupe ne smiju ustajati jedne protiv
drugih već trebaju živjeti u harmoniji. (Priča o
međuovisnosti organa ljudskog tijela – želuca i udova –
kojom je Menenije Agripa uvjerio pobunjene plebejce da se
sa Svetog brda vrate u Rim). U feudalizmu: jedni se mole
(svećenici), drugi brane zemlju (vojnici-plemići), a treći rade
(kmetovi) itd.
4
 TALCOTT PARSONS (1902-1979)
• Rodio se u religioznoj protestantskoj obitelji, otac pastor,
studirao na LSE u Londonu 1925. i u Heidelbergu 1927
(doktorirao); 1930. preveo Weberovu Protestantsku etiku i
duh kapitalizma; prof. na Harvardu (1937-73), savjetnik
vlade SAD za obnovu privrede i demokracije u Njemačkoj
(protivnik Morgenthauova plana), za vrijeme makartizma
branio svoje kolege i akademske slobode, pa iako
antimarksist sumnjičen za nelojalnost; umro u Münchenu
• Djela: Struktura društvene akcije (1937); Društveni sustav
(1951); Sustav modernih društava (1971)

5
 Teorija društvene akcije
• U početku polazio od ideje racionalnog djelovanja pojedinca (u
čemu nema ništa individualističko ili utilitarističko); akter je
pojedinac ili kolektivitet u akciji, čije je djelovanje usmjereno,
regulirano i kontrolirano smislom koji akteri pridaju svom
djelovanju. Ciljevi koje sebi postavljaju proizlaze iz sistema
kulture, kao i određenje mogućih sredstava i poteškoća u
postizanju ciljeva. Svi ti elementi regulirani su normativnim
standardima konkretnog društva. Sastav kulture je sustav
društvenih vrijednosti koje pojedincu daje smislenost značenja i
postupaka te simbolički sustav (religija, jezik, nacionalni
osjećaj) s kojim se identificira.

6
 Funkcionalni imperativi (preduvjeti)
• Funkcionalni imperativi društvenih sustava su osnovne potrebe
ili nužni uvjeti postojanja društva (AGIL shema):
1. Adaptacija (Adaptation) – potreba za preživljavanjem na
račun okoline; kontrola nad okolinom; ekonomski sustav
2. Postizanje ciljeva (Goal attainment) – potreba za određivanja
ciljeva prema kojima se usmjeravaju aktivnosti društva;
politički sustav
3. Integracija (Integration) – potreba osiguravanja cjelovitosti
funkcioniranja sastavnih dijelova povezivanjem u
neproturječnu cjelinu; odnosi se na regulaciju konflikata,
koordinacija i međusobno usuglašavanje dijelova; pravni
sustav
4. Održanje obrazaca ponašanja (Latent pattern maintenance)
– održanje osnovnih obrazaca vrijednosti institucionaliziranih u
društvu; obitelj, obrazovni sustav, religija 7
 ROBERT K. (KING) MERTON (1910-2003)
• Doktorirao na Harvardu 1936 (“Socijalna struktura i anomija”).
Prof. na Columbiji (1941-79); Nacionalna medalja za znanost
1994 (sociologija znanosti); otac Roberta C. (Coxa) Mertona
• DJELA: Društvena teorija i društvena struktura (1949), Na
ramenima divova (1965), Sociologija znanosti (1973)
• Teorije srednjeg dometa – premošćivanje jaza između
teorijskog i empirijskog istraživanja
• Teorija anomije i devijantno ponašanje
• Sociologija znanosti. Normativna struktura znanosti:
Univerzalizam, Komunizam (komunalnost), Nepristranost i
Organizirani skepticizam
Matejev efekt – “tko ima – dat će mu se” (“Jer svakome tko
ima dat će se još pa će obilovati, a onome tko nema oduzet
će se i ono što ima.”, Matej 25:29);
Fenomen “41. stolice”; “samoispunjavajuće proročanstvo” 8
 Funkcije i disfunkcije
• Funkcije imaju i disfunkcije: negativne posljedice nekog
fenomena ili popratne pojave čije efekte nismo željeli, planirali
ili predvidjeli. Birokratska organizacija: njezina obilježja (Weber)
jamče funkcionalnost (poštivanje pravila, hijerarhija,
neosobnost) ali striktno poštovanje rezultira disfunkcijama:
1. Poštivanje pravila vodi nesnalaženju u novim nereguliranim
situacijama, jer ne mogu inovirati, mijenjati, ne smiju
improvizirati; birokratska organizacija nefleksibilna i
neinovativna
2. Hijerarhijska delegacija nadležnosti nužna za efikasnost, ali
delegacija vodi “izmještanju ciljeva”, pa umjesto vanjskog cilja
zbog kojeg postoji, stvarni cilj postaje poštivanje pravila i kad je
to neproduktivno, puko poštovanje ceremonija i rituala važnije
od učinka
3. Neosobnost važna, ali vodi do napetosti i sukoba prema
strankama i okolini, umjesto objektivnosti vlada bešćutnost 9
 DRUGE SUVREMENE ORIJENTACIJE
• Frankfurtska škola – kritička teorija društva
• Strukturalizam; strukturacionizam
• Individualističke analize: metodološki individualizam,
utilitarizam, teorija racionalnog izbora
• Mikrosociološki pristupi: simbolički interakcionizam,
etnometodologija

10
 HABERMAS
• Frankfurtska škola – druga generacija
• Raskid s Marxom: odbacivanje evolucionizma – razvoj,
ekonomizma – shema baze i nadgradnje, dominacionizma
– viđenja društva samo kroz dominaciju
• Mogućnost emancipacije bez revolucije –
emancipacijske vrline idealnog stanja društva čiste i
savršene komunikacije, a to je stanje jezične
interakcije iz koje je dominacija isključena. U
komunikaciji akteri tragaju za konsenzusom i za
mjerilo uzimaju istinitost, ispravnost i vjerodostojnost
iskaza
• Komunikacijsko djelovanje je istinska osnova društvenog,
jer dopušta dogovor članova nekog društva oko normi koje
im omogućuju da sporazumno usklađuju svoje djelovanje
11
 Anthony Giddens
• Teorija strukturacije, strukturacionizam – nadići jaz između
objektivizma i subjektivizma, akcionizma i strukturalizma;
strukture su proizvodi svakodnevnih interakcija pojedinaca jednih
s drugima i s institucijama svakodnevnog života s kojima su
pojedinci u dodiru. Strukture se reproduciraju i rutinom i
putem djelovanja pojedinaca kad glasaju, prosvjeduju, ili
djeluju na uobičajeni način. Strukture društveno
konstituiraju ljudi koji se angažiraju u društvenoj praksi. One
se ne mogu svesti na individualne motive i akcije, jer
nadživljavaju individualne aktere.
• Globalizacija i promjene koje izaziva; cjelovita promjena društva;
konzekvenca modernosti; demokratizacija demokracije;
12
 Postmoderne teorije
• Industrijska i postindustrijska, moderna i postmoderna
društva
• Lyotard – kraj velikih priča
• Baudrillard – simulacija i zbilja
• Castells – informacijsko doba

13