APSTRAKTNO

SLIKARSTVO
Konstruktivizam, Suprematizam, Orfizam,
Rajonizam, Neoplasticizam
Što je apstrakcija?

 Proces izdvajanja općeg iz pojedinačnog

 Odbacuju se sve pojedinačne karakteristike predmeta da bi se
došlo do same biti
 U pojedinačne karakteristike ubrajamo i materijalnu osnovu
predmeta
 Npr. olovka
Apstrakcija u likovnoj umjetnosti

 Stil koji je kod publike i kritike izazvao najviše otpora

 Želeći oslikati bit emocije, odbacuju se sve pojedinačne
karakteristike predmeta/teme koju slikaju
 Udaljavanje od predmeta – svođenje slikarstva na “gole”
elemente likovne forme (boja, linija, obris, kompozicija)
 Slika izgleda kao da je slikana “iznutra”
 Apstraktno slikarstvo nije izmišljen tip slikarstva – ono ne teži
prikazati materijalno već duhovno
 Apstraltno slikarstvo je zapravo vrlo konkretno – ono
prikazuje srž/bit same teme
Zašto je apstrakcija avangarda?

 Apstraktni slikari u svojim vizijama bili su vrlo napredni

 Neke apstraktne slike vrlo su slične pogledu kroz mikroskop
 Apstraktno slikarstvo u potpunosti odbacuje svaku
perspektivu i prikaz prostora – na slici se ne zna što je gore a
što dolje
 Slike često odaju dojam bestežinskog stanja (najveća
zamjerka)
 Dvije su glavne struje apstraktnog slikarstva u 1. pol. 20. st.
 Geometrijska apstrakcija
 Organička apstrakcija (lirska apstrakcija)
 Vasilije Kandinski

 Naslikao je prvu apstraktnu sliku

1910.g
 Apstrakcija, u raznim varijacijama,
traje do danas
 Svoje radove naziva kompozicijama –
 To su improvizacije turbulentnih
kompozicija boja i poteza kista
 Apsolutno bezpredmetno slikarstvo
 Rana apstraktna djela pripadala su
organičkoj apstrakciji
 Kasnije prelazi na geometrijsku
apstrakciju
 Napisao je i teoretski manifest o
apstraktnom slikarstvu “O duhovnom
u umjetnosti” 1911.g.
Geometrijska apstrakcija – Ruska avangarda
 U Rusiji dolazi do velikih
promjena – ruska avangarda
postaje na kratko vrijeme
službena državna umjetnost
(Kandinski, Maljevič,
Larionov, Gončareva,
Javljenski) no 1934. biva
zakonom zabranjena a jedina
umjetnost postaje
socijalistički realizam
 Kao i u Njemačkoj, mnogi
umjetnici odlaze iz Rusije u
Pariz gdje nastavljaju
umjetničku karijeru
(Kandinski, Chagall, Soutin)
 Geometrijsku apstrakciju započeo je
Kazimir Maljevič – Crni kvardat na
bijelom polju (1913)
 Kontrast je osnova umjetnosti, za
sliku je dovoljan jedan likovni
element, proćišćen od svega ostalog
 Začetnik je pravca geometrijske
apstrakcije – SUPREMATIZMA
 Suprematizam- zalaže se za prevlast
(supremaciju) čistog osjećaja reda i
pravilnosti u umjetnosti; nastoji
dosegnuti savršen sklad oblika i boja
na nepredmetnim slikama koristeći
samo crte i osnovne geometrijske
likove
Maljevič – Crni kvadrat na bijelom polju, 1913
Konstruktivizam (Maljevič i Tatlin)
 Veže se za Maljeviča, to je
ustvari prijenos suprematističkih
načela na arhitekturu
 Javlja se u Rusiji 1913.g. a
kasnije se širi u Europu –
najprije u Nizozemsku gdje
utječe na nastanak grupe De Stilj
i pravca neoplasticizam
 U osnovi konstruktivizma, kao i
suprematizma, je upotreba
jednostavnih geometrijskih
elemenata – krug, trokut,
kvadrat, linija...
 ti se elementi bojaju te svojom
međusobnom interakcijom
stvaraju tenzije na slici
 Izvor konstruktivizma ali i
suprematizma je u ranom
futurizmu
 20-ih godina Maljevič i Vladimir
Tatlin počinju raditi 3D
konstrukcije (umjetničke
instalacije) koje su postale
glavna umjetnička djela koja
vežemo za konstruktivizam
 Utječe na Bauhaus i
funkcionalizam u arhitekturi
 Tatlin, Toranj, 1919
Dubai – Spiralni toranj
 Chicago Spire
 Santiago
Calatrava
Rejonizam (Larionov i Gončareva)

 Rusija, 1911.  Kompozicija se gradi slaganjem

 Mikhail Larionov i Natalia “zraka” kontrasnih boja koje
Gončarova predstavljaju zrake svjetlosti
koje se lome i reflektiraju od
 Razvili su taj stil nakon
različitih površina
odslušanih Marinettovih
predavanja o futurizmu
 Željeli su stvoriti svevremen stil,
koji prelazi granice prostora i
vremena i ne ovisi o njima
 Rušenje granica između publike
i umjetnika
Larionov, Crveni rejonizam
Gončarova
 Orfizam (Robert i Sonia Delaunay)

 Graniči s apstrakcijom, nije u

potpunosti apstraktan slikarski stil
 Francuska, 1911.
 Ime je dobio prema mitskom pjevaču
Orfeju
 Glavna “tema” su apstraktni krugovi
svijetlih boja koji se postavljaju na
platno puput duge
 Nalik su širenju zvučnih valova
 Orfističke kompozicije nisu posve
bespredmetne
 U obrisima je uvijek vidljiv obris
prepoznatljive stvarnosti – npr.
Eiffelov toranj, zrakoplov....
Neoplasticizam – De Stilj

 Pokret nastao 20-ih g. u

Nizozemskoj
 Nova plastična umjetnost
 Izražavanje ideala duševne
harmonije i reda
 Težnja čistoj geometrijskoj
apstrakciji
 Svođenje slikarstva na osnovne
elemente i osnovne boje (linija
i ploha, crvena plava i žuta
boja)
 Piet Mondrian, Theo Van
Doesburg, Gerit Rietveld
 Gerit Rietveld
 Stolica
Domaći rad – analiza teksta

 «Konkretno a ne apstraktno slikarstvo, jer smo prošli razdoblje traženja i teoretskih

iskustava. U traženju čistoće umjetnici su morali apstrahirati prirodne oblike, koji
u sebi kriju likovne elemente. Kako bi se izrazio, umjetnik je morao razoriti oblike
prirode da stvori oblike umjetnosti. Danas je pojam umjetničke forme jednako
zastario kao i pojam prirodnih oblika. Otvaramo razdoblje čistog slikarstva gradeći
duhovne oblike, razdoblje konkretizacije stvaralačkog duha. Konkretno a ne
apstraktno slikarstvo, jer ništa nije konkretnije, ništa nije stvarnije nego neka linija,
neka boja, neka površina. Zar su: neka žena, neko stablo ili neka krava konkretniji
elementi na platnu? Ne: žena, drvo i krava konkretni su u prirodnom stanju, a kada
su naslikani, apstraktniji su, varljiviji, nejasniji i izmišljenjiji nego neka ploha ili
neka linija. Konkretno a ne apstraktno slikarstvo jer je duh ušao u doba svoje
zrelosti; kako bi se iskazao na konkretan način potrebna su mu jasna i misaona
sredstva. Prevlast individualizma kao i prevlast lokalnog duha uvijek su bile
zapreke rađanju univerzalne umjetnosti. Kada se izražajna sredstva oslobode
posebnosti, onda se nalaze u vezi sa samim ciljem umjetnosti a taj je: ostvarenje
univerzalnog govora.»
Theo van Doesburg, Manifest konkretne umjetnosti
 «Nefigurativna umjetnost privodi kraju staru kulturu umjetnosti, zato sada čovjek
s većom sigurnošću može razmotriti i ocijeniti cijelu kulturu umjetnosti. Sada se
nalazimo na prekretnici te kulture – počela je kultura određenih odnosa.
 «Priroda uvijek funkcionira s apsolutnom pravilnošću».
Piet Mondrian

 «Po mom mišljenju značajku suvremene umjetnosti sa sociološkog stajališta

pokazuje činjenica da se publika dijeli na dvije kategorije osoba: one koji razumiju
i one koji ne razumiju…Očigledno, modernistička umjetnost nije stvorena za sve
ljude, kao što je to bio slučaj sa romantizmom, već je od svog početka bila
namijenjena posebno nadarenoj manjini. Navikle da prednjače na svakom polju,
mase osjećaju da su njihova prava ugrožena tom umjetnošću, koja je umjetnost
privilegiranih, aristokracije instinkta.»
Gasset y Ortega , O dehumanizaciji umjetnosti