Indeksi

Izv. prof. dr. sc. Željko Pavić

Juraj Jurlina, asistent
 Definicija indeksa
• Pojam indeksa ima više različitih značenja.
• U anketnim istraživanjima često se odnosi
na mjeru koja se dobije zbrajanjem
jednostavnih pitanja.
• U statistici se pod indeksom najčešće
podrazumijeva kompozitna mjera koja se
dobije na temelju pojedinačnih indikatora.
 Definicija indeksa
• U ekonomiji se indeksi u pravilu odnose na
podatke iz vremenskih nizova.
• Cilj je utvrditi na koji se način sadašnje
stanje neke pojave/varijable može
usporediti s prijašnjim stanjima.
• Najčešći su cjenovni indeksi kojima se
računa inflacija, promjena troškova života i
sl.
Jednostavni cjenovni indeks
Jednostavni cjenovni indeks -
primjer
 Agregatni cjenovni indeksi
• Uspoređuje kretanje cijene više roba ili
usluga u usporedbi s nekim baznim
razdobljem.
• Bazno razdoblje treba biti dovoljno
vremenski blizu da bi usporedba bila
smislena.
• Primjer predstavlja izračun troškova života
pomoću tzv. potrošačke košarice, odnosno
skupine dobara i usluga koje se smatraju
važnim za pristojan život u nekom društvu.
 Agregatni cjenovni indeksi
• Mogu biti:

Neponderirani (nevagani)
Ponderirani (vagani)

• U prvom slučaju ne uzima se u obzir

različita količina dobara i usluga, tj. sve na
jednak način ulaze u izračun indeksa.
Neponderirani agregatni cjenovni
indeks
 Neponderirani agregatni cjenovni
indeks – primjer (indeks promjene
cijene voća)
Cijena 2015. 2016.
Jabuke 8 9
Banane 10 6
 Ponderirani agregatni cjenovni
indeksi
• Uzimaju u obzir važnost (količinu potrošnje)
pojedine robe ili usluge.

1.Laspeyres
2.Paasche
3.Fisher
Laspeyresov indeks
Laspeyresov indeks - primjer
2015. 2016.
P (kn) C (kg) P (kn) C (kg)
Jabuke 8 100 9 90
Banane 10 80 6 120
 Laspeyresov indeks
• Ovaj indeks precjenjuje stopu porasta
cijena, tj. inflaciju.
• Razlog je uzimanje količine iz ranijeg
baznog razdoblja.
• Kako se cijene mijenjaju, ljudi mijenjaju
količinu roba koje kupuju.
• U prethodnom primjeru, padom cijene
banana, raste njihova potrošnja.
• Laspeyresov indeks to ne uzima u obzir.
 Laspeyresov indeks
• Naime, u njegovom izračunu količina roba
ostaje nepromijenjena.
• Zbog njegova precjenjivanja stope inflacije
(a time i porasta troškova života), kao
indeks često ga računaju sindikati.
Paascheov indeks
Paascheov indeks - primjer
2015. 2016.
P (kn) C (kg) P (kn) C (kg)
Jabuke 8 100 9 90
Banane 10 80 6 120
 Paascheov indeks
• Ovaj indeks podcjenjuje stopu porasta cijena,
tj. inflaciju.
• Razlog je uzimanje količine iz tekućeg
razdoblja.
• Kako se cijene mijenjaju, ljudi mijenjaju
količinu roba koje kupuju.
• U prethodnom primjeru, pretpostavlja se da bi
ljudi trošili istu količinu banana kao i danas,
iako je njihova cijena u ranijem razdoblju bila
veća.
 Paascheov indeks
• Paascheov indeks to ne uzima u obzir.
• Naime, u njegovom izračunu uzima se
današnja količina roba.
• Zbog njegova podcjenjivanja stope inflacije (a
time i porasta troškova života), kao indeks
često ga računaju poslodavci.
• Problem ovoga indeksa predstavlja i činjenica
da su potrošene količine dobara često
dostupne tek s vremenskim zakašnjenjem.
Fischerov indeks
 Primjer
• Prosječna mirovina nije se mijenjala
između 2010. i 2016. godine i iznosi 2455
kuna.
• U sljedećoj su tablici navedene količine i
cijene najvažnijih dobara i usluga.
• Je li se standard umirovljenika smanjio ili
povećao između 2010. i 2016. godine?
• Kao mjeru razine cijena uzeti Fischerov
indeks.
 Primjer
2010. 2016.

P C P C

Struja 0,50 kn 3000 kWh 0,60 2900 kWh

Voda 15kn 60 m3 17 kn 60 m3

Kruh 6kn 300 kg 5 kn 320 kg

Zdravstveni 300 kn 1 godina 350 kn 1 godina

troškovi
Prijevoz 1000 kn 1 godina 1100 1 godina
 Indeksi rezidencijalne
segregacije/segregacije
• Posebna vrsta indeksa koja omogućava
proučavanje bliskosti/udaljenosti između
pojedinih populacija.
• Najčešće je riječ o geografskoj bliskosti,
no može biti riječ i o koncentraciji u
određenim zanimanjima ili klasama.
 Indeksi rezidencijalne
segregacije/segregacije
• Najčešće su vrste:

1.Indeks različitosti (eng. index of

dissimilarity)
2.Indeks interakcije/izloženosti (eng.
interaction/exposure index)
3.Indeksi koncentracije (eng. concentration
index)
Indeks različitosti
 Indeks različitosti
• Veličina ovoga indeksa ne ovisi o
relativnoj veličini grupa.
• Drukčije rečeno, veličina manjinske i
većinske grupe ne utječe na njihovu
ravnomjernu raspodjelu.
• Moguće je imati veliku manjinsku grupu s
jačom koncentracijom u nekom području i
obrnuti.
 Indeks različitosti - primjer
• Jedan grad ima tri velike četvrti u kojima su
pripadnici većinske etničke grupe i
manjinskih etničkih grupa raspoređeni na
ovaj način.
Četvrt Većinska grupa Manjinska grupa (

Centar 60000 3000

Istok 20000 10000
Zapad 20000 10000
• Jesu li pripadnici većinske i manjinskih etničkih
grupa ravnomjerno raspoređeni po gradu, tj.
koliko iznosi indeks različitosti?
Indeks različitosti - primjer
Indeks različitosti - primjer
 Indeks različitosti
• Ovaj se indeks može protumačiti i kao
postotak članova grupe (jedne ili
druge)koji bi se trebao preseliti kako bi se
postigla ista distribucija grupa po
područjima.
• U prethodnom primjeru tako bi se 46956
članove većinske grupe iz Centra trebalo
preseliti u četvrti Istok i Zapad (u svaku po
23478).
 Indeks različitosti
• Tada bi raspodjela članova većinske i
manjinske grupe po četvrtima bila:
Četvrt Većinska grupa Manjinska grupa

Centar 13044 (13,04%) 3000 (13,04%)

Istok 43478 (43,48%) 10000 (43,48%)

Zapad 43478 (43,48%) 10000 (43,48%)

 Indeks različitosti - zadatak
• Jedan grad ima tri velike četvrti u kojima su
pripadnici većinske etničke grupe i manjinskih
etničkih grupa raspoređeni na ovaj način.
Četvrt Većinska grupa Manjinska grupa

Centar 15000 2000

Istok 1000 4000
Zapad 3000 4000
• Jesu li pripadnici većinske i manjinskih etničkih
grupa ravnomjerno raspoređeni po gradu, tj. koliko
iznosi indeks različitosti?
• Provjerite rezultat pomoću broja ljudi koji se treba
preseliti!
Indeks različitosti - zadatak
Indeks različitosti - zadatak
 Indeks različitosti - obilježja
• Ovaj indeks, kao i drugi indeksi, ima
pozitivna i negativna obilježja.
• Pozitivna su obilježja da mu se vrijednosti
kreću između 0 i 1, kao i da nije ovisan o
brojnosti pojedinih grupa.
• Negativno je obilježje da ista količina
indeksa može skrivati različite procese koji
stoje u pozadini, tj. različite situacije.
• Primjerice, uzimo da indeks različitosti
upotrebljavamo kako bismo vidjeli postoji li
u obrazovnom sustavu segregacija
učenika po socioekonomskom statusu.
• Uzimo za primjer da imamo četiri škole da
te imamo podatke o broju učenika u njima
koji žive u kućanstvima iznad linije
siromaštva, tj. iznad linije siromaštva.
• U dvije sljedeće tablice prikazane su dvoje
situacije.
Škola Ispod linije Iznad linije Ukupno
siromaštva siromaštva
A 100 (10%) 400 (40%) 500

B 300 (30%) 200 (20%) 500

C 300 (30%) 200 (20%) 500

D 300 (30%) 200 (20%) 500

Ukupno 1000 (100%) 1000 (100%) 2000

Škola Ispod linije Iznad linije Ukupno
siromaštva siromaštva
A 400 (40%) 100 (10%) 500

B 200 (20%) 300 (30%) 500

C 200 (20%) 300 (30%) 500

D 200 (20%) 300 (30%) 500

Ukupno 1000 (100%) 1000 (100%) 2000

• Situacije prikazane u tablicama poptuno
su simetrične i indeks različitosti jednak je
u obje situacije.
• Međutim, s teorijskog stajališta riječ je o
dvije različite situacije/problema.
• U prvom slučaju učenici ispod linije
siromaštva rjeđe su prisutni i školi A, tj. u
„elitnoj” školi.
• Rješenje ove situacije je da se učenicima
ispod linije siromaštva omogući pristup u
ovu školu.
• Primjerice, možda je riječ o školi koja
naplaćuje školarine, pa rješenje
predstavljaju državne stipendije.
• U drugom slučaju učenici ispod linije
siromaštva koncentiraju se u jednoj školi.
• Razlog je možda rezidencijalna
segregacija, odnosnio pohađanje najbliže
škole.
• U tom slučaju, moguće je rješenje u
subvencioniranju troškova prijevoza.
Indeks entropije
Pod. Bijelci Crnci Azijci Ukup PB PC PA Hi
no
1 100 0 10 110 0,91 0,00 0,09 0,30

2 120 10 20 150 0,80 0,07 0,13 0,63

3 40 0 5 45 0,89 0,00 0,11 0,35

4 50 20 50 120 0,42 0,17 0,42 1,03

5 100 20 20 140 0,71 0,14 0,14 0,80

6 30 90 20 140 0,21 0,64 0,14 0,89

Tot. 440 140 125 705 0,62 0,20 0,18 0,92

 Indeks entropije
• Područja se većim iznosom entropije su
različitija.
• Maksimalan iznos h iznosi ln(k). Npr. za 3
skupine iznosi ln(3)=1,10
• U ovom slučaju takvo bi područje imalo
raspodjelu bijelaca, crnaca i azijaca:
33,3% – 33,3% – 33,3%
Indeks entropije
Indeks entropije
 Indeks entropije
Područje h Udio u ukupnoj Vagani prosjek
populaciji
1 0,30 0,16 0,05

2 0,63 0,21 0,13

3 0,35 0,06 0,02

4 1,03 0,17 0,18

5 0,80 0,20 0,16

6 0,89 0,20 0,18

Suma 0,71
Indeks entropije
Indeks interakcije
 Indeks interakcije
• Ovaj se indeks može protumačiti i kao
postotak vjerojatnost da će osoba koju
susretne pripadnik grupe „a” biti pripadnik
grupe „b”.
• Ovaj indeks ovisi i o raspodjeli i o brojnosti
pojedinih grupa.
• Što su raspodjela i brojnost sličniji, to je i
vjerojatnost međusobne interakcije veća.
 Indeks interakcije - primjer
• Jedan grad ima tri velike četvrti u kojima su
pripadnici većinske etničke grupe i
manjinskih etničkih grupa raspoređeni na
ovaj način.
Četvrt Većinska grupa Manjinska grupa

Centar 60000 3000

Istok 20000 10000
Zapad 20000 10000
• Ako pripadnik većinske grupe izađe na ulicu, koja
je vjerojatnost da će prva osoba koju susretne
pripadnik manjinske grupe?
Indeks interakcije - primjer
Indeks interakcije - primjer
Indeks izolacije
 Indeks izolacije - primjer
• Jedan grad ima tri velike četvrti u kojima su
pripadnici većinske etničke grupe i
manjinskih etničkih grupa raspoređeni na
ovaj način.
Četvrt Većinska grupa Manjinska grupa

Centar 60000 3000

Istok 20000 10000
Zapad 20000 10000
• Ako pripadnik manjinske grupe izađe na ulicu,
koja je vjerojatnost da će prva osoba koju
susretne pripadnik manjinske grupe?
Indeks izolacije - primjer
 Indeks koncentracije
• Odnosi se na količinu fizičkog prostora koji
zauzima neka grupa.
• Ako je veći broj pripadnika grupe smješten na
manjem prostoru, tada je riječ o koncentriranoj
grupi.
• Prostor (najčešće grad) je u tom smislu jače
segregiran.
Indeks koncentracije
 Indeks koncentracije
• Delta označava udio populacije koja bi
morala promijeniti boravište kako bi se
postigla uniformna raspodjela te populacije
u pojedinim dijelovima grada.
 Indeks koncentracije - primjer
• Većinska i manjinska grupa smještene su u
gradu na sljedeći način. Koliko iznosi indeks
koncetracije manjinske grupe?
Gradsko Prigradska
naselje naselja
Većinska grupa 10000 4000

Manjinska 500 5000

grupa
• Gradsko naselje obuhvaća 80%, a prigradska
naselja 20% ukupne površine grada.
Indeks koncentracije - primjer
 Indeksi nejednakosti

• Najčešće su mjere dohodovne/imovinske

nejednakosti:

– Gini koeficijent
– Omjer decilne disperzije
– Udio koji u dohotku ima najsiromašnijih X%
populacije.
 Gini koeficijent
• Izračunava se na temelju tzv. Lorenzove
krivulje u kojoj je naznačeno koji udjeli
populacije zarađuju koliki dio dohotka.
• Npr. u ovoj krivulji 40%
najsiromašnijih zarađuje
20% ukupnog dohotka.
• Gini koeficijent predstavlja omjer površina
A i zbroja površina A i B.
• U slučaju potpune jednakosti površina A
bila bi nula, tj. svi bi imali jednak dohodak.
• U slučaju potpune nejednakosti koeficijent
bi iznosio 1, tj. sav dohodak bio bi u
rukama jednog pojedinca.
Država Gini koeficijent (dohodak)
Danska 0,24
Švedska 0,25
Slovenija 0,31
Francuska 0,32
Hrvatska 0,34
Ujedinjeno Kraljevstvo 0,34
Portugal 0,39
Rusija 0,40
Makedonija 0,43
SAD 0,45
Brazil 0,55
Angola 0,59
Namibija 0,64
 Nedostatci Gini koeficijenta
1. Jednak Gini koeficijent može odražavati
vrlo različite distribucije dohotka.
2. Gini koeficijent ovisi o strukturi
kućanstava.
3. Gini koeficijent mjeri relativnu,a ne
apsolutnu nejednakost.
• Gini koeficijent Grupa Dohodak Dohodak
odnosi se na kućansta zemlja A zemlja B
cjelokupnu va
raspodjelu; velike
1 20 000 9 000
nejednakosti na
vrhu i dnu mogu
2 30 000 40 000
biti ublažene
ujednačenom
sredinom 3 40 000 48 000
distribucije.
4 50 000 48 000
• Zemlja B ima
velike razlike koje 5 60 000 55 000
su ublažene
ujednačenom Gini 0,2 0,2
sredinom.
• Ovakve situacije odgovaraju Lorenzovim
krivuljama koje se sijeku.
• U slici koja slijedi sijeku se puna i jedna od
isprekidanih linija.
• Puna linija prikazuje distribuciju dohotka
kod koje postoji više izrazito siromašnih
ljudi, a u ostatku populacije manje je
nejednakosti.
• Kod distribucije koju prikazuje isprekidana
linija postoji manje izrazito siromašnih
ljudi, no zato postoji manja skupina izrazito
bogatih ljudi.
• Gini koeficijent izrazito ovisi o strukturi
kućanstava i o tome hoće li se računati na
razini pojedinaca ili kućanstava.
• U sljedećem primjeru napravljen je izračun
koeficijenta za odvojena kućanstva i za
spojena kućanstva.
• Primjerice, odraslu osobu koja živi s
roditeljima možemo računati kao posebno
kućanstvo ili ju možemo pribrojiti kućanstvu
roditelja – dobit ćemo različite iznose Gini
koeficijenta.
Broj kućanstva Dohodak Kombinirano Dohodak
kućanstvo
1 20 000 1&2 50 000
2 30 000
3 40 000 3&4 90 000
4 50 000
5 60 000 5&6 130 000
6 70 000
7 80 000 7&8 170 000
8 90 000
9 120 000 9&10 270 000
10 150 000
Gini 0,303 0,293
• Gini koeficijent mjeri relativnu, a ne
apsolutnu nejednakost.
• U primjeru iz tablice,Gini koeficijent ostaje
isti jer su oba kućanstva udvostručila
dohodak.
• Apsolutna nejednakost povećala se s 30
na 60. Kućanstvo Stari
dohodak
Novi
dohodak
1 10 20

2 40 80

Gini 0,3 0,3

 Indeks decilne disprezije
• Omjer dohotka koji zarađuje najbogatijih
10% i dohotka koji zarađuje
najsiromašnijih 10%.
• Dakle, ne uzima se cijela distribucija kao
kod Gini koeficijenta.
• Ovom se mjerom pretpostavlja da je
najvažnije kolike su razlike između
najbogatijih i najsiromašnijih, dok se
sredina distribucije smatra manje važnom.
Država Omjer decilne disprezije
Japan 4,5
Slovenija 5,9
Norveška 6,1
Njemačka 6,9
Hrvatska 7,3
Francuska 9,1
Italija 11,6
Ujedinjeno Kraljevstvo 13,9
SAD 15,9
Meksiko 21,6
Sierra Leone 87,2
 Udio najsiromašnijih u ukupnom
dohotku
• Najčešće se uzima najsiromašnijih 20%
populacije.
Država Udio u dohotku 20%
najsiromašnijih
Zambija 3,6
SAD 5,4
Ujedinjeno Kraljevstvo 6,1
Hrvatska 8,1
Njemačka 8,5
Rumunjska 8,8
Švedska 9,1
Norveška 9,6