4.

FAZA RAZVOJA BOSANSKOG KNJIŽEVNOG JEZIKA 

JUGOSLAVENSKO DOBA
Hamza Humo     Hasan Kikić     Zijo Dizdarević  Ahmed Muradbegović  Alija Nametak  Enver Čolaković

 Bosanski jezik u vrijeme između dva svjetska rata svoje pisane forme se razvija u
sklopu Srpskohrvatskog jezika. Više nema nikakvog spomena o tom jeziku.
Bošnjačka književnost u vremenu između dva sv.rata odslikava i autentične
njegove razvojne pravce. To nažalost nije praćeno odgovarajućim gramatičkim,
rječničkim i pravopisnim radom i normiranjem. 
 Novu liniju razvoja bosanskog jezika formirali su: Hamza Humo, Hasan Kikić,
Zijo Dizdarević, Ahmet Muradbegović, Alija Nametak, Enver Čolaković i dr.
 60-tih i 70-tih godina XX vijeka dolazi do
značajne afirmacije bošnjačke književnosti
pisane na izvornom bosanskom jeziku. 
 Roman Skendera Kulenovića "Ponornica"
predstavlja najcjelovitiju književnojezičku
afirmaciju izvornog bošnjačkog mentaliteta. 
 Meša Selimović u romanima "Derviš i
smrt" i "Tvrđava" dostiže vrhunski
izražajni nivo, pri čemu jezička tradicija
Bošnjaka dobija svoje dosada
umjetnički najautentičnije i najmodernije
izražajne forme.
 Za savremenu bosansku književnost i
bosanski jezik najznačajnija je
1966. godina. Tada se pojavljuju dva
najpoznatija djela bošnjačke književnosti i
bosanskog jezika: roman Derviš i smrt
Meše Selimovića i zbirka poezije Kameni
spavač Maka Dizdara. 
 U vremenu između 1970. i 1980. godine u
Bosni i Hercegovini dolazi do pojačane
aktivnosti u raspravama o bosanskome
jeziku. 
 bh. Srbi i Hrvati imaju svoje nacionalne i
jezičke matice van Bosne i Hercegovine,
dok ih Bošnjaci nemaju; Bosna im je
jedina nacionalna i jezička matica.
5. FAZA RAZVOJA BOSANSKOG
KNJIŽEVNOG JEZIKA

BOSANSKO DOBA
  Posljednja decenija XX vijeka najvažnija je i najpresudnija
u razvoju bosanskog književnog jezika. Godine 1984 iz
štampe izlazi prvi sintetski rad o jezičkim
izvorima i identitetu Bošnjaka I o samom bosanskome
jeziku, čiji je autor Dževad Jahić.
 1991. Godine Bošnjaci javno iskazuju kolektivnu svijest o
maternjem jeziku I njegovom nazivu;
 Više od 90% Bošnjaka izjasnilo se da im je maternji jezik
bosanski.  
Dževad  Jahić 
 U toku rata na svim nivoima upotrebe vraća se naziv bosanski jezik I pojavljuje
se prvi konkretniji bosanski jezik.
 Odmah nakon toga 1996. godine pojavljuje se i Pravopis bosanskog jezika
autora Senahida Halilovića, sačinjen prema odlukama Pravopisne komisije od
18 članova, čiji je predsjednik bio Alija Isaković.
 U  septembru 1998. godine u Bihaću je održan Simponij o bosanskome jeziku. 
Senahid Halilović
 1. Kadrovski osnažiti Institut za jezik u Sarajevu, redefinirati njegove
zadatke i preimenovati ga u Institut za bosanski jezik.
2. Odsjek za južnoslavenske jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu
Na Simpoziju su doneseni preimenovati u Odsjek za bosanski, hrvatski i srpski jezik.
sljedeći zaključci: 3. Bosanskom jeziku osigurati međunarodni status putem koda za jezik.
4. Kratkoročni zadatak iuade:
    a, Gramatike bosanskog jezika za osnovnu i Gramatike za                   
srednju školu.
    b, Školskog pravopisnog priručnika.
    c, Jednotomnog rječnika bosanskog standardnog jezika.
5. Dugoročni zadatak iuaJe:
    a, Gramatike bosanskog jezika.
    b, Velikog rječnika bosanskog jezika.
    c, Pravopisa bosanskog jezika.
6. Iznuditi priručnike bosanskog jezika za različite tematske i gramatičko
jezičke vidove nastave u osnovnoj i srednjoj školi, te priručnike za praktičnu
upotrebu u javnim glasilima-štampi, radiju i televiziji.
7. U dogovoru sa ministarstvima pedagoški zavodi treba da iznađu novu
formulu rada, kako bi se prevladale teškoće koje se sada javljaju u nastavi
maternjeg jezika
Bosanski jezik u XX vijeku je bio predmet naučnih
istraživanja ne samo bošnjačkih lingvista već i srpskih,
hrvatskih te crnogorskih. Najznačajniji istraživač je
Asim Peco.
Posebno je važna upotreba bosanskog jezika u
islamskoj literaturi, vjerskom životu I vjerskim
školama.
Naročito su važni prijevodi Kur'ana na bosanski
jezik a najvažniji je prijevod Besima Korkuta 1977.
godine. Savremeni bošnjački pisci se vraćaju
korijenima bosanskog jezika.
 DEMIR ŠKAPUR
IBRAHIM SELIMOVIĆ
SULEJMAN JUNUZOVIĆ
RADILI HAJRUDIN HALILČEVIĆ
AZUR GAZIBEGOVIĆ
ADNAN HASIĆ