IZBOR POTROŠAČA

Fran Galetić
Potrošačev izbor
 Promatra se kroz nekoliko dimenzija:
 Što potrošač želi?
 Što si potrošač može priuštiti?
 Što potrošač stvarno odabire?
1. PREFERENCIJE
POTROŠAČA
 Tržišna košarica – skup različitih količina
različitih dobara
 Preferencije potrošača – individualni
ukusi potrošača koji određuju izbor
određene tržišne košarice
Što pokazuje točka T1?
Q(B)

3
T1
2

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
Što pokazuje točka T2?
Q(B)

T2
3

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
 Je li bolja kombinacija T1 ili T2?
 Bolje je kombinacija T2 jer je u njoj
sadržana veća količina oba dobra.

 Koja je najbolja moguća kombinacija?

 Kako odrediti točke između kojih je
potrošaču svejedno koju odabere?
Jesu li ostale točke bolje ili
lošije od točke c?
Q(B)
f e
5

d c
3

a b
2

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
 Točka a je lošija jer daje manju količinu
oba dobra.
 Točka e je bolja jer daje veću količinu
oba dobra.
 Točka d je lošija jer uz istu količinu
dobra A daje manju količinu dobra B.
 Točke b i f ne možemo uspoređivati bez
dodatnih informacija.
Krivulja indiferencije
 Skup točaka koji pokazuje različite
kombinacije dobara pri kojima je
zadovoljstvo potrošača isto
 Indiferencija = ravnodušnost; stanje u
kojem je izbor između dvije mogućnosti
jednako poželjan
Točke jednakog zadovoljstva
Q(B)

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
Krivulja indiferencije
Q(B)

U1
1

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
Mapa indiferencije = skup
krivulja indiferencije
Q(B)

2
U2

1 U1
U3

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
Granična stopa supstitucije
 Količina jednog dobra koje se potrošač
spreman odreći kako bi dobio jednu
jedinicu drugog dobra, ostajući pritom
na istoj razini zadovoljstva

Y Y
MRS XY  MRS XY 
X X
MRS pada niz krivulju indiferencije
Q(B)

3
ΔY
2

ΔX U1
1

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
Kako izgledaju krivulje indiferencije
za savršene supstitute?
Q(B)

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
Kako izgledaju krivulje indiferencije
za savršene komplemente?
Q(B)

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
Korisnost
 Osim pomoću krivulja indiferencije,
potrošačeve preferencije mogu se
izražavati i pomoću koncepta korisnosti.
 Korisnost = apstraktna mjera
zadovoljstva koju potrošaču pruža neka
košarica dobara; izražava se brojem
jedinica korisnosti
2. BUDŽETSKO OGRANIČENJE
 Raspoloživa visina dohotka kojim se
mogu kupiti različite kombinacije dobara
 Budžetski pravac = skup točaka koji
pokazuje različite kombinacije dobara
koje potrošač može kupiti raspoloživim
dohotkom
Budžetski pravac
Q(B)

5
P(A) = P(B)
4

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
 Što ako je P(B) = 2 P(A) ?
Q(B)

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Q(A)
 Px x  Py y  I
 I = dohodak
 Px = cijena jedne jedinice dobra x
 Py = cijena jedne jedinice dobra y
 x = količina dobra x
 y = količina dobra y
Zadatak 1:
 Raspoloživi dohodak iznosi 2000 kuna.
Moguće je birati između proizvoda A po
cijeni od 100 kuna i proizvoda B po 500
kuna.
 (a) Prikažite budžetski pravac.
 (b) Što će se dogoditi ako proizvod A
poskupi na 200 kuna?
 (c) Zatim prikažite utjecaj povećanja
dohotka na 2400 kuna.
(a)
 Ako bi se dohodak potrošio samo na
jedno dobro, tada bi se mogla kupiti
količina
I I
x y
Px Py
I 2000
a   20
Pa 100
I 2000
b  4
Pb 500
 Budžetski pravac
Q(B)

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
Q(A)
 (b) Moguće je kupiti duplo manje jedinica dobra A

Q(B)

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
Q(A)
 (c) Sada je moguće kupiti više dobara

Q(B)

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24
Q(A)
3. POTROŠAČEV IZBOR
 Što potrošač stvarno izabire?
 Potrošač bira kombinaciju dobara koja
maksimizira zadovoljstvo uz dani raspoloživi
dohodak
 Zbog budžetskog ograničenja optimalan izbor
mora se nalaziti na budžetskoj krivulji
 To se postiže u točki gdje se krivulja
indiferencije i budžetski pravac dodiruju
T(2,3) – dodir budžetskog pravca
i krivulje indiferencije U2
Q(B)

2 U1

U2
1
U3
U4

0 1 2 3 4 5 6
Q(A)
 Maksimizacija korisnosti
max U ( x, y )
Px x  Py y  I

Nagib budžetske krivulje je – Px/Py, a krivulje indiferencije

– MUx/MUy odnosno – MRSxy, pa je uvijet tangencijalnosti:
MU x Px Px
 MRS xy 
MU y Py Py
MU x MU y

Px Py
Zadatak 2:
 Potrošač raspolaže s 1800 kn mjesečno kojeg
u cijelosti troši na kupnju proizvoda x i y. Uz
dano budžetsko ograničenje potrošač može
kupiti maksimalno 50 jedinica dobra x,
odnosno 40 jedinica dobra y. Ako potrošačeva
krivulja indiferencije ima oblik y=450/x,
analitički odredite i grafički prikažite
kombinaciju proizvoda x i y koja maksimizira
zadovoljstvo potrošača. Je li potrošač
postigao ravnotežu?
 I 1800
Px    36
xmax 50
I 1800
Py    45
ymax 40

I  Px x  Py y
1800  36 x  45 y
1800  36 x  45 450 / x 
1800 x  36 x  20250
2

36 x  1800 x  20250  0
2

x1  17,09
x2  32,9
Q(y)

50

40

30

20

10
U

0 10 20 30 40 50 60
Q(x)
 Budžetski pravac i krivulja indiferencije
se ne dodiruju, nego se sijeku.
 Zato ravnoteža nije uspostavljena.
 Na takav zaključak upućuje i dvostruko
pozitivno rješenje kvadratne jednadžbe.
Zadatak 3:
 Funkcija korisnosti pri potrošnji dvaju dobara
X i Y dana je funkcijom U = xαyβ, pri čemu su
sklonosti potrošnji jednog i drugog dobra
jednake, i u zbroju su jednake 1.
 (a) Popunite donju tablicu za 3 krivulje
indiferencije, za razine korisnosti U1 = 2, U2= 4 i
U3 = 8.
 (b) Protumačite na primjeru jednu proizvoljnu
točku.
 U=2 U=4 U=8
x y x y x y
0.5 1 2
1 2 4
2 4 8
4 8 16
8 16 32
 Prvo trebamo zaključiti kakav je oblik
funkcije korisnosti. Ona glasi U = x0.5y0.5
tj. U  x, y   xy

 Zatim odabiremo vrijednosti x-a i

pronalazimo vrijednosti y-a da U bude
jednak traženoj vrijednosti.
U  x, y   xy U  x, y   xy
2  0,5 y 4  1y
4  0,5 y y  16
y 8

4  2y
2  1y 16  2 y
y4 y 8

2  2y 4  4y
y2 y4
 U=2 U=4 U=8
x y x y x y
0.5 8 1 16 2 32
1 4 2 8 4 16
2 2 4 4 8 8
4 1 8 2 16 4
8 0.5 16 1 32 2
 Neka je proizvoljna točka jednaka (2,2). U toj
točki se ostvaruje korisnost U = 2. Ako
potrošač želi zadržati istu razinu korisnosti, a
mora otpustiti jedan proizvod x, tada taj
proizvod može nadoknaditi samo s 2
proizvoda y, pa će konzumirati (1,4). Isto
tako, ako mora otpustiti jedan proizvod y,
morat će ga nadoknaditi s 2 proizvoda x kako
bi ostao na istoj razini korisnosti, te će se naći
u točki (4,1).
Zadatak 4:
 Potrošač kupuje hranu (F) i odjeću (C).
Njegova krivulja korisnosti je U = FC.
 (a) Nacrtajte krivulju indiferencije na razini
U = 12.
 (b) Ako je dohodak jednak 12, hrana košta
1, a odjeća 3, odredite i nacrtajte
budžetsku krivulju.
 (c) Odredite optimalnu košaru dobara.
 (d) Koliko iznosi MRS u točki gdje se
maksimizira korisnost?
(a)
U = 12 C

F C
1 12
1.5 8
2 6
3 4
4 3
6 2
8 1.5
12 1
F
 (b)
 1F + 3C = 12 C

1 12

C  F 4
3

6 12 F
(c)
Px
MRS xy 
Py
 MRS je apsolutna vrijednost derivacije
krivulje indiferencije u točki:
12 = FC
12
C
F
dC 12
 2
dF F
 To se izjednači s nagibom pravca (ako
ostavimo minus ispred derivacije) ili s
odnosom cijena (ako uzmemo
apsolutnu vrijednost derivacije).
1 12
  2
3 F
F 2  36
12
F 6 C 2
6
(d)

12 12 1
MRS   2  2 
F 6 3
Zadatak 5:
 Ako je budžet jednak 50, cijena dobra x
10, a cijena dobra y 5 novčanih
jedinica, te ako je funkcija korisnosti
jednaka U = xy, odredite kombinaciju
dobara koja maksimizira korisnost.
Prikažite grafički.
 Treba riješiti sustav max U(x,y) = xy, uz
ograničenje 10x + 5y = 50.
 To se može napraviti supstitucijom:
 5y = 50 – 10x → y= 10 – 2x
 U(x) = x(10 – 2x)=10x – 2x2
 U'(x) = 10 – 4x = 0 (nužni uvjet za
ekstrem funkcije)
→ x = 2.5 , y = 5, U = 12.5
Y

10

E(2.5,5)

2.5 5 X