Odnos religije i kulture

KULTURA
 mnoštvo definicija
 Neki stavljaju znak = između
kulture i civilizacije
 neki prave razliku među njima
 «naučeno ponašanje»
 bonton ili
 njega tijela
KULTURA
1. Postoji
 kutlura ishrane
 kultura uzgoja cvijeća
 kultura međuljudske komunikacije i sl.
2. To bi bilo uže značenje ovog pojma. Ono
šire, osim navedenog, podrazumijeva
produkt ljudske duše: umjetnost,
literaturu, filozofiju...
Definicija
 Za sociologe je kultura ukupni način
života jedne grupe ili naroda. Oni
smatraju da je zajednica ta koja formira
način života, čak i vjerovanja i mišljenje.
 kultura je «cjeloviti kompleks koji u sebe
uključuje znanje, vjerovanje, umjetnost,
moral, pravo običaje i sve druge
sposobnosti i sklonosti koje stekne čovjek
kao član jednoga društva». (Sir Edward
Burnett Taylor 1871. god.)
Kultura i civilizacija
Ako prihvatimo razliku onda je:
 kultura «sjećanje na nebesko porijeklo
čovjekovo», ispoljavanje ljudske slobode»,
«Djelovanje religije na čovjeka ili djelvoanje
čovjeka na samog sebe» te joj pripadaju
religizona vjerovanja, mitologija, folklor, narodna
mudrost, filozofija, običaji, elementi političkog i
pravnog života koji afirmiraju vrijednost i slobodu
ličnosti, moralni i estetski kodeksi, muzeji,
galerije, bilbioteke... Njezin nosilac je čovjek a
njezin cilj je moć nad sobom kroz odgoj.
Kultura i civilizacija
 Civilizacija je ono što producira intelekt,
«djelovanje inteligencije na prirodu, na
vanjski svijet», njezin cilj je moć nad
prirodom kroz nauku; ona je posljedica
čovjekove zavisnosti od materije
Njezin nosilac je društvo i njoj pripadaju
država, nauka, gradovi i tehnika. (Alija
Izetbegović, Islam između Istoka i
Zapada)
Religija i kultura
 Koju god od definicija kulture budemo
uzeli, vidjet ćemo da je ona blisko
povezana sa vjerom
 njezino ime, izvedeno iz riječi kult,
sugerira njezin vjerski izvor i suštinu
 Ona počinje «prologom na nebu»,
sječanjem na čovjekovo stvaranje i
nastanak u praiskonu, i prožima svaki
izraz ljudske duše.
Najljepše građevine Svijeta
Katedrala
Sinagoga
Hinduistički hram
Pravoslavna crkva (Rusija)
Budistički hram
Taj Mahal
Najljepše građevine Svijeta
 svjedoče o «prologu na nebu», one
su izraz ljudskog ushita i čežnje za
«Nebom»
Grane umjetnosti
 Najljepše muzičke kompozicije, svojim
«jezikom slutnje», vraćaju nas u Božanski
svijet.
 Pjesnička umjestnost nezamisliva je bez
lirskog govora duše koja čezne za
svijetom od koga je odvojena
 Drama
 Slikarstvo
 Književnost
 Film
Grane umjetnosti
 Mogli bismo do u beskraj nabrajati
djela iz svih grana umejstnosti
nastala u slavu Boga, u vjerskom
zanosu i nadahnuću. Ona nisu samo
brojna već su i najbolja u svakoj
nacionalnoj kulturi, a najbolja od
njih su:
Mesnevija - Džemaludina Rumija
Danteova Božanstvena komedija
Leonaradove freske
Sarajevska Hagada
Mozarotve simfonije
Filmovi Andreja Tarkovskog
Romani Dostojevskog i Tolstoja
Grane umjetnosti
 Ikbalova Džavidnama
 Ilahije Junusa Emrea
 Elimotova Pusta zemlja
 Građevine Mimara Sinana...
Doživljavaju se kao blago cijelog
čovječanstva.
 Svjetske kulture
 U sjedištu svjestkih kultura stoji neka od svjetskih vjera.
 Spengler (Špengler) i Toxnbe (Zojnbi) navode slijedeće
sjvetske kulture:
 Zapadnoevropsku
 Arapskoislamsku
 Slavenskopravoslanu
 Budističku
 Konfucijansku
 Afričku
 Lationameričku
Otprilike se podudaraju sa područjima sedam-osam
religija koje smo nazvali svjetskim, a temelje se na
knjigama koje brojni narodi smatraju svetim: Vede,
Tora, Biblija i Kur’an.
 Religija i kultura
 Svete knjige – podloga pravnim sistemima
(Deklaracija o nezavisnosti USA 1776.,
dokumenti Ujedinjenih nacija, Kairska
deklaraciji o ljudskim pravima iz 1990.)
 Vjerski propisi u ishrani, higijeni, nazivlju
(molitva, bismila, pranje ruku, abdest, vjersko
kupanje, brak, nadijevanje imena, naziv
mjesta)
 Ništa kao vjera ne odgaja čovjeka
Svrha vjere i jeste da odgoji čovjeka, da ga
neprestanim sjećanjem na Boga i moralnim
ponašanjem odvoji od zlih pobuda, od onog što
sve vjere nazivaju grijehom. Ako nema «dobra
djela», ako nema vjerskog morala, onda nema
ni vjere
Religija i kultura
 Narodni običaji, i kao pravni izvod i kao
folklorno blago, nastali su uslijed
strahopoštovanja pred bogom ili u znak
zahvalnosti Njemu.
 Računanje vremena, brojni lokaliteti,
uzgoj cvijeća, prosidba, vjenčanje,
rađanje djece, obrezivanje, objedovanje,
higijena, zakletve, nošnja, pjeavanje,
završetak žetve, umiranje, sahrana...
Na sve je, kao način življenja, svoj pečat
utisnula vjera.