Ekonomija životne sredine

mr Ivana Vojinović
Fakultet za politehniku, UDG
Podgorica, oktobar-decembar 2019.
 • Teme predmeta:

• Uvod u ekonomiju životne sredine

• Prirodni resursi, ekonomski rast i životna sredina
• Kružni tok ekonomskih aktivnosti, energija
• Ekonomski model ponude i tražnje
• Javna dobra i eksternalije

• Konkretni primjeri iz prakse i zadaci

• Klimatske promjene

https://youtu.be/D9xFFyUOpXo
• Prirodni resursi kao prirodni kapital
• S prosječnim oticajem od 44l/s/km2, tj. ukupnim oticajem od
604m3/s, Crna Gora u odnosu na svoju površinu, spada u vodom
najbogatija područja na svijetu i generalno posmatrano raspolaže
kvalitetnim i obilnim podzemnim i površinskim vodama.

• Trenutno je oko 17% teoretskog hidropotencijala iskorišćeno.

• PITANJE: Da li je vodni resurs u Crnoj Gori:

• a) degradiran;
• b) iskorišćen;
• c) oskudan;
• d) obnovljiv?
• Trenutno je u Evropi ozbiljno ugroženo ili suočeno s izumiranjem oko
53% ribljih vrsta, 45% gmizavaca, 40% ptica i 21% od 12500
vaskularnih biljnih vrsta.

• PITANJE: Ako se nastavi s isušivanjem močvara i njihovim

pretvaranjem u obradivo zemljište, da li će ptice (čaplje, patke,
guske, labudovi, itd.) kao resurs biti:
• a) degradiran;
• b) iskorišćen;
• c) oskudan;
• d) obnovljiv?
• Zašto?
• https
://www.youtube.com/watch?v=zCRKvDyyHmI
• Građevinska kompanija „XY“ bavi se proizvodnjom
betonskog gvožđa (armature) svih profila.
• Armatura je potrebni faktor proizvodnje (tj. među
proizvod) potreban za finalnu proizvodnju kapija.
• Kapije dobijene od armature prodaju se kao finalni
proizvod domaćinstvima na tržištu.
• Kako smo došli do gore opisanog procesa
proizvodnje?
• Za proizvodnju betonskog gvožđa građevinska
kompanija „XY“ kao inpute koristi prirodne resurse
(rude, metale, minerale, vodu, energiju...).
• Kao rezultat procesa proizvodnje u građevinskoj
kompaniji „XY“ nastaju:
– Kapije;
– Građevinski otpad.
• Deponije;
• Sortiranje i reciklaža.
 • Model tražnje i ponude
• Životna sredina-tipično javno dobro
• Teorija eksternalija
• Kouzova teorema i pitanje vlasničkih prava
 • TRŽIŠTE BENZINA

OBRAZAC TRAŽNJE BENZINA

Cijena ($/galonu) 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3
Tražena količina 80 78 76 74 72 70 68 66 64 62
(1000 galona
nedeljno)
 • TRŽIŠTE BENZINA

OBRAZAC PONUDE BENZINA

Cijena ($/galonu) 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3
Ponuđena količina 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87
(1000 galona nedeljno)
 • TRŽIŠTE BENZINA
OBRAZAC TRAŽNJE BENZINA
Cijena ($/galonu) 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3
Tražena količina (1000 80 78 76 74 72 70 68 66 64 62
galona nedeljno)

OBRAZAC PONUDE BENZINA

Cijena ($/galonu) 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0 2,1 2,2 2,3
Ponuđena količina 60 63 66 69 72 75 78 81 84 87
(1000 galona nedeljno)
• U jednom od najstarijih opisa problema javnog dobra
David Hume piše: „Dva susjeda mogu da se saglase da
isuše močvaru na livadi, koju zajednički posjeduju, zato
što im je lako da jedan drugom doznaju mišljenje, i svaki
mora da uoči da je napuštanje čitavog projekta
neposredna posljedica toga da svaki propusti da učini
svoje. Ali je vrlo teško ili čak nemoguće da se hiljadu
osoba složi sa bilo kakvom takvom radnjom, teško je da
organizuju tako komplikovanu stvar i još teže da je
izvedu, a svako traži izgovor da se oslobodi svoje nevolje
i troška, i svako bi da čitavo breme prevali na druge... “.
• Primjer su dva pojedinca (A i B) na čijem imanju se
nalazi šuma koju hoće da posijeku. Razlog za sječu šume
je bolesno drveće koje ugrožava zdravlje okolnih
ekosistema.
• Postoje samo dva stanja – šuma postoji i posječena
šuma. U ovom primjeru osobe A i B pristale su da
posijeku šumu. Za osobe A i B sječa šume je javno dobro
koje se privatno finansira.
• Fabrika koja svojim otpadnim vodama zagađuje rijeku
stvara nepovoljne eksterne efekte za gradski vodovod
koji je nizvodno lociran, jer mu povećava troškove
prečišćavanja vode za piće. Njegovi povećani troškovi
nijesu uključeni u troškove proizvodnje hemijske fabrike,
tako da ih ona ne uključuje u obračun cijene svojih
proizvoda.
• Kada hemijska fabrika poveća svoju proizvodnju za
jednu tonu dolazi do dodatnog izlivanja otpadnih voda u
rijeku i povećanja troškova vodovoda, koji nastaju da bi
se prečistila ta dodatna količina zagađenja.
 • U situaciji da npr. neki grad finansira izgradnju
modernog puta, koji sticajem okolnosti prolazi u blizini
fabričkih postrojenja, nastaće povoljni eksterni efekti za
fabriku, jer se smanjuju transportni troškovi, iako sama
fabrika uopšte nije učestvovala u finansiranju te
saobraćajnice. U ovom slučaju radi se o pozitivnim
eksternim efektima (eksternalijama).
• Kako proizvođači obračunavaju cijene na osnovu svojih
(privatnih) troškova, negativni eksterni efekti neće ući u
kalkulaciju njihovih cijena, niti će uticati na njihove
odluke o obimu proizvodnje.
 • Automobili najviše doprinose zagađenju vazduha,
uključujući i gradski smog i regionalne probleme kao što
su kisjele kiše. Osim toga, emisija CO2 iz automobila
doprinosi globalnom zagrijavanju, a sredstvo za
hlađenje iz sistema klima uređaja kod starijih tipova
automobila isparava i doprinosi razaranju ozonskog
omotača. U proizvodnji automobila koriste se i toksični
materijali koji mogu da se ispuštaju u životnu sredinu ili
da se odlažu kao opasni otpad.
 
 • PRIMJER 2:
• Procijenjeno je da zagađenje koje nastaje od
proizvodnje čelika stvara eksterni trošak od €60 po toni.
• Pokažite eksterni trošak, tržišnu ravnotežu i društveni
optimum na grafiku.
• Kakve politike mogu da pomognu da se dostigne
društveni optimum? Kakav uticaj bi te politike imale na
ponašanje potrošača i proizvođača? Kakav uticaj bi
imale na tržišnu ravnotežu cijene i količine?
Cijena po toni (€) 20 40 60 80 100 120 140 160 180
Tražnja (milioni tona) 200 180 160 140 120 100 80 60 40
Ponuda (milioni tona 20 60 100 140 180 220 260 300 340
 • PRIMJER 3:
• Fabrika za proizvodnju ulja za transformatore nalazi se u
blizini farme. Gasovi koji se emituju u atmosferu iz
fabrike oštećuju usjeve na farmi.
• Konstruisati model ponude i tražnje ulja za
transformatore i naći ravnotežnu cijenu (tržišnu
ravnotežu).
TRAŽNJA ZA ULJIMA ZA TRANSFORMATORE
Cijena ($) 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130
Tražena količina 800 700 600 550 400 350 300 250 200 100

PONUDA ULJA ZA TRANSFORMATORE

Cijena ($) 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130
Ponuđena 50 100 250 350 400 500 550 650 750 900
količina
 
• Procijenjeno je da se društveni optimum ostvaruje samo
ukoliko se tražnja za uljima smanji za 150 komada. Koliki
su eksterni trošak i društveni optimum? Pokažite ih na
grafiku.
• Kakve politike mogu da pomognu da se dostigne
društveni optimum? Kakav uticaj bi te politike imale na
ponašanje potrošača i proizvođača? Kakav uticaj bi
imale na tržišnu ravnotežu cijene i količine?