Predavanje Opća Onkologija

KATEDRA ZA PATOLOGIJU
MEDICINSKOG FAKULTETA
UNIVERZITETA U SARAJEVU
OPŠTA
TUMORSKA
PATOLOGIJA
( NEOPLAZIJE )
dr E. Lazović
 Tumor, oris,m,lat.= oteklina
 Neoplazma, grč.(neos-nov + plasma-tvorevina)

= novotvorevina
 Cancer, lat.- rak
 Karkinos, grč.– rak
 Rak – uobičajeni narodni izraz za

maligni tumor/neoplazmu
 Onkos, grč. – tumor + logos,grč.- rasprava

Porijeklo riječi kancer
Pripisuje grčkom ljekaru Hipokratu (cca. 460-375 p.n.e).
Smatra se jednim od najistaknutijih osoba u historiji medicine,

nazivajući ga “ocem medicine”.
Nazivao je - benigne tumore oncos (grč. zapremina;oticanje),

- maligne tumore karkinos, (grč. Kαρκινοσ = rak).
Isječak iz dojke sa karcinomom.

Dodatkom sufiksa -oma, nastao karkinoma (grč. Καρκινωμα).
Danas grčki termin “karkinoma“ – karcinom, medicinski je

naziv za maligni tumor nastao iz epitelnih stanica.
A. C. Celsus - naziv karkinos - preveo na latinski =

cancer = rak.
Aulus Cornelius Celsus (ca 25 —ca 50)

Dodatkom sufiksa -oma, nastao naziv carcinoma.
Danas, grčki termin “carcinoma“ medicinski je naziv

za maligni tumor nastao iz epitelnih stanica.
A. C. Celsus - naziv carcinos - karkinos preveo na

latinski = cancer = rak.
Danas, latinski termin “cancer“ medicinski je naziv

za maligne neoplazme.
•Hipokrat (460-375g.p.n.ere)
•Egipatski papirus (1500g.p.n.e.)
•Paleontološka istraživanja
NEOPLAZMA NIJE NOVA BOLEST,

NEGO JE OČIGLEDNO PRISUTNA
OD KADA I ŽIVOT NA ZEMLJI.
Neoplazma
 Definicija
 Klasifikacija
 Nomenklatura
 Karakteristike benignih i malignih neoplazmi

DEFINICIJA TUMORA / NEOPLAZME
Ribbert: ”Tumor je svako samostalno bujanje tkiva ili stanica.”
Ewing: ”Tumor je nekontrolisana novotvorevina tkiva”
Borst i Saltykow: ”Tumor je:

•lokalno
•atipično
•autonomno
•neprestano i
•nesvrsishodno bujanje tkiva ”
DEFINICIJA TUMORA / NEOPLAZIJE
” Abnormalna nakupina tkiva, čiji rast

nadmašuje rast normalnog tkiva i
nije usaglašen s njim, a nastavlja sa
prekomjernim rastom i nakon prestanka
djelovanja uzroka koji je izazvao promjenu.”
Rupert Allan Willis, australijski patolog

(1898-1980) (1952)
Neoplazma
 Definicija
 Klasifikacija
 Nomenklatura

Klasifikacija tumora
Osnovna biološko - klinička podjela :
• Benigni (neoplasma benignum ili tumor benignus)
• Maligni (neoplasma malignum ili tumor malignus)
• Granični ili atipično proliferirajući tumori

(borderline), tj. karcinomi ili sarkomi niskog
zloćudnog potencijala
Klasifikacija tumora
Savremena i najbolja klasifikacija tumora zasniva se
na kombinaciji dva načina pristupa tumorima:
• Prvi se zasniva na histogenezi

(pretpostavljenom porijeklu tkiva
iz kojega je tumor nastao)
• Drugi se zasniva na poznatom biološkom

ponašanju tumora
Histogenetska klasifikacija tumora
a) Epitelni tumori
b) Mezenhimni tumori
c) Tumori limfocita i hematopoetskih stanica
d) Neuralni tumori i srodni tumori
e) Tumori potpornih stanica nervnog sistema
f) Tumori polnih stanica
Biološko ponašanje tumora
a) Benigni tumori
b) Maligni tumori
Neoplazma
 Definicija
 Klasifikacija
 Nomenklatura
Nomenklatura

Neoplazma
 Svaki tumori, i benigni i maligni,
sastoji se iz 2 komponente :
 parenhima – tj. neoplastičnih stanica koje bujaju
 strome – koja čini okosnicu tumora, a sastoji se

iz veziva s krvnim i limfnim sudovima
neophodnim za rast i razvoj tumora
Neoplazma
 Parenhim neoplazme određuje

- njeno biološko ponašanje i
- formira ime tumora.
Nazivi tumora
 Većina benignih / dobroćudnih tumora

podijeljena je histogenetski u razrede,
dodavanjem nastavka – oma vrsti stanica
od kojih se neoplazma sastoji.
Nazivi za benigne tumore
mezenhimnog porijekla
Benigni tumori naziv su dobili po vrsti stanica
od kojih su građeni:
• Fibrocit → fibroma (fibra, lat. vlakno)

• Lipocit → lipoma (lipos, grč. mast)
• Hondrocit → chondroma (hondros,grč.hrskavica)
• Osteocit → osteoma (osteon, grč. kost)
Nazivi za benigne tumore
epitelnog porijekla
 Temelje se dijelom na:
 histološkom porijeklu
 makroskopskom izgledu ili
 mikroskopskom izgledu
• iz žljezdanog tkiva → adenoma (aden, grč. žlijezda)
• sa cističnim šupljinama → cystadenoma

• resičaste površine → papilloma
Adenoma
 benigne epitelne neoplazme koje :
• stvaraju žljezdane strukture
• neoplazme žljezdanog porijekla koje

ne moraju uvijek imati žljezdanu građu.
Npr. Adenoma glandullae thyroideae
Adenom štitnjače je dobro ograničeni nodus.

Adenom štitnjače je dobro ograničeni nodus. Normalni folikuli štitnjače (desno i dole).
Folikuli u adenomu sadrže koloid i pokazuju veću različitost u veličini nego normalni folikuli .
Thyroidni adenom Normalna thyroidea
Npr. Adenoma glandullae suprarenalis
Npr. Adenoma glandullae suprarenalis - mikroskopski
 Primjer: Cystadenoma simplex serosum ovarii dextri.
Cystadenoma ovarii
 Primjer: Cystadenoma simplex serosum ovarii
Lumen je obložen
- visokim cilindričnim epitelom

bez znakova proliferacije ili
- mogu biti manje, pojedinačne
papile, obložene cilindričnim ili
niskim kubičnim epitelom.
Papilloma
 benigne epitelne neoplazme koje rastu na bilo kojoj površini,
stvarajući prstolike produžetke (koža, larinks, jezik)
 Primjer: Urothel papilloma
Benigni epitelni tumor prelaznog epitela mokračnog mjehura naziva
se papilom prelaznog epitela ili urotelni papilom.
Intraduktalni papilom
Polip
 izdiže se iznad površine sluznice (npr. polip debelog crijeva je
benigni žljezdani tumor (adenom) koji raste u lumen crijeva, a
za sluznicu je pričvršćen jasno vidljivom peteljkom.
Polip debelog
crijeva
 Primjer: Polip - izdiže iznad površine sluznice (npr. polip
endometrija je benigni žljezdani tumor koji raste u lumen uterusa,
a za sluznicu je pričvršćen jasno vidljivom peteljkom.
Nazivi za maligne tumore
mezenhimnog porijekla
Maligni tumori naziv su dobili tako što se nazivu
stanica od kojih su građeni doda sufiks - sarkoma:
 grčki : sarx = meso
• Fibrocit → fibroma → fibrosarcoma

• Lipocit → lipoma → liposarcoma
• Hondrocit → chondroma → chondrosarcoma
• Osteocit → osteoma → osteosarcoma
Nazivi za maligne tumore
epitelnog porijekla
 latinski : carcinoma = rak
 Adenoma → adenocarcinoma
 Cystadenoma → cystadenocarcinoma
 Papilloma → carcinoma papillare

 Primjer: Cystadenocarcinoma papillare serosum ovarii
Karcinomi prelaznog epitela mokračnog mjehura ili
urotelni karcinom (lat. carcinoma urotheliale)
Maligni tumori solidnih unutrašnjih organa nazivaju se
po organu u kojem su nastali :
adenocarcinoma mammae,
carcinoma endometrii,
carcinoma hepatocellulare, ...
Adenocarcinoma mammae
 Primjer: Carcinoma hepatocellulare
Carcinoma bronchiale
 Primjer: Carcinoma papillare glandulae thyroideae
Mješani tumori
 Tumor mixtus (mixtus, lat. mješovit) je tumor koji nastaje u toku
odstupanja u diferencijaciji stanica.
 Tumori građeni od epitelnih i mezenhimnih stanica nastaju iz

razvojno bipotencijalnih prekursora koji se nalaze u nekim organima:
 Npr. Dojka - Fibroadenoma
 Npr. Žlijezde slinovnice - Adenoma pleomorphe

(aden = grč. žlijezda + pleon, grč. = više)
tumor pljuvačnih žlijezda, koji pored epitelne
žlijezdane komponente sadrži i mezenhimnu
stromu – fibromiksoidnu, sluzavo i / ili hondroidno promjenjenu
stromu, katkada i koštano tkivo.
Fibroadenoma mammae
Intracanalicular fibroadenoma Pericanalicular fibroadenoma
Adenoma pleomorphe
Teratoma
Teratoma (teras, grč. nakaza, čudovište)
Teratomi su posebni tumori građeni od različitih vrsta tkiva

porijeklom iz dva, a najčešće iz sva tri zametna listića
( tridermom).
Potičuiz pluripotentnih matičnih stanica normalno

prisutnih u jajniku ili testisu.
Mikroskopski
U zidu ciste dominiraju

 strukture kože,
 žlijezde lojnice,
 korjeni dlake,
 hijalina hrskavica,
 kost,
 sluznice dišnog trakta.
 zrelo masno tkivo
 vezivo
 zrela glija
 tkivo štitnjače
Nazivi tumora po
autorima koji su ih otkrili:
• Ewing sarkom
• Morbus Hodgkin
• Kaposi sarkom
• Burkitt limfom
Zbunjujuća terminologija
(upadljiva nedosljednost u nazivima)
 Maligni tumori sa benignim nastavkom
 lymphoma
 mesothelioma
 melanoma
 seminoma
 dysgerminoma
 Nazivi kao tumori
 hamartoma
 choristoma
 Nazivi kao da ne potiću ni otkuda
 nevus
 leukemia
 hydatiformna mola
Hamartomi i horistomi
 Hamartomi i horistomi su čvorići nastali

poremećajem embrionalnog razvoja iz
kojih se mogu razviti tumori.
Hamartomi
 Hamartomi ( hamartia = pogreška)

su dijelovi nekog tkiva koje se i normalno
nalazi u dotičnom organu, ali su
nepravilno pomiješani.
 Primjeri hamartoma:
• kožni nevusi
• otočići hrskavice u plućnom parenhimu
• miomatozni čvorići u bubregu
Plućni hamartom - u plućnom parenhimu je čvor građen od hrskavičnog tkiva.
Horistomi
 Horistomi ( choristia = odvajanje)

su dijelovi nekog tkiva prebačeni ili premješteni
na drugo mjesto u istom ili drugom organu.
 Primjeri horistoma :
• Horistom jetre građen od tkiva pankreasa
• otočići tkiva pankreasa u zidu crijeva ili sluznici
želuca
• otočići tkiva suprarenalne žiijezde u kapsuli
bubrega
Podjela i nomenklatura po tkivu i stanicama iz koiih se tumor razvija
Stanice / tkivo porijekla Dobroćudni Zloćudni
Tumori sastavljeni od jedne vrste stanica
Mezenhimalni tumori
vezivno tkivo fibroma fibrosarcoma
masno tkivo lipoma liposarcoma
hrskavično chondroma chondrosarcoma
endotelna i srodna tkiva
krvne žile haemangioma angiosarcoma
limfne žile lymphangioma lymphangiosarcoma
sinovija sarcoma synoviale
mezotel mesothelioma
moždana ovojnica meningeoma meningeoma invasium
krvne i srodne stanice
hematopoezne leukamiae
limfno tkivo lymphoma malignum
mišićne stanice
glatke leiomyoma leiomyosarcoma
poprečnoprugaste rhabdomyoma rhabdomyosarcoma
Podjela i nomeklatura po tkivu i stanicama iz kojih se tumor razvija
Stanice/tkivo porijekla Dobroćudni Zloćudni

Tumori sastavljeni od jedna vrste stanica
Epitelni tumori
višesojni pločasti epitel papilloma planoc. carcinoma planocellulare
bazalnih stanica kože ili adenoma adenocarcinoma
adneksa epitela žlijezda papilloma carcinoma papillare
ili izvodnih kanala cystadenoma cystadenocarcinoma
dišnih puteva carcinoid carcinoma bronchogenicum

neuroektoderma nevus melanoma malignum
bubrežnog epitela adenoma tubulare adenocarcinoma
jetrenih stanica adenoma carcinoma hepatocellulare
mokraćnog sistema papilloma carcinoma transitiocellulare
trofoblasta posteljice mola hydatiformis choriocarcinoma
zametnih stanica seminoma
carcinoma embryonale
Podjela i nomeklatura po tkivu i stanicama iz kojih se tumor razvija
Stanice/tkivo porijekla Dobroćudni Zloćudni
Tumori sastavljeni od više vrsta stanica – miješani tumori

žlijezde slinovnice adenoma pleomorphe Tumor mixtus malignus
dojka fibroadenoma cystosarcoma phillodes
malignus
primordijalnih bubrežnih Wilmsov tumor

stanica
Tumori sastavljeni više nego od jedne vrste tumorskih stanica

porijeklom više nego od jednog zametnog listića
pluripotentne stanice u teratoma maturum teratoma immaturum
gonadama ili zametnim cysta dermoides teratocarcinoma
listićima
Pitanje
Koji od navedenih tumora je benigni tumor

nastao iz skeletne muskulatutre ?
A. Leiomyoma
B. Papilloma
C. Rhabdomyoma
D. Leiomyosarcoma
E. Rhabdomyosarcoma
Hyperplasia – fiziološka proliferacija stanica uz povećanje njihovog broja
Metaplasia – zamjena tipova stanica
Dysplasia – abnormalnost u maturaciji stanica
Neoplasia – abnormalna proliferacija
Desmoplasia – stvaranje vezivnog tkiva
Anaplasia – dediferencijacija
Desmoplasia
stvaranje obilne, čvrste vezivne strome
u nekim tumorima (Carcinoma scirrhosum).
dezmoplastična stroma
Neoplazma
 Definicija
 Klasifikacija
 Nomenklatura
 Karakteristike benignih
Karakteristike benignih ii malignih
malignih neoplazmi
neoplazmi
Četiri osnovna svojstva
razlikovanje većine benignih i malignih neoplazmi :
 Diferenciranost i anaplazija
 Brzina rasta
 Lokalna invazija
 Metastaze
Diferenciranost
stepen do kojeg neoplastične stanice sliče

normalnim stanicama iz kojih tumor potiče.
Benigni tumori su građeni od dobro diferenciranih

stanica koje sliče odgovarajućim normalnim
stanicama.
Maligni tumori imaju širok raspon diferencijacije

parenhimskih stanica od dobro diferenciranih do
potpuno nediferenciranih.
Histološki gradus G
(stepen malignosti tumora)
Gradus - stepen diferenciranosti stanica
G1 dobro diferenciran tumor = neznatna malignost
G2 srednje diferenciran tumor = umjerena malignost
G3 slabo diferenciran tumor = visoka malignost
G4 nediferenciran tumor ( anaplastičan ) =

vrlo jaka malignost
Karcinomi pločastog epitela (lat. carcinoma planocellulare)
keratinska perla
Keratinizirajući planocelularni karcinom (dobro diferencirani)

Velikostanični nekeratinizirajući tip Sitnostanični nekeratinizirajući tip
(srednje diferencirani) (slabo diferencirani)
Carcinoma hepatocellulare
Liposarkom (LIPOSARCOMA) izražen pleomorfizam stanica,
s tumorskim orijaškim stanicama
Lipoma
umnožene i dezorganizirane žlijezde
Adenomatozni polip (tubularni adenom)

-
Slabo diferenciran tumor.
Adenocarcinoma colonis. Adenocarcinoma colonis.

Dobro diferenciran tumor. Umjereno diferenciran tumor.
Karcinom građen isključivo iz nediferenciranih
epitelnih stanica naziva se nediferencirani
karcinom (carcinoma anaplasticum).
Anaplastični tumori su tumori kod kojih prema

njihovim morfološkim osobinama stanica
ne možemo niti naslutiti njihovo porijeklo.
Anaplasija znači ( “pretvaranje unatrag”)
Predstavlja nedostatak diferencijacije stanica, odnosno

gubitak strukturne i funkcionalne zrelosti normalnih stanica
Anaplastični tumor pokazuje izražen pleomorfizam, odnosno izraženu

staničnu i nuklearnu varijaciju veličine i oblika.
Prominentna stanica u centru slike ima nenormalno tripolarno vreteno.
U pojam anaplazije uključeni su sljedeći parametri:
 Pleomorfizam stanica
 Pleomorfizam jezgara
 Hiperhromazija jezgara
 Poremećen odnos jezgro : citoplazma
 Povećan broj prominentnih nukleolusa
 Brojne i upadljivo atipične mitoze
 Nalaz patoloških mitoza (najbitniji nalaz!)
 Poremećena stratifikacija stanica
 Pojava tumorskih orijaških stanica sa jednim ili
više pleomorfnih jezgara
Pleomorfizam jezgara
Pleomorfizam stanica
Poremeċen odnos jedro/citoplazma
Patološka
mitoza
3 abnormalne mitoze. Same mitoze nisu indikacija za malignitet,
dok abnormalne mitoze visoko upučuju na malignitet.
Izražen pleomorfizam i hiperhromazija okolnih stanica sugerišu malignitet.
Prominentni nukleolusi
Prominentni nukleolusi
Orijaška stanica
Anaplastični tumor skeletne muskulature (rhabdomyosarcoma).
Izražen stanični i nuklearni pleomorfizam, hiperhromatične jezgre i tumorske gigantske stanice
Displazija
Dysplasia = intraepitelna neoplazija
 oblik prilagođavanja epitelnih tkiva

u kojima dolazi do zamjene normalnog
epitela slabije diferenciranim epitelom,
 epitelne stanice imaju neke od

karakteristika neoplastičnih
ali ne ispunjavaju kriterije za anaplaziju.
Cervikalne Intraepitelne Neoplazije (CIN)
Displazija - korak prema neoplaziji.

Normalni skvamozni epitel prelazi u displastični skvamozni epitel.
Displazija je neorganizirani rast epitela ograničena na epitelni sloj.
Displazija
viđa u tzv. “prekancerogenim stanjima”
(epitel bronha pušača; epitel grlića uterusa –HPV)
predstavlja gubitak uniformnosti i arhitekturne

orijentacije pojedinih stanica
displastične stanice ispoljavaju značajan

pleomorfizam sa hiperhromatičnim i nenormalno
velikim jedrom.
Poremeċaj stratifikacije
Hiperhromazija jezgara
Displazija
 dysplasia gradus levis (gradus I) -reverzibilna
 dysplasia gradus mediocris (gradus II)
 dysplasia gradus gravis (gradus III/CIS) -

ireverzibilna sa progresijom u nastanak
karcinoma
Displastične stanice se
nalaze “na pola puta” do
neoplazme
CIN = DYSPLASIA EPITHELII
2/3
1/3
3/3
Šta je to CIS?
(carcinoma in situ)
Definicija:
Maligni tumor koji je ograničen na promjene stanica

unutar njihove primarne lokalizacije i koje ne probijaju
bazalnu membranu zove se carcinoma in situ.
CIS = površinski karcinom

CIS = intraepitelni karcinom
CIS = preinvazivni tumor sinonimi
CIS = preklinički karcinom
Primjeri :
 Invazivnom planocelularnom karcinomu vrata materice prethodi

cervikalni Carcinom In Situ (CIS) – koji nastaje iz
Cervikalne Intraepitelne Neoplazije (CIN)
 Invazivnom duktalnom karcinomu dojke prethodi

preinvazivni duktalni karcinom in situ
(eng. Ductal Carcinoma In Situ, DCIS)
 U prostati – invazivnom karcinomu prethodi

preinvazivni prostatični karcinom in situ – koji nastaje iz
Prostatične Intraepitelne Neoplazije (PIN).
Invazivni duktalni karcinom dojke Invazivni lobularni karcinom dojke
NAČINI I BRZINA RASTA TUMORA
• Tumorski rast je :
 nekontrolisani rast uslovljen pojavom

neoplastičnog klona
 rezultat rasta prve zloćudne stanice koja se

neprestano umnožava (dijeli).
• Brzinu rasta tumora određuju stanice koje se dijele.

NAČINI RASTA TUMORA
 MULTICENTRIČNI RAST
– nastaje istovremeno na više mjesta u organu
Multicentrični Wilmsov tumor
 UNICENTRIČNI RAST
– nastaje samo na jednom mjestu
Unicentrični tumor bubrega

NAČINI RASTA TUMORA
 Ekspanzivni rast =
jednolično povećanje tumora u svim promjerima, rezultira
stvaranjem tumorskog čvora.
(expansio,onis,f,lat. = širenje, rasprostiranje).
 Infiltrativni rast =
urastanje tumorskih tkiva u zdravo okolno tkivo
u obliku krakova.
(infiltratio,onis,f,lat. = prožimanje).
 Destruktivni rast =
urastanje, razaranje zdravog tkiva.
(destructio,onis,f,lat. = razaranje).
Meningioma ?
Benigni tumori
Leiomyoma
Adenocarcinoma invasivum mammae
(HONDROSARCOMA
TIBIAE).
Presjek kroz kost u kojoj

je neoštro ograničeno
sivkasto-bjelkasto
tumorsko tkivo
s žarištem krvarenja.
Destruktivni rast tumora
Basocelularni karcinom na uhu
benigan vs maligan
 Lokalna invazija
 Benigne neoplazme nemaju sposobnost

invazije, infiltracije i metastaziranja i
ostaju ograničene na mjesto nastanka
• Maligni tumori rastu

infiltracijom, invazijom, razaranjem i
probojem kroz okolna tkiva i metastaziranjem
benigan vs maligan
Adenom štitnjače
• Karakteristika benignih neoplazmi je

razvoj fibrozne kapsule
• Nedostatak kapsule ne čini neoplazmu malignom

(npr. lejomioma uteri)
• Rijetki benigni tumori nisu ni inkapsulisani,

niti jasno ograničeni (npr.vaskularni tumori)
Vezivna kapsula
benigan vs maligan
Leiomyoma uteri



benigan vs maligan



Submukozni intestinalni hemangiom
Kapilarni hemangiom u dermu

benigan vs maligan
 Brzina rasta
 Većina benignih tumora raste sporo,

dok maligni imaju brz rast
• Brojni izuzetci
 Brzina rasta malignih tumora povezana je sa
stepenom njihove diferencijacije
 Uprkos ubrzanom rastu, kancerima je potrebno
nekoliko godina da se klinički ispolje
 Ubrzani rast može uzrokovati nekrozu -
ishemijsku.
Jedini siguran znak maligniteta su
metastaze!
Benigni tumori NE MOGU metastazirati;
Maligni tumori MOGU.
Ukoliko je metastatski, MORA BITI maligan.

benigan vs maligan
 Zapamtiti : Linije resekcije moraju biti čiste
• Ekscizija rubova je distanca (mm) od najbližeg dijela kapsule

odnosno neoplazije do hirurškog resekcionog ruba
 Lokalna invazija je poslije metastaza

najpouzdaniji pokazatelj razlikovanja
malignih od benignih tumora
MAKROSKOPSKI IZGLED TUMORA
 čvorić (nodulus) i čvor (nodus)
 polip – izraslina sluznice sa peteljkom
 papilom– bradavičasti tumor izbočuje s površine kože ili sluznice
 solidni tumor – tumor građen od čvrstog tkiva,

 scirozni - jako čvrsti solidni tumori
 medularni – mekani poput koštane srži
 želatinozni – sadrže mnogo sluzi i djeluju kao želatin
 cistični tumor- tumor sadrži jednu (tumor cysticus unilocularis) ili

više šupljina – policističan (tumor cysticus multilocularis)
 serozni – sadrže svijetlu tečnost – liči na serum
 mucinozni – sadrže sluz








 ulcerisan (lat. ulcus –čir) – tumor u obliku defekta na

površini sa probojem kroz sluznicu ili kožu
 egzofitičan – tumori izrastaju iz kože ili sluznice šupljih organa
 endofitičan – tumori urastaju u zid crijeva, mokraćne bešike ili

drugih šupljih organa




Mikroskopske razlike između benignih i malignih tumora
Benigni tumori
 Građeni od dobro diferenciranih stanica koje liće
na stanice normalnih tkiva ili organa u kojima je
tumor nasto.
 Jedra benignih stanica su relativno mala

pravilnog oblika.
 Hromatin u jedru ravnomjerno raspršen.
 Nukleolusi nisu uočljivi
 Mitoze su rijetkost
Maligni tumori
 Građeni od atipičnih stanica koje ne liće na
stanice normalnih tkiva ili organa u kojima je
tumor nasto.
 Jedra malignih stanica su pleomorfna – razlikuju

se po obliku i veličini.
 Hromatin u jedru je nepravilno raspoređen,

grudvičast, hiperhromatičan.
 Nukleo-citoplazmatski odnos poremećen –

povećan u korist jedra.
 Mitoze su brojne.
Tumorska angiogeneza
 Tumor se ne može povećati više od 1-2 mm u

promjeru sve dok se ne stvore krvne žile!
 Bez pristupa krvnim žilama tumor ne bi mogao

metastazirati.
Šta je tumorska angiogeneza ?
 Tumorska angiogeneza je proliferacija mreže krvnih sudova

koja se stvara unutar tumora obezbjeđujući mu kisik i
hranjljive supstance, a odnoseći produkte metabolizma.
 Tumorska angiogeneza je razvoj novostvorenih krvnih sudova
tumorske mase pod uticajem faktora rasta
 Faktore rasta izlučuju sami tumori, a mogu poticati i iz

upalnih stanica, npr. makrofaga
Faktori rasta su:

•VEGF (faktor rasta endotela krvnih žila)
•FGF (faktor rasta fibroblasta)*
•TGF-β (transformirajući faktor rasta beta)
•TNF-α (faktor tumorske nekroze alfa)…
*Najvažniji je FGF - veže heparin, djeluje hemotaktično i mitogeno na

endotelne stanice, stimulira sintezu proteolitičkih enzima (proteaza) koje
razgrađuju bazalnu membranu i omogućavaju pupanje novog vaskularnog
izdanka.
(neoangiogeneza, neovaskularizacija)
NORMALNA TUMOR Bujajuća vaskularna
Zrela formirana mreža MREŽA mreža - Nestabilne,
Stabilna struktura i nenormalne strukture
funkcija zida i mreže i i funkcije
adekvatna lokaciji neadekvatne lokacije
METASTAZIRANJE
(grč. meta - promjena + stasis - položaj = premještanje)
Definicija
proces prenošenja tumorskih stanica, kojim se one

s mjesta nastanka (primarno mjesto) prenose
daleko na druga (sekundarna) mjesta u
organizmu, gdje počinju rasti i razmnožavati se
(tumorska metastaza), te iz njih ponovo može
uslijediti metastaziranje.
ZAPAMTITI:
 Oko 30% novootkrivenih bolesnika sa

solidnim malignim tumorima,
u momentu postavljanja dijagnoze
imaju metastaze !!!
Sudbina pacijenata oboljelih od raka vrlo često

ne ovisi od primarnog tumora, već od samih
metastaza.
METASTAZE MOGU BITI:
• regionalne (lokalne)
• udaljene
• generalizirane
NAČINI METASTAZIRANJA
• Rasejavanjem po tjelesnim šupljinama
• Limfogeni
• Hematogeni
Patogeneza metastaze
Limfogene metastaze
Limfni čvorovi zauzeti

Povećani limfni čvorovi
metastaziranim tumorskim tkivom
Mikrometastaze - < 0.6 mm.
Subkapsularne mikrometastaze - 1.9mm
Subkapsularna mikrometastaza
limfatička invazija oko manje vene
limfatička invazija
Hematogene metastaze
 Prodorom u vene, stanice koje uđu u krvnu struju
slijede put oticanja iz područja u kojem se nalazi tumor.
• Jetra i pluċa najčešċe su sijela hematogene

diseminacije.
• Iz svih područja koja opskrbljuju venu porte krv teče

u jetru.
• Sva krv venae cavae teče u pluċa.

Tumorski
embolus
u krvnom
sudu
Tumorski embolus
u krvnom sudu
Plućne metastaze (METASTASES PULMONUM).
Primarni tumor jetre
Metastaze u bubregu. Bubreg s odljuštenom čahurom. Na površini je više
manjih bjeličastih dobro ograničenih čvorova metastaskog karcinoma
(CARCINOMA METASTATICUM GLANDULAE SUPRARENALIS).
Prerez kroz povećanu nadbubrežnu žlijezdu u koju je metastazirao karcinom pluća.
Metastatski tumor mozga.
Žućkast, razmekšan čvor hemisfere mozga je metastatski karcinom
Implantacione metastaze
Carcinosis peritonei
Karcinoza peritoneuma (CARCINOSIS PERITONEI).
Metastaze,
a bez nalaza mjesta primarnog tumora,
osma su najčešća dijagnoza
malignoma, i u velikim bolnicama čine
15% svih malignih tumora.
Sažetak
 Neoplazma – nenormalna masa tkiva u kojoj se

abnormalne stanice dijele bez kontrole
 Benigne neoplazme su sporo rastući, dobro

diferencirani tumori koji ostaju na mjestu nastanka
i nemaju sposobnost metastaziranja
 Benigne neoplazme su jasno ograničene, večinom

posjeduju kapsulu i pogodne su za operaciju
Sažetak
 Maligne neoplazme su brzo rastuće lezije koje

invadiraju normalne strukture
 Maligne neoplazme variraju u stepenu

diferencijacije i neke pokazuju anaplaziju
 Maligne neoplazme mogu metastazirati

UTVRĐIVANJE STADIJA BOLESTI
• Rano otkrivanje maligniteta
• Biopsija tumora (jer se samo pomoću nje može

postaviti dijagnoza tumora)
• Što tačnije određivanje opsega primarnog tumora i

opsega njegove proširenosti
• Važno za: planiranje liječenja

procjenu prognoze
određivanje kliničkih istraživanja
HISTOLOŠKO STEPENOVANJE TUMORA
je u domenu patologa čiji izvještaj mora sadržavati sljedeće:
1. MAKROSKOPSKI OPIS BIOPSIJSKOG UZORKA (TUMORA):

• lokalizacija
• veličina / težina
• izgled (spoljašnji)
• granice tumora (margine)
2. MIKROSKOPSKI OPIS BIOPSIJSKOG UZORKA (TUMORA)

• histološki tip tumora
• diferencijacija / gradus
• obim lokalnog širenja
• limfovaskularna invazija
• stanje limfnih čvorova
• ekscizija rubova
DISEKCIJA
1 – uzorci tumorskog tkiva

na svaki cm
2 – uzorak granice tumora i

perirenalnog masnog
tkiva
3 – uzorak granice tumora

prema pelvisu
4 -5 – uzorci iz normalnog
tkiva bubrega i tkiva
udaljenog od tumora
6 – uzorci limfnih čvorova i

hilusnih krvnih žila
Za optimalan terapijski pristup bolesniku sa malignim
tumorom potrebno je ispuniti sljedeće kriterijume:
• odrediti klinički stadij bolesti – raširenost tumora

• lokalizaciju tumora ( koje je tkivo ili koji organ
zahvaćen)
• histološki tip tumora
• histološki stepen zrelosti tumora (gradus I, II, III ) i
• dob bolesnika / ice
TNM ( tumor nodus metastasis ) klasifikacija
TNM klasifikacija je internacionalni

zlatni standard za procjenu širenja kancera,
koji je primjenjiv na sve tumore.
Ovaj sistem klasifikacije usko povezuje

kliničara i patologa, to doprinosi boljem
postavljanju konačne dijagnoze iz koje slijedi
terapija i prognoza bolesti.
TNM sistem je baziran na sljedećim dokazima:
• simbol T =
veličina primarnog (neliječenog) tumora
• simbol N =
zahvaćenost regionalnih limfnih čvorova
( limfogene metastaze)
• simbol M =
odsustvo ili postojanje udaljenih metastaza
(hematogene metastaze)
Oznaka za postoperativnu
histopatološku klasifikaciju je
pTNM
Postoperativna ph klasifikacija prema TNM sistemu
(Primarni tumor -na primjeru bubrega) T
pT1 tumor ≤ 7 cm u najvećoj dimenziji,
ograničen na bubreg 5 g. / 70%
a. ≤4 cm
b. 4 cm < tumor ≤7 cm
pT2 tumor > 7 cm u najvećoj dimenziji,

ograničen na bubreg 5 g. / 55%
pT3 tumor invadira: 5 g. / 25%

a. perinefričko masno tkivo ili
nadbubreg
b. makroskopski, renalnu venu, venu
kavu inferior ili njen zid ispod
dijafragme
c. makroskopski, venu kavu inferior ili
njen zid iznad dijafragme
pT4 tumor invadira kroz Gerota fasciju u

abdominalni zid ili okolne organe.
5 g. / < 5 %
Regionalni limfni čvorovi N
Nx regionalni limfni čvorovi se ne mogu procijeniti
N0 nema metastaza u regionalnim limfnim

čvorovima
N1 metastaze u 1 regionalnom limfnom čvoru
N2 metastaze u više od jednog regionalnog

limfnog čvora
Udaljene metastaze M
Mx udaljene metastaze se ne mogu

procijeniti
M0 nema udaljenih metastaza
M1 udaljene metastaze
Podjela u kliničke stadijume bolesti
od I-IV
Stadij O Tis No Mo
Stadij I A T1 N0 M0
Stadij II B T1 N1 Mo
T2a/b N1 M0
T3 N0 Mo
Stadij III A T2a/b N2 Mo

T3 N1 M0
T4 No Mo
Stadij III B T3 N2 M0
Stadij IV T4 N1-3 Mo
T1-3 N3 Mo
svaki T svaki N M1
Stage Groupings in the 6th and 7th Editions of the TNM Staging System for Lung Cancer
Kliničko-patološki timski rad u dijagnostici
malignih tumora
Zapamtiti:
• Cijeli postupak u dijagnostici malignih tumora

temelji se na timskom radu!
• Bolest nastojati otkriti što ranije, po

mogućnosti u nultom kliničkom stadiju kada
se i ograničenim ( konzervativnim) hirurškim
zahvatom može postići
100 %- tno izlječenje!!
Kliničko-patološke dijagnostičke metode za
određivanje stadija bolesti (staging)
Anamneza
Fizikalni pregled, uključujući pregled orofarinksa,
PAPA- test i proktoskopiju
Kliničke pretrage:
A. Rentgenogram
B. Ultrazvuk
C. Kompjuterizirana tomografija (CT)
D. Angiografija i limfografija
E. Nuklearna medicina
F. Magnetna rezonanca
G. Pozitronska emisijska tomografija
Kliničko-patološke dijagnostičke metode za
određivanje stadija bolesti (staging)
Laboratorijske pretrage:
A. Hematološki nalazi
B. Biokemijski testovi funkcije unutrašnjih organa
C. Tumorski markeri
D. Patohistološki pregled tkiva
E. Citogenetika i molekularna genetika
Kliničke razlike između benignih i malignih tumora
Benigni tumori Maligni tumori
 Mali i ograničen na organ  Veliki, nepravilnog oblika, neoštrih rubova

 Sporo-rastući  Brzo-rastući
 Rijetkim recidivima, nekrozama i  Čestim recidivima, nekrozama i
ulceracijama ulceracijama
 Ekspanzivan, mogu stvarati kapsulu  Infiltrativan
 Ostaju lokalizirani  Šire razarajući tkivo organa i na udaljena
 Oskudnih simptoma mjesta – metastaziraju
 S povoljnim kliničkim ishodom  Brojnim simptomima- kasno!
 Pretežno mlađe osobe  S nepovoljnim kliničkim ishodom - smrt
 Pretežno stariji
OTHER CLASSIFICATION
Ann Arbour  lymphomas
Duke’s classification  colon cancer
Breslow scale and Clark’s level  melanoma

KOJA ODrazlike
Kliničke NABROJANIH OSOBINA
između benignih PREDSTAVLJA
i malignih tumora
NAJPOUZDANIJI ZNAK MALIGNITETA ?
 Mali  Veliki
 Ekspanzivan  Infiltrativan
 Dobro diferencirani  Slabo diferencirani
 S povoljnim kliničkim  S nepovoljnim kliničkim
ishodom ishodom - smrt
 Rijetkim recidivima,  Čestim recidivima,
nekrozama i ulceracijama nekrozama i ulceracijama
 Oskudnih simptoma  Brojnim simptomima- kasno!
 Pretežno mlađe osobe  Pretežno stariji
 Ostaju lokalizirani  Šire razarajući i na udaljena
mjesta – metastaziraju
Kliničke razlike između benignih i malignih tumora

 Mali  Veliki
 Ne-invazivni (ekspanzivan)  Invazivni (infiltrativni)
 Dobro diferencirani  Slabo diferencirani
 S povoljnim kliničkim  S nepovoljnim kliničkim
ishodom ishodom - smrt
 Rijetkim recidivima,  Čestim recidivima,
nekrozama i ulceracijama nekrozama i ulceracijama
 Oskudnih simptoma  Brojnim simptomima- kasno!
 Pretežno mlađe osobe  Pretežno stariji
 Ostaju lokalizirani  Metastaziraju
• Tumorski rast je nekontrolisani rast uslovljen pojavom neoplastičnog klona i
rezultat je rasta prve zloćudne stanice koja se neprestano umnožava (dijeli).
 Zapamtiti :
Nema destruktivnog rasta bez infiltrativnog,

ali postoji infiltrativni rast bez destruktivnog
(hemoblastoze).
U patohistološkom izvještaju navodi se :
1. MAKROSKOPSKI OPIS TKIVNOG
UZORKA
- iglena aspiracija / iglena (core) biopsija /
parcijalna ili totalna nefrektomija
- lijevi / desni bubreg
- težina (gr) i veličina (cm) uzorka
- dužina (cm) pripadajućeg uretera
- nadbubrežna žlijezda prisutna ili
odsutna
TUMOR
- lokalizacija :
• gornji / donji pol, sredina bubrega,
hilus, medularno, kortikalno,
subkapsularno,
• pojedinačan / multipli ili bilateralnan
• većina renalnih karcinoma se nalazi u
korteksu, dok su karcinomi prelaznih
stanica (transitional cell carcinoma)
na pelvisu.
Veličina tumora
D x Š x D (cm)
Izgled tumora
- Cističan / solidan / lobularan (RCC)
- Nekrotičan / hemoragičan / žut
Ograničen / tamnan / centralni
- (RCC)
ožiljak
(hromofobni/papilarni karcinom)
Rubovi tumora
- cirkumskriptan / iregularan
Kompresija / infiltracija tkiva

- perinefrotske masti, kapsule,
korteksa, medule, pelvisa,
nadbubrežne žljezde, renalne vene
HVALA NA PAŽNJI

Predavanje Opća Onkologija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje Opća Onkologija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KATEDRA ZA PATOLOGIJU

 Neoplazma, grč.(neos-nov + plasma-tvorevina)

 Cancer, lat.- rak

 Karkinos, grč.– rak

 Rak – uobičajeni narodni izraz za

 Onkos, grč. – tumor + logos,grč.- rasprava

Smatra se jednim od najistaknutijih osoba u historiji medicine,

Nazivao je - benigne tumore oncos (grč. zapremina;oticanje),

Isječak iz dojke sa karcinomom.

Danas grčki termin “karkinoma“ – karcinom, medicinski je

A. C. Celsus - naziv karkinos - preveo na latinski =

Aulus Cornelius Celsus (ca 25 —ca 50)

Danas, grčki termin “carcinoma“ medicinski je naziv

A. C. Celsus - naziv carcinos - karkinos preveo na

Danas, latinski termin “cancer“ medicinski je naziv

NEOPLAZMA NIJE NOVA BOLEST,

 Karakteristike benignih i malignih neoplazmi

Ribbert: ”Tumor je svako samostalno bujanje tkiva ili stanica.”

Ewing: ”Tumor je nekontrolisana novotvorevina tkiva”

Borst i Saltykow: ”Tumor je:

” Abnormalna nakupina tkiva, čiji rast

Rupert Allan Willis, australijski patolog

 Karakteristike benignih i malignih neoplazmi

• Benigni (neoplasma benignum ili tumor benignus)

• Maligni (neoplasma malignum ili tumor malignus)

• Granični ili atipično proliferirajući tumori

• Prvi se zasniva na histogenezi

• Drugi se zasniva na poznatom biološkom

Biološko ponašanje tumora

 Karakteristike benignih i malignih neoplazmi

 parenhima – tj. neoplastičnih stanica koje bujaju

 strome – koja čini okosnicu tumora, a sastoji se

 Parenhim neoplazme određuje

 Većina benignih / dobroćudnih tumora

• Fibrocit → fibroma (fibra, lat. vlakno)

• iz žljezdanog tkiva → adenoma (aden, grč. žlijezda)

• sa cističnim šupljinama → cystadenoma

 benigne epitelne neoplazme koje :

• stvaraju žljezdane strukture

• neoplazme žljezdanog porijekla koje

Adenom štitnjače je dobro ograničeni nodus.

- visokim cilindričnim epitelom

 grčki : sarx = meso

• Fibrocit → fibroma → fibrosarcoma

 latinski : carcinoma = rak

 Papilloma → carcinoma papillare

 Tumori građeni od epitelnih i mezenhimnih stanica nastaju iz

 Npr. Dojka - Fibroadenoma

 Npr. Žlijezde slinovnice - Adenoma pleomorphe

Teratoma (teras, grč. nakaza, čudovište)

Teratomi su posebni tumori građeni od različitih vrsta tkiva

Potičuiz pluripotentnih matičnih stanica normalno

U zidu ciste dominiraju

 Hamartomi i horistomi su čvorići nastali

 Hamartomi ( hamartia = pogreška)

 Horistomi ( choristia = odvajanje)

Stanice/tkivo porijekla Dobroćudni Zloćudni

dišnih puteva carcinoid carcinoma bronchogenicum

Stanice/tkivo porijekla Dobroćudni Zloćudni

Tumori sastavljeni od više vrsta stanica – miješani tumori

primordijalnih bubrežnih Wilmsov tumor

Tumori sastavljeni više nego od jedne vrste tumorskih stanica

Koji od navedenih tumora je benigni tumor