KRUTO TIJELO

Vektori

Pravac (pravac nosioc)

Smjer
Iznos ili veličina (norma, modul, intenzitet)

Hvatište
Vektori

Pravac (pravac nosioc)

Smjer
Iznos ili veličina (norma, modul, intenzitet)
Hvatište
Operiranje vektorima

Jesu li ova dva vektora jednaka ?

Operiranje vektorima

Jesu li ova dva vektora jednaka ?

Zbrajanje vektora

b
Zbrajanje vektora
Rezultantni vektor (rezultanta) c

(paralelogram sila)

b a+b=c
Konkurentne sile

F1

F2

Sile koje imaju isto hvatište ili se translacijom

duž pravca nosioca mogu dovesti u isto hvatište
Nekonkurentne sile

F1
F2

Sile na paralalnim pravicma koje se

ne mogu dovesti u isto hvatište
Zbrajanje vektora
Rezultantni vektor (rezultanta) c

a+b=c
Oduzimanje vektora

a- b=c
c

b
 Množenje vektora

Skalarno (in, unutarnje) Vektorsko (ex, vanjsko)

Rezultat je skalar (broj) Rezultat je vektor

a·b=c axb=c
c=

c
b a,b,c, čine desnu bazu
a
Ravnoteža materijalne točke

R = F1+ F2 +F3 +...+Fn = 0

Rezultanta svih sila
 Ravnoteža krutog tijela (k.t.)

Djelovanje Djelovanje
konkurentnih sila na k.t. nekonkurentnih sila na k.t.
 Djelovanje konkurentnih sila na k.t.

- dovesti sve sile u zajedničko hvatište i izračunati rezultantu R

R= 0 R= 0
k.t. u ravnoteži (miuruje) k.t. se giba rotacijski ili translacijski

Kao materijalna točka

?
Rotacija krutoga tijela
Rotacija krutoga tijela

O – okretište, čvrsta, nepomična točka

Konkurentne sile Sila djeluje Sila djeluje na

Rezultanta je 0 na pravcu kroz O pravcu koji ne prolazi
k.t. miruje k.t. miruje kroz O
k.t. rotira oko O
Moment sile M

djelovanje sile koje uzrokuje rotaciju tijela

M= k x F

Krak sile – udaljenost pravca sile od O

 Djelovanje nekonkurentnih sila na k.t.

- sile se ne mogu dovesti u zajedničko hvatište

- translacijsko gibanje k.t. određuje rezultanta R, a rotacijsko
momenti M
F1

O r1 r2

r3
F3
F2
 Djelovanje nekonkurentnih sila na k.t.

-translacijsko gibanje k.t. određuje rezultanta R

F1

O r1 r2 rezultanta

r3
F3
F2
Hvatište rezultante određuje
se iz ukupnog momenta
 Djelovanje nekonkurentnih sila na k.t.

-rotacijsko gibanje k.t. oređuju momenti M

Ukupni moment M

F1 M= r1 x F1+ r2 x F2+ r3 x F13

O r1 r2

r3
F3
F2
Spreg ili par sila
- nekonkurentne, jednake po iznosu tj. vektorski zbroj je 0

.. ali im momenti nisu jednaki...

pa rezultantni moment ne mora biti 0 !
 Spreg ili par sila

Rezultantni moment sprega

FB=-FA
Uvjet ravnoteže krutog tijela

Istodobno mora vrijediti:

R = F1+ F2 +F3 +...+Fn = 0

Rezultanta svih sila

M = M1+ M2 +M3 +...+Mn = 0

Rezultantni moment
Translacija krutog tijela

- sve točke k.t. se translatorno gibaju

Svodi se na gibanje centra mase (c.m.)

Smatra se da je
- sva masa k.t. koncentrirana u c.m.
- hvatište sile u c.m.
Rotacija krutog tijela
- sve točke k.t. se rotacijski gibaju jednoliko oko osi vrtnje

Fizičke veličine kojima se opisuje:

Moment sile
Moment tromosti
 sila na element mase

Tangencijalna
komponenta sile

Element mase

Moment sile s obzirom na os z

za element mase m Mi = ri x Fi

Rotaciju uzrokuje tangencijalna komponenta sile Mi = ri x Fti

Mi = ri Ftisin 90
 F=ma a=r

Tangencijalno Kutno
ubrzanje ubrzanje
(različito za (jednako u
svaku točku) svim točkama)
Ukupni moment

Moment tromosti ili inercije za os z

2. Newtonov zakon za rotaciju k.t. oko nepomične osi
Moment tromosti ili inercije I

gustoća
Moment tromosti ovisi o obliku tijela i izboru osi rotacije
Steinerov poučak

I = ICM + md2
udaljenost osi
moment tromosti moment tromosti
s obzirom na bilo koju s obzirom na os masa k.t.
os paralelnu osi rotacije kroz CM

d
Općenito vrijedi:
I ≥ ICM

moment tromosti moment tromosti

s obzirom na bilo koju s obzirom na os kroz CM
os paralelnu osi rotacije
Moment količine gibanja L
(kutna količina gibanja, angularni moment, zamah)

L= r x p
= mv
L
L= r x mv
Moment količine gibanja krutog tijela

Li= r’i x mivi

element mase
 Moment količine gibanja krutog tijela

Za r u ravnini s v Lzi= ri x mivi

Iznos Lzi= mirivi =mir2i
v=r
 Moment količine gibanja krutog tijela

Lzi= mirivi =mir2i

Ukupni moment količine gibanja s obzirom na os z:

Lz=Lzi=  mir2i
Moment inercije Iz
Lz= Iz 
 Smjer momenta količine gibanja L

Ako tijelo mase m rotira oko fiksne osi s kutnom brzinom  i ako je
moment tromosti oko te osi I , kutna količina gibanja je vektor L u smjeru
osi iznosa
L  I
Zakon očuvanja kutne količine gibanja

Kutna količina gibanja u zatvorenom (izoliranom)

sustavu je očuvana.

L= konst. ili I= konst.

dL
0
dt
 Zakon očuvanja kutne količine gibanja - primjer

Prandltov stolac

I = konst.
Kada skupi ruke smanji I vrti se brže (tj. poveća se )
 Zakon očuvanja kutne količine gibanja - primjer

Fizika plesa: pirouette

I = konst.
Kada skupi ruke (smanji I) vrti se brže (poveća se )
 Zakon očuvanja kutne količine gibanja - primjer

Fizika sporta: skokovi u vodu

I = konst.
Kada privuče noge (smanji I)
zavrti se (poveća se )
 Gibanje centra mase - primjer

Skokovi u vodu

Centar mase giba se po paraboli

 Zakon očuvanja kutne količine gibanja - primjer

2. Keplerov zakon
zakon površina
Spojnica Sunce-planet u jednakim vremenskim
razmacima prebriše jednake površine.

U afelu
U perihelu P se planet
se planet P giba sporije
giba brže
P
 http://eskola.hfd.hr/
Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
http://eskola.hfd.hr/hokus_pokus/index.htm
Google: hokus pokus fizika
 http://eskola.hfd.hr/
Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
Stabilna
Indiferentna
Ravnoteža

Labilna
 Primjer “nevjerojatne” ravnoteže

Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži

http://eskola.hfd.hr/
Tijelo je u ravnoteži ako mu je težište T na vertikalnom
pravcu koji prolazi osloncem O.
 T

Tijelo je u ravnoteži ako mu je težište T na vertikalnom

pravcu koji prolazi osloncem O.
 O

Tijelo je u ravnoteži ako mu je težište T na vertikalnom

pravcu koji prolazi osloncem O.
 Ravnoteža – primjeri

Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži

http://eskola.hfd.hr/
Težište ovisi o raspodjeli mase na tijelu. Mijenjajući položaj udova
i tijela mi sami mijenjamo položaj težišta našega tijela.
 Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
http://eskola.hfd.hr/
Svako nošenje ili podržavanje u kojoj je oslonac mali, iznimno je
zahtjevno i spada u osobite vještine (=vještina zadržavanja svojega
težišta na okomici iznad oslonca).
 http://eskola.hfd.hr/
Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
Stabilnost je veća što je oslonac veći, a težište bliže osloncu.
 http://eskola.hfd.hr/
Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
Hodanje je “namjerno”/kontrolirano padanje
 http://eskola.hfd.hr/
Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
Nemoguće je ustati sa stolca bez prebacivanja
težišta nad novi oslonac.
 http://eskola.hfd.hr/
Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
Stabilnost je veća što je površina oslonca veća, a težište niže.
 http://eskola.hfd.hr/
Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
Postizanje stabilnosti povećavanjem oslonca
 http://eskola.hfd.hr/
Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
Povećavanje stabilnosti povećavanjem oslonca
i spuštanjem težišta.
 Babara Šaina, Rajka Jurdana Šepić Web radionica Priča o ravnoteži
Težište ispravno nakrcanog broda je nisko,
teret je simetrično raspoređen u niže
dijelove pa je brod stabilniji.

http://eskola.hfd.hr/