Povijest Roma

Kada je Bog odlučio stvoriti čovjeka

Jednoga dana Bog odluči da stvori čovjeka. Uzme blata i
od njega napravi kip koji potom stavi u lonac da se peče.
Zatim ode u šetnju. Kad se vratio, imao je sto da vidi:
čovjek bijaše od dugog pečenja potpuno crn. Tada Bog
reče: "Ti ćeš biti otac crnaca."

Nezadovoljan svojim djelom, počeo je opet da stvara

čovjeka. Od blata je ponovo napravio kip i stavio ga u lonac
da se peče. Ovog puta Bog je prerano izvadio kip, pa
čovjek bijaše sasvim bijel. Tada Bog reče: "Ti ćeš biti otac
bijelaca."
Nezadovoljan svojim djelom, Bog odluci da po treći put
stvori čovjeka. Od blata je napravio novi kip čovjekov i
stavio ga u lonac da se peče. Ovog puta čovjek je imao
boju zlata, i to bijaše najbolje božje djelo. Zadovoljan
onim sto je uradio, Bog reče: "Ti ćeš biti praotac svih
Roma."
Romi su tradicionalno
nomadski narod.
Pradomovina sjeverna
Indija
Napustili je postepeno
u nekoliko valova
Dio Roma i danas živi
na istoku, uključujući i
neke koji su se selili u
Europu i potom se
vratili.
 Migracije
Četiri velika vala:
1.Napuštanje Indije – oko 5.
st. pr. Kr.
2.„Aresajipe“ – iz JI. Azije
u Europu – oko 14 st.
3.Ukinuće ropstva u
Rumunjskoj – polovica 19. st.
4.Nakon pada „željezne
zavjese“ – kraj 20. st.

5
Tri su glavne etničke zajednice :

Gitani
Kalderaši
Manuši
više podgrupa :
Mačvaje, Lovari, Čurari,
Sinti, Rudari, Bojaši,
Ludari, Luri, Šorašaji,
Ungarice, Bašalde i
Romungro.
Uzroci seljenja iz
Indije
Nepoznati
Pretpostavlja se:
Vojno-političke
prilike
Ekonomske
prilike
Osvajanja
Osmanlija
 Romi na Balkanu
• Najveći broj Roma na svijetu
• Prvi se put spominju u 1348. u Srbiji
• Dvije skupine: vlaški i balkanski Romi

8
Ropstvo u Rumunjskoj
• Od 14. st. u ropstvu u
Rumunjskoj
• Zbog gospodarskih prilika
• Između 200.000 i
400.000 Roma uzeto u
roblje
• Podijeljeni u tri
kategorije:
– vlasništvo države
Poster iz 1852. koji oglašava
prodaju Roma u Bukureštu – vlasništvo crkve
– privatno vlasništvo 9
Romi u Hrvatskoj
• Spominju se prvi
put 1362. u
Dubrovniku
• 1378. u Zagrebu
• Rade kao trgovci,
mesari i krznari
• Na dvoru Jurja
IV. Zrinskog rade
kao glazbenici i
zabavljači
10
• Hrvatski sabor 1671.
i 1682. donosi odluke
o progonu Roma
• Veće skupine dolaze
polovicom 19. st.
nakon ukinuća
ropstva u
Rumunjskoj.
• Dvije velike grupe:
vlaški i balkanski
Romi
Bajaši (rudari) u Republici
Hrvatskoj
• Dolaze nakon
ukinuća ropstva
polovicom 19. st.
• Tri skupine Bajaša u
Hrvatskoj:
1. Bajaši Erdeljci
2. Bajaši Muntenci
3. Bajaši Ludari

12
 Jezik Roma Bajaša
• Govore trima dijalektima rumunjskog:
1. Bajaši Erdeljci
– žive na području SZ Hrvatske te u Sisačko-moslavačkoj
županiji
– termin nastao po uzoru na etnonim Ardeleani
2. Bajaši Muntenci
– naseljavaju područje Baranje
– govore baranjskim muntenskim
3. Bajaši Ludari
– žive na području Siska, Slavonskog Broda i dijelomice
Kutine
– govore ludarskim muntenskim
– u BiH iz se naziva Karavlasima
13
Razlozi progona Roma u Europi od
15. do 20. stoljeća
Pritisak osmanlijskih
ratova,
Vjerski ratovi
Seljačke bune
Česte epidemije gladi i
kuge
Društveno nesnošljivo
ozračje
Pritisak osjećaju drugačiji
(Romi, Židovi)
 Razlozi progona Roma u Europi od
15. do 20. stoljeća
 Njemački parlament 1498.
naredio sustavni progon Roma
pod optužbom da su osmanilijski
špijuni i neprijatelji Kršćanstva
 U razdoblju od 1497. do 1774.
146 odredbi protiv Roma
 Vogel-frei – svaki državljanin
može ozlijediti ili ubiti Roma
bez obzira jesu li počini neki
zločin
 Njihov primjer slijedile su i
druge europske države
Prvi dolazak Roma u
Njemačku
Razdoblje prosvijećenog apsolutizma
 18. stoljeće
 Intenzivnije donošenje
antiromskih odredbi
 Cilj: proganjanje, protjerivanje i
asimilacija Roma
 Marija Terezija izdala nekoliko
odredbi koje se odnose na Rome
 1758. odredba koja propisuje
stalno naseljavanje
 1773. oduzimanje romske djece i
Marija Terezija
smještaj u kršćanske obitelji
 Razdoblje nacionalizma
 Započinje 1848. “proljećem
naroda”
 Nacionalizam polit. pokret
kojemu je cilj stvaranje
nacionalne država na tlu
multietničkih država ili carstava.
 Manjinska prijetnja rješava se
nasilnom asimilacijom,
protjerivanjem ili zamjenom
manjina
 Manjinske skupine prepuštene
sami sebi i nezaštićene od sve
većeg pritiska vlasti
Revolucija u Njemačkoj
1848.
 Romi u Drugom svjetskom ratu
 Nacisti imaju negativan stav
prema Romima
 Nurnberškim zakonima
označeni kao neprijatelji
arijevske rase
 Njemačka predvodnik nasilnog
rješavanja romskog pitanja
 Mjere: ograničenje kretanja,
deportacija u logore,
sterilizacija, istrebljenje
 Neke europske države
Eva Justin popisuje Rome u
prihvaćaju ove mjere
romskom naselju (Austrija, Italija, Francuska,
Poljska, Češka
Fotografija prikazuje uhićenje
romske djece 1941.
Zatočeni i ubijani u
logorima nacističke
Njemačke i
nacističkih saveznika
U logorima su nosili
crni trokut i slovo Z
(Zigeuner)
Procjenjuje se da
je u Drugom
svjetskom ratu
stradalo 500 000
Roma
Porajmos je
genocid nad
Romima
Romi u Auschwitzu
23 000 Roma ubijeno u Auschwitzu
Zigeuner familienlager dio logora u
Birkenau namijenjen Romima
Registrirani kao asocijalni, crnim
trokutom, slovom Z na lijevoj ruci
• Dolaskom u logor nisu
podvrgnuti selekciji i
razdvajanju
• Smješteni su u logor sa
svom imovinom i odjećom
• Dan započinje prozivkom
• Prozivci se moraju
odazvati bolesni i starci
• Ljudi koji su umrli tijekom
noći iznose se van
• Nakon prozivke vraćaju se
u barake
Male porcije hrane,
prenapučenost baraka
nehigijenski uvjeti
dovode do epidemije
tifusa i malarije te
drugih bolesti
U ljeti 1943. pojavila se
bolest noma
visoka smrtnost,
pogotovo među djecom
Amalie Schaich, Romkinja, rođena u Njemačkoj. Jedna od rijetkih koja je
preživjela Auschwitz.
16.12.1942.
Heinrich Himmler
naredio
deportaciju svih
preostalih Roma u
koncentracijski
logor Auschwitz
 Tragedija romske djece
Zigeunelager je imao
oko 11 000 romske
djece, 378 djece je
rođeno u logoru
Umrli od gladi, bolesti
ili medicinskih
eksperimenata
Likvidacija Roma
Zigeunelager je postojao do
2.8.1944.
Te večeri 3000 preostalih Roma
odvedeno u plinske komore
Romi su se pokušali oduprijeti, ali su
bili ubijeni

Obitelj Notschga Hollenreiner

Romi u Nezavisnoj Državi
Hrvatskoj
NDH donijela zakone kojim su donesene
odredbe o rasnoj pripadnosti koje su
ozakonile progon Roma i Židova
Prvi koncentracijski logor osnovan je u
travnju 1941. u Koprivnici
Godine 1941. i 1942. u NDH je
formirano više od 30 logora
Najveći Jasenovac, Jadovno na
Velebitu, Slano na Pagu i Stara Gradiška
Od srpnja 1942. svi Romi s područja
NDH deportirani u Jasenovac
Odvedeni teretnim vagonima
Oduzeta imovina
Smješteni u srpsko selo Uštica, a nakon
toga u selo Gradina
Ne zna se točan broj ubijenih
Procjena 5.633 djece, 5.675
muškaraca, 4.823. žena, ukupno 16.131
 Romi danas
• oko 12 milijuna diljem svijeta
• 7-9 miljuna u Europi – najveća etnička manjina
• Najviše u Bugarskoj, Makedoniji, Rumunjskoj,
Mađarskoj i Slovačkoj.
• Hrvatska – 0, 4%
• Slovenija – 0, 2%
• Austrija – < 0, 1%

31
Broj Roma u Europi (u postocima)

32
Romi u Baranji
U Baranju su došli prije tristotinjak i više godina,
 većinom iz Rumunjske.
 Nastanili su se po baranjskim šumama i izrađivali
drvene predmete, a nakon toga počeli su graditi
kuće u dijelu naselja Bolman.
 Tijekom proteklog stoljeća nastanjuju se u
Belom Manastiru, Dardi i Torjancima, gdje i sada
žive.
 U Baranji 2011. godine popisano 1341 Roma.
 U darđanskom naselju “preko pruge” u ovom
trenutku ima 650 Roma.
Romska zastava
Romi u umjetnosti
Vincet van Gogh: Karavane, 1888.
Poster nagrađivanog filma Dom
za vješanje, Emira Kusturice
Victor Hugo, Zvonar crkve Notre Dame
Georges Bizet,
Carmen,
Bahtasa!

Sretno!
Izlagale: Tea Đambo, Tara Kršić,
Nikoleta Pršić, Marina Todorović
Mentor: Sanela Toša Ljubičić
 Korištena literatura
• Hancock 1995a: Hancock, Ian. Originis of the Romani People. Columbus.
• Hancock 1995b: Hancock, Ian. A Hanbook of Vlax Romani. Ohio.
• Hrvatić 2004: Hrvatić, Neven. Romi u Hrvatskoj: od migracija do interkulturalnih odnosa. In:
Migracijske i etničke teme. 20/4. Zagreb. S. 367‒385.
• Martinović Klarić 2009: Martinović Klarić, Irena. Kromosom y i potraga za novom domovinom.
Zagreb.
• Miklosich, 1873: Miklosich, Franz. Über die Mundarten und die Wanderungen der Zigeuner Europas.
Wien.
• Mišetić 2005: Mišetić, Anka. Sociokulturna obilježja romskog stanovništva. In: Štambuk, Maja (ur.).
Kako žive hrvatski Romi. Zagreb. S. 113‒132.
• Radosavljević 2010: Radosavljević, Petar. Jezik Roma Bajaša na teritoriju Republike
Hrvatske. Doktorska disertacija. Zagreb.
• Sikimić 2005: Sikimić, Biljana. Banjaši u Srbiji. In: Sikimić, Biljana (ur.). Banjaši na Balkanu:
Identitet etničke zajednice. Beograd. S. 249‒275.
• Sorescu-Marinković 2006: Sorescu-Marinković, Annemarie. The Bayash in Croatia: Romanian
vernaculars in Baranja and Medjimurje. Beograd.
• Škarić Jurić et al. 2007: Škarić Jurić, Tatjana; Peričić Salihović, Marijana; Barać Lauc, Lovorka;
Pokupčić, Kristina; Cukrov, Slavena; Smolej-Narančić, Nina; Martinović Klarić Irena; Barbalić, Maja;
Zajc, Matea; Janićijević, Branka 2007. Antropološka istraživanja Roma u Hrvatskoj ‒ očinsko
genetičko nasljeđe Bajaša. In: Croatian Medical Journal 48. Zagreb. S. 708‒719.
• Vojak 2010: Vojak, Danijel. O proučavanju Roma u hrvatskoj znanosti i kulturi ili postoji li hrvatska
romologija? In: Historijski zbornik LXIII/2010, broj 1. Zagreb. S. 215 ‒ 240.

42
 Internet izvori
• Blogoye: http://blogoye.org/gurbet/47970. Stanje 12. travanj 2012.
• Svetogorsko nasleđe: http://www.manastirlepavina.org/blog/index.php?
option=com_content&view=article&id=22sveta-gora-jedinstveno-mesto-na-
svetu&catid=5:reportae&Itemid=10. Stanje 15. svibanj 2012.
• Hrvatski povijesni portal: http://povijest.net/v5/novosti/2008/prvi-romi-u-opini-podturen/. Stanje
24. srpanj 2012.
• Reocities: http://www.reocities.com/~patrin/pariah-ch1.htm. Stanje 12. kolovoz 2012.
• Wikipedia: http://hr.wikipedia.org/wiki/Rad%C5%BEastan. Stanje 12. kolovoz 2012.
• Državni zavod za statistiku: http://www.dzs.hr/. Stanje 15. lipanj 2012.

43